U raspetim okolnostima uspio je postati umjetnik svjetskog glasa

Zdravko Dučmelić rođen je 17. srpnja 1923. u Vinkovcima, u ravnoj i plodnoj Slavoniji, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Godine 1941. otišao je u Zagreb studirati na Akademiji likovnih umjetnosti. Ratni vihor zahvatio je njegov mladi život te je bio mobiliziran u hrvatsku vojsku, a na kraju rata s tisućama drugih Hrvata povukao […]

Tako je naš Eduard, rođeni Amerikanac, stigao u Dubrovnik kada mu je bilo pet godina. Tamo je završio osnovnu i srednju naobrazbu, zatim je studirao medicinu u Beču i diplomirao 1908. Posebno ga je zanimala patologija te je postao mladi asistent na Medicinskom fakultetu u Beču.

Istovremeno je bio suradnik na bečkom Patološkom institutu Vojne bolnice i objavljivao znanstvene članke. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je nekoliko godina vojni liječnik u austro-ugarskoj vojsci, a 1917. postao je profesorom patologije na bečkom sveučilištu.

Godine 1920. odazvao se pozivu američkog isusovačkog Sveučilišta Marquette u Milwaukeeju, Wisconsin, i tamo preuzeo Katedru patologije, bakteriologije i forenzičke medicine. Kao veliki stručnjak na polju forenzike, doc Milo, kako su ga tamo zvali, u Americi je otpočeo kriminalističku patologiju kao novu granu medicine i jedan je od utemeljitelja udruge International Academy for Forensic Medicine. Ali osim što je bio djelatan i uspješan u svojoj profesiji sudjelovao je u životu i radu hrvatskih doseljenika u toj zemlju.

Dok je većina odlazila u američke rudnike i gradove pune dima i tvornica, on je odabrao Afriku. Ipak, povratkom u Požegu život mu se zakomplicirao

Biti istraživač nepoznatog (nama) svijeta može se biti iz različitih razloga: bogatstvo, znanost, znatiželja, avanturizam… Čovjek o kojem ću s vama podijeliti nekoliko riječi nije pošao u „Novi svijet“, kamo su mnogi Hrvati (i drugi) tada išli, nego u Afriku. Vjerojatno mu je ona bila čarobnija i pustolovnija nego američki rudnici ili gradovi puni dima […]

Godine 1932. dr. Miloslavić se vratio u domovinu i postao šefom Katedre za sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Tamo je osnovao u svijetu poznati Institut za sudsko vještačenje. Predavao je i pastoralnu medicinu na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu da bi budući svećenici bili bolje pripremljeni za rad s bolesnicima. Bio je veliki protivnik pobačaja i eutanazije.

Kao znanstvenik svjetskog glasa dobivao je razne počasne titule i bio pozivan da dođe predavati i istraživati na više sveučilišta, ali on je ostao u Hrvatskoj i postao dekanom Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a zaslužan je i za osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Kao svjetski poznatog vještaka za sudsku medicinu Međunarodni Crveni križ pozvao ga je (1943.) da bude član povjerenstva za istraživanje masovnog zločina u Katynskoj šumi gdje je sovjetska tajna služba pobila više od 21 tisuću poljskih časnika i intelektualaca u ožujku 1940. godine. Zbog sudjelovanja u istraživanju zločina kod Katyina, jugoslavenski sud ga je poslije rata osudio na smrt u odsutnosti.

Član slavne hrvatske obitelji Mažuranić živio je više od 50 godina za jedan poseban trenutak

Danas ću vas upoznati s jednim članom slavne hrvatske obitelji Mažuranić. Banov nećak i krsno kumče Ivane Brlić-Mažuranić bio je Božidar Fedor Mažuranić – časnik hrvatske ratne mornarice, pisac, ilustrator, čovjek svestrana znanja, a povrh svega dobar čovjek i domoljub. Fedor (krsno ime Božidar) rođen je 1920. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu pohađao je […]

Krajem 1944. godine, prof. dr. Miloslavić se vratio u Ameriku i predavao sudsku medicinu na sveučilištu u St. Louisu, Missouri. Tijekom jednog međunarodnog znanstvenog simpozija zatekla ga je nagla smrt 11. studenog 1952. u Madridu. Njegovi zemni ostaci pokopani su u St. Louisu. Svojim radom i znanjem obogatio je obje svoje domovine i svijet.