Dizajner i ilustrator

Hrvat iz New Yorka dobitnik nagrade za životno djelo

15. prosinca 2020. u 12:19

Potrebno za čitanje: 3 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: Facebook/Mirko Ilić

Mirko Ilić (r. 1956.) dobitnik je nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo – za izniman i trajan doprinos u razvoju i u povijesti hrvatskog stripa za 2020. godinu. Nagradu, od 2009., dodjeljuje “Art 9” – udruga za popularizaciju hrvatskog stripa.

Objavljena knjiga najistaknutijeg hrvatskog sociologa u dijaspori

U dosad objavljenoj 41 knjizi niza “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”, Glas Koncila omogućio je čitateljima da na jednom mjestu pronađu najvažnije katoličke intelektualce 20. stoljeća, piše IKA. Tako su objavljeni najvažniji naglasci njihova djelovanja i stvaranja u zauzimanju za dostojanstvo čovjeka, kršćanina i umjetnika. Svrha je biblioteke, u suvremenom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji niza […]

Odluku da Mirko Ilić, koji od 1986. živi i radi kao dizajner i ilustrator u New Yorku, bude laureat nagrade “Andrija Maurović” donio je žiri u sastavu: Nedeljko Dragić (predsjednik), Borivoj Dovniković, Veljko Krulčić, Tihomir Mraović i Želimir Kosović.

U obrazloženju nagrade stoji: “Iza Mirka Ilića jedinstvena je strip karijere. Isti se stripom bavio svega četiri-pet godina, u drugoj polovici 70-ih, ali neovisno od te kratkotrajnosti ostavio je neizbrisiv trag u devetoj umjetnosti. Jer, njegov kvantitativno relativno skromni opus svojom dalekosežnom utjecajnošću i estetskom vrijednošću i danas, četiri i više desetljeća od nastanka, izaziva respekt i iznimno poštovanje od svih dionika stripa. Kao crtač stripova, neovisno što je većina njih bila kraćih formi, Mirko Ilić je bio likovno moćan i pamtljiv. Kao scenarista kompleksan i izazovan. Ponekad je i mijenjao stil, ali njegova ostvarenja ostaju prepoznatljiva kao ‘Ilićeva’. Često je eksperimentirao u grafičkom, idejnom i dramaturškom pogledu, ali to ništa nije mijenjalo na percepciju umjetnikovih stripova.

Ostvarenja kao što su npr. “Debil blues”, “Shakti”, “Vodoravno i okomito”, “Na istoj strani”, “Strogo zabranjeno 1, 2 naređujem ja”, “Rođen da bi živio”, “Iz povijesti ljudske gluposti”, “Bajka” demonstriraju činjenicu da hrvatski strip u to vrijeme nije bio samo na tragu aktualnih tendencija u europskom stripu toga razdoblja, nego je i sam činio njihov vrh.

U domovini Mirko Ilić je kao autor stripova uglavnom bio vezan za omladinsku štampu, ali su isti ti Ilićevi stripovi na Starom kontinentu i u Sjedinjenim Američkim Državama bili objavljivani u nekim od tadašnjih najvažnijih strip-revija, kao što su “Metal Hurlant”, “Alter Alter”, “Heavy Metal”, “Il Mago”, “Epic”…

Neke stripove Mirko Ilić je crtao po scenarijima, odnosno idejama svojih prijatelja i kolega, ali i sam je pisao pojedine strip-scenarije. Najviše za Igora Kordeja.

Zajednički album tandema Ilić – Kordej “Del Mismo lado” objavila je španjolska izdavačka kuća “Toutain” 1987. godine – u okviru svog bibliotečnog niza “Grandes Autores Europeos”.

Za “testamentarni” strip Mirka Ilića “Survival” scenarij je napisao britanski pisac Lesa Lilleya, a ovaj strip će svoju međunarodnu premijeru imati na stranicama američkog “Heavy Metala”.

Osim kao autor, po važnosti nezaobilazan je i angažman Mirka Ilića kao urednika stripa u novopokrenutom omladinskom tjedniku “Polet” (jesen 1976. godine) – tu će okupiti Kunca, Devlića, Marušića, Mešića, Kordeja, Zimonića i druge – tu će godinu dana kasnije nastati grupa “Novi kvadrat” koja je samom svojom pojavom, koja je pratila visoka kvaliteta radova, izazvala svojevrsnu “diverziju” u umjetničkim i drugim krugovima u Hrvatskoj i Jugoslaviji u drugoj polovici 70-ih godina.

“Novi kvadrat”, u kojem je Ilić bio neformalni “spiritus movens”, svoje radove izlagao je u galerijama (Rijeka, Koprivnica, Beograd…), potaknuo je osnivanje sličnih grupa mladih strip-stvaralaca u nizu gradova tadašnje države, te je bitno pridonio recepciji stripa kao nečem što je važan i što je vrijedan oblik umjetničkog izražavanja i stvaralaštva.

Mirko Ilić je među prvim stripašima sa samostalnom izložbom (1977. u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu), a isto je jedan od prvih koji je izlagao u inozemstvu – na tada najvećem europskom festivalu stripa u Lucci 1978. godine.

U drugoj polovici 70-ih godina objavio je i nekoliko tekstova o stripu u zagrebačkoj štampi. Ogranak Matice hrvatske Bizovac je 2016. objavio album stripova Mirka Ilića “Iz povijesti ljudske gluposti”, u kojem je sabran njegov cjelokupan rad na stripu.

Dodjela nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo Mirku Iliću organizirat će se sljedeće godine u Zagrebu, kada to epidemiološka situacija bude omogućila.

Nazivali su nas budalama, naivcima, fanaticima, luđacima, pa čak i ekstremistima. Je li vrijedilo?

Nedavno objavljena knjiga Michaela Palaicha “Za Hrvatsku moje bake” (Chicago: CroLibertas Publishers, 2020.), proglašena je ovogodišnjom najboljom knjigom na temu Domovinskog obrambenog rata. Michael Palaich, američki Hrvat trećeg naraštaja, borio se za samostalnu i slobodnu hrvatsku državu… Prenosimo posljednje poglavlje iz njegove knjige Život i dalje provodim u dvjema kulturama. Moja supruga Sandra i ja […]

Inače, dosadašnji dobitnici nagrada “Andrija Maurović” za životno djelo na području hrvatskog stripa su: Mladen Bjažić, Julio Radilović, Borivoj Dovniković, Žarko Beker, Nedeljko Dragić, Oto Reisinger, Rudi Aljinović, Željko Lordanić, Ninoslav Kunc, Vjekoslav Đaniš i Krešimir Zimonić. Ivica Bednjanec je nagradu dobio posthumno. Specijalna priznanja “Andrija Maurović” otišla su u ruke Fadila Hadžića i Vladimira Pavlinića, stoji u priopćenju za medije.

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje