Djeluje li hrvatska religioznost više kao granica ili kao most prema integraciji?

Anna Pajdaković, 21-godišnja studentica poslovne ekonomije, primila je krajem studenog u Weinheimu pokraj Heidelberga prestižnu Državnu nagradu za istraživanje domovine Baden-Württemberga.

Nagrađen je njezin opsežan istraživački projekt „Došli da ostanu – Hrvatske katoličke župe u Sjevernom Schwarzwaldu“ koji znanstveno obrađuje migracijsku povijest i religijski identitet hrvatske dijaspore u Njemačkoj.

U središtu rada nalazi se pitanje zašto hrvatske katoličke zajednice u Sjevernom Schwarzwaldu kroz svoju preko 50-godišnju povijest do danas blaguju tako iznimno bogat suživot u vjerskom okruženju. Dok se katoličke crkve u Njemačkoj na mnogim mjestima prazne, hrvatske zajednice bilježe stabilan, pa čak i rastući broj vjernika: u Nagoldu na nedjeljnoj misi prosječno prisustvuje oko 400 vjernika, a u cijeloj regiji gotovo tisuću.

Studentica pokazuje da svoje korijene ta snažna povezanost s crkvom i tradicijom ima u hrvatskoj migracijskoj povijesti – od gastarbajtera 1960-ih godina, preko ratnih izbjeglica 1990-ih, sve do suvremene migracije u sklopu Europske unije. Pri tome koristi arhivsku građu, povijesne statistike i brojne intervjue sa svjedocima vremena.

Njezin rad detaljno prikazuje da su Hrvati vrlo rano postali dio njemačke radne migracije. Nakon sporazuma o regrutaciji iz 1968. tisuće su dolazile u pokrajinu Baden-Württemberg. Mnogi su ostali trajno, suprotno prvotnim očekivanjima njemačke politike. Između 1974. i 1990. broj vjernika u hrvatskoj misiji u Sjevernom Schwarzwaldu porastao je s 3458 na 3950.

S velikim povijesnim osjećajem nagrađena studentica objašnjava kako su hrvatske katoličke misije nastale, kakvu su ulogu imali hrvatski svećenici iz bivše države Jugoslavije i kako su se župe unatoč političkim napetostima, migraciji i ratu kontinuirano razvijale. Posebno detaljno Anna Pajdaković opisuje razvoj HKM-a Nagold koji je od 1991. središte crkvenog života. Prikazuje premještanje sjedišta zajednice iz Freudenstadta preko Wildberga do Nagolda, podjelu na tri župe – Sv. Nikola Tavelić u Nagoldu, Sv. Leopold Mandić u Freudenstadtu i Sv. Josip u Calwu – kao i rastuću važnost rada s mladima.

Danas se na „susretu mladih“ svakih šest do osam tjedana okuplja 60 do 120 mladih, kako bi zajedno molili, pjevali, razgovarali i njegovali svoj kulturni identitet.

Središnja misao njezina rada je pitanje što „domovina“ znači migrantima. Kroz intervjue Anna Pajdaković pokazuje da je hrvatska zajednica mnogim radnicima prvog naraštaja bila zamjena za dom – mjesto na kojem su mogli očuvati jezik, kulturu i vjersku tradiciju. U vremenima kada se povratak u domovinu često činio nemogućim ili malo vjerojatnim, crkva je postala društveni oslonac.

Istodobno istražuje djeluje li hrvatska religioznost više kao granica ili kao most prema integraciji. Njezin zaključak: čini oboje, štiti tradiciju, ali istovremeno otvara prostor za susrete, dijalog i kulturno povezivanje.

Žiri je rad pohvalio kao „iznimno precizan, društveno relevantan i dojmljivo zreo“. Nagrada pokazuje da istraživanje domovine odavno više nije područje rezervirano za starije naraštaje te da mladi ljudi migrantskog podrijetla daju neprocjenjiv doprinos povijesnoj i kulturnoj raznolikosti zemlje.

Za studenticu je ovo priznanje i osobno značajno: dio intervjuiranih svjedoka potječe iz njezine vlastite obitelji. Time njezin rad spaja znanstvenu distancu s osobnom povezanošću i željom da povijest hrvatske dijaspore učini vidljivom.

Pogledajte video dodjele nagrade na YouTubeu…

Ključne riječi #Anna Pajdaković #Došli da ostanu – Hrvatske katoličke župe u Sjevernom Schwarzwaldu #Hrvati u Njemačkoj