Godine novog preporoda

Digitalizirana građa dvojice velikana koji su svojim radom zadužili hrvatsku zajednicu u Vojvodini

11. ožujka 2021. u 14:04

Potrebno za čitanje: < 1 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: Screenshot

Povodom stote obljetnice rođenja dvojice hrvatskih velikana koji su svojim djelovanjem zadužili hrvatsku zajednicu u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je dio njihova opusa.

Stota obljetnica rođenja Bele Gabrića, profesora koji je zbog simpozija bio utamničen u Srijemskoj Mitrovici

Profesor, kulturni djelatnik, pisac, urednik, skupljač narodnih pjesama Bela Gabrić rođen je 10. ožujka 1921. na Verušiću. Sin je Laze i Marije, rođ. Tikvicki. U pučku je školu krenuo u salašarskoj školi na Klisi nedaleko od Subotice, a završio ju je u gradu. Nakon pet gimnazijskih razreda kod isusovaca u Travniku maturirao je u franjevačkoj […]

Sadržaj Bele Gabrića, kulturnog djelatnika i publicista, sakupljača narodnih pjesama i običaja bunjevačkih Hrvata te Pavla Bačića, književnika, glazbenog pedagoga i skladatelja može se pronaći na ovoj poveznici te je dostupan onima koji se bave kulturnom poviješću Hrvata u Vojvodini.

Iz stvaralaštva Bele Gabrića digitalizirani su naslovi: Bunjevačke kraljičke pisme (suator Ante Pokornik, 1996.), Bibliografija kalendara “Subotička Danica” 1971. – 1972. i 1984. – 1993. (suautor Ivo Prćić ml., 1993.), te nekoliko naslova iz edicije “Narodni običaji bačkih Hrvata”: Materice, Polivači, Kraljice (suautor Lazar Ivan Krmpotić) i Preljske pisme. Od djela Pavla Bačića sada se mogu čitati sljedeći naslovi: Smrti uprkos (1970.), Pero Tumbas Hajo: umjetnik tamburice (1969.), Oštro pero od gume (1969.) i Stihovna satira = Szatirikus versek (1968.).

Stanford: Veliko priznanje za Hrvata, najcitiranijeg znanstvenika u Srbiji

Skupina istraživača sa Sveučilišta Stanford objavila je rang-listu najboljih svjetskih znanstvenika za 2019. godinu, među kojima je emeritus Ivan Gutman s Prirodno matematičkog fakulteta u Kragujevcu najbolje rangiran od svojih 48 kolega iz Srbije. Metodologija rangiranja bila je zasnovana na većem broju kriterija: najznačajniji broj samostalnih znanstvenih radova, broj radova u kojima je znanstvenik prvi […]

Memoriranje vlastitoga trajanja i naslijeđa odvija se kroz projekt Godine novog preporoda te se tako njeguje kultura sjećanja. Ovim se sadržajima nudi kulturno nasljeđe ne samo pripadnicima hrvatske zajednice, već se s ponosom daje na uvid široj zajednici ono što su ostvarili hrvatski velikani zapisujući i čuvajući svoj nacionalni identitet.

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje