Američki Dalmatinac, nositelj čak 45 Emmyja u 18 kategorija: Svatko može uspjeti u Americi ako se trudi

Arhitektonske instalacije Morskih orgulja i Pozdrava suncu inženjera Nikole Bašića prepoznatljive su vedute grada Zadra, gdje posjetitelji s raznih strana svijeta uživaju u magičnim zalascima sunca. Izgleda da su te instalacije stvorile ambijentalno prizorište u kojem se prije pet godina sasvim prirodno rodila jedinstvena medijska priča i to u poslovnoj niši sportske industrije i sportskoga […]

Među zaslužnim znanstvenicima i umjetnicima iz hrvatske dijaspore ovom su prilikom uvrštena čak trojica našijenaca iz Njemačke i to slikar Lovro Artuković, povjesničar Jozo Džambo i imunolog Luka Čičin-Šain. Ta čast je ove godine također pripala i jednom znanstveniku iz Sjedinjenih Američkih Država i to prehrambenom inženjeru Josipu Šimunoviću te glasovitom seizmologu iz Australije akademiku Hrvoju Tkalčiću.

Naime, novi redoviti članovi HAZU postali su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja i povratnica iz dijaspore Iva Tolić, geologinja Vlasta Ćosović i geolog akademik Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić i ortoped akademik Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković s višedesetljetnom berlinskom adresom i povjesničarke umjetnosti Sanja Cvetnić i Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo s njemačkom adresom, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti spomenuti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.

Okusi djetinjstva povratnika iz SAD-a na policama prestižnog Whole Foods Marketa

Tvrtka Hermes International iz Sračinca pokraj Varaždina, u vlasništvu povratnika iz SAD-a Neba Chupina, afirmirala se u organskoj proizvodnji i izvozu prirodnih džemova i namaza na strana tržišta, pretežno ona preko Atlantika i Pacifika. Inovativno poduzetništvo ovog povratnika iz Amerike, koji se posvetio ekološkoj proizvodnji hrane prema tradicionalnoj hrvatskoj recepturi, temelji se na transnacionalnome kulturnom […]

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.

U ime novoizabranih članova zahvalu je iskazala povjesničarka umjetnosti i novoizabrana akademkinja Sanja Cvetnić, istaknuvši kako im je svima velika čast što su u njihovu radu prepoznate vrijednosti dostojne ugleda HAZU. Zahvalila je na ukazanom povjerenju te poručila da će ga nastojati opravdati svojim budućim radom, na ponos Akademije, znanosti, kulture i domovine.

Za ovu prigodu izdvojit ćemo tek nekoliko biografskih crtica znanstvenika hrvatskih korijena koji djeluju u Australiji, SAD-u i Njemačkoj.

Od dopisnih članova novinarima se obratio akademik Hrvoje Tkalčić iz Australije, rekavši: „Ne znam što reći nego da se miješaju osjećaju nacionalnog identiteta i osjećaja pripadnosti, to je velika čast i obaveza“. Hrvoje Tkalčić (56) redoviti je profesor na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri i najugledniji živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Svečanost je pratila i njegova sestra s obitelji iz Bjelovara. Inače, taj rođeni Bjelovarčanin diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) u Zagrebu 1996., a doktorirao na Kalifornijskome sveučilištu u Berkeleyju 2001. Usavršavao se u Scrippsovu istraživačkom institutu te u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u SAD-u. Na Australsko nacionalno sveučilište u Canberru odlazi prije dva desetljeća, napredujući do zvanja redovitog profesora. Uz pedagoški i istraživački rad je i direktor Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga, koji vodi uime australske Vlade i Ujedinjenih naroda.

Svoj impresivni međunarodni status stekao je inovativnim istraživanjima Zemljine unutrašnjosti, od kore i plašta sve do unutarnje jezgre. Oslanjajući se na napredne metode analize seizmograma, upravo su Tkalčićeva istraživanja unutarnje jezgre pridonijela da danas o svojstvima i strukturi najdubljih dijelova Zemlje znamo bitno više nego prije 15 godina, pa se ovaj hrvatski znanstvenik smatra jednim od vodećih autoriteta za fiziku Zemljine jezgre, stoji u obrazloženju prijema u HAZU.

U Hrvatsku se ove godine vratilo više od 1360 osoba

U našem je narodu običaj da se pred Božić nastoje izmiriti svi dugovi! Raseljeni hrvatski narod, doima se, taj dug svojoj domovini vraća višestruko, dok domovina nastoji olakšati povratak u rodni kraj onima koji to žele. Više je potvrda da je suradnja između iseljeništva i domovinskih institucija sve učinkovitija. Tako trenutačni iseljenički val u Republici […]

„Valja spomenuti i inovativan koncept globalnoga korelacijskog valnog polja, primjene Bayesovih postupaka pri inverziji svojstava unutrašnjosti Zemlje te doprinose poznavanju građe Marsa na temelju analize tamo zabilježenih potresa“, pojasnili su iz Akademije.

Tkalčić redovito objavljuje članke u najuglednijim geofizičkim časopisima koje je sabrao u svoju monografiju posvećenu unutarnjoj jezgri – prvu takve vrste publiciranu u svijetu. Njegovo je multidisciplinarno istraživanje rezultiralo međunarodnom suradnjom u seizmologiji, geodinamici, geokemiji i drugim znanstvenim disciplinama. Za svoj znanstveni rad Tkalčić je primio niz međunarodnih priznanja uključujući članstvo u Australskoj akademiji znanosti, a posebno je ponosan na počasni doktorat matičnog Sveučilišta u Zagrebu, te počasno članstvo u Američkoj geofizičkoj uniji. Profesor Tkalčić tijekom cijele karijere održavao je snažne veze i suradnju s hrvatskim znanstvenicima. Pod njegovim se mentorstvom u Canberri usavršavalo troje hrvatskih seizmologa koji su stečeno znanje uspješno prenijeli u Hrvatsku – koju je prije nekoliko godina pogodio razoran potres. Hrvoje je redoviti gost Geofizičkog odsjeka PMF-a, a eseji koje je o potresima objavljivao u hrvatskim medijima vrlo su popularni. Svoju popularnoznanstvenu knjigu o potresima napisao je na hrvatskome, a nedavno je ta knjiga objavljena na engleskome u SAD-u.

Osječanin Josip Šimunović (70) istraživački je profesor u Odjelu za znanost o hrani, bioprocesiranje i nutricionizam Državnoga sveučilišta Sjeverne Karoline, u Raleighu, u SAD-u. Diplomirao je gradu na Dravi, magistrirao na Sveučilištu Florida, u Gainesvilleu, a doktorirao u području znanosti o hrani na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline. Već tri i pol desetljeća živi i radi u SAD-u. Istaknuti je i svjetski priznati znanstvenik u području prehrambenog inženjerstva. Kao autor i koautor objavio je više od 140 radova. Suurednik je i suautor monografije „Handbook of Aseptic Processing and Packaging“ (CRC Press, 2024.). S više od 60 registriranih otkrića, izumitelj je na 23 američka patenta i 3 patenta u postupku, te više od 50 međunarodnih patenata, stoji u obrazloženju prijama u HAZU.

Suosnivač je i glavni znanstveni djelatnik u poduzećima zasnovanima na inovacijama SinnovaTek od 2016., SinnoVita od 2018. i FirstWave Innovations od 2019. Njegovi licencirani i komercijalizirani izumi i patenti intelektualna su osnova za 11 novih kompanija i 12 novih pogona za preradu hrane, napitaka i biomaterijala koji su uveli više od 250 novih proizvoda na svjetsko tržište, od procesne opreme do integriranih proizvodnih sustava, te novih prehrambenih proizvoda s poboljšanim nutritivnim i organoleptičkim svojstvima. Među osvojenim nagradama znanstvenik Šimunović najponosniji je na nagradu za životno djelo Međunarodnog udruženja za inženjerstvo i hranu (International Association for Engineering and Food – IAEF), osvojenim 2023. Inženjer Šimunović surađuje u istraživanjima s hrvatskim znanstvenicima, ponajprije na Prehrambenotehnološkom fakultetu u Osijeku.

Iz bližeg europskoga susjedstva u Akademiju je primljeno više istaknutih znanstvenika među kojima izdvajamo rođenoga Riječanina imunologa Luku Čičin-Šaina (52) koji djeluje u Njemačkoj kao voditelj Odjela za virusnu imunologiju u prestižnome Helmholtzovu centru za istraživanje infekcija (HZI) u Braunschweigu. Autor je 115 znanstvenih radova i tri patenta. Surađuje s znanstvenicima iz domovine, a ponajviše s Medicinskim fakultetom matičnog mu Sveučilišta u Rijeci.

Udruga koja okuplja Hrvate u Čileu broji više od tisuću članova: Evo kako promišljamo o svom hrvatskom identitetu

U Santiagu de Chileu ovog je proljeća Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla proslavila 60. godišnjicu uspješnog djelovanja, uz pokretanje kampanje za učlanjivanje mladih – kako bi ova poslovna organizacija nastavila kreativno povezivati Čile s Hrvatskom na gospodarskom i kulturnom planu. Vizija joj je od osnutka poslovno umrežavanje, ali i njegovanje hrvatskog identiteta u domicilnoj […]

Zaključno, Hrvatska je akademija, prema riječima predsjednika Neidhardta, postala dom novih 12 redovnih članova, te još sedam dopisnih i 13 članova suradnika među kojima su zasluženo uvršteni i naši odabrani vrhunski znanstvenici i umjetnici iz dijaspore, koji višestruko doprinose razvitku znanosti i sveučilišne nastave u matičnoj zemlji te gospodarskim inovacijama. Nakon ovogodišnje izborne skupštine HAZU trenutačno ima ukupno 329 člana, odnosno 141 redovitog člana, 107 dopisnih i 81 člana suradnika. Počast znanstvenicima i domovine i dijaspore vjerujemo bit će još snažniji poticaj za daljnju suradnju i umrežavanje timova s obje strane granice u cilju prijenosa znanja.

Hrvatski slikar iz Kanade umjetnički odgovorio na koronavirus

Slikar Anton Cetin ovih je dana u Kanadi završio ciklus radova inspiriran izazovima pandemije koronavirusa i kušnjama te bolesti. Slikarevo nadahnuće koje dođe od Apokalipse opisuje ugledni filolog i likovni kritičar Vinko Grubišić… Pojava kuge, kolere ili neke druge pandemije, koja se – prema nekima – javlja ciklički svakih stotinu godina, nerijetko je rezultirala značajnim […]

Maksimilijan Vanka (11. 10. 1889. – 2. 2. 1963.) važan je hrvatski umjetnik, djelatan od drugog desetljeća prošloga stoljeća sve do iznenadne smrti. Kako je četvrt stoljeća živio izvan domovine, njegov je velik i raznolik opus nedovoljno istražen među domaćim povjesničarima umjetnosti, a široj je javnosti razmjerno nepoznat.

Virtualna Izložba umjetnina iz Memorijalne zbirke Maksimilijan Vanka HAZU u Korčuli predstavlja Akademijinu zbirku umjetnina ustrojenu 1960-ih na temelju donacije Margaret Stetten Vanka – koja je, osim stotinjak umjetničkih radova i vrijedne dokumentarne ostavštine darovateljičina pokojnog supruga, uključivala i obiteljsku vilu u Korčuli – s ciljem da se u njoj formira umjetnikova memorijalna zbirka.

Povod izložbi jest planirani zahvat obnove vile i revitalizacije Zbirke u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Korčule. Upravo je stoga posebna pozornost posvećena povijesti Zbirke te su rekonstruirani njezini stari izložbeni postavi.

Korisnicima će biti zanimljiva mogućnost njihova “oživljavanja” primjenom funkcionalnosti interaktivnosti na arhivskim fotografijama. Izložba je istodobno prvi cjelovitiji pregled Vankina stvaralaštva pod skrbi Akademije.

Pogledajte fotogaleriju koja prikazuje život Hrvata u Južnoj Moravskoj

U galeriji Doma nacionalnih manjina u Pragu može se razgledati izložba “Moravski Hrvati očima Othmara Růžičke” (1877. – 1962.), koju je osmislila i pripremila Lenka Kopřívova, dopredsjednica Udruge moravskih Hrvata, a pokroviteljstvo dali Dom nacionalnih manjina i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Pragu. Moravski Hrvati jedna su od najstarijih narodnosnih skupina u Češkoj na čijim su […]

Autorica izložbe je Ivana Gržina, viša kustosica u Strossmayerovoj galeriji starih majstora, Akademijinoj muzejsko-galerijskoj jedinici koja posljednjih desetljeća skrbi o Zbirci.