<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>let u svemir &#8211; Dijaspora.hr</title>
	<atom:link href="https://www.dijaspora.hr/oznake/let-u-svemir/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.dijaspora.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Sat, 29 May 2021 05:26:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.7.15</generator>
	<item>
		<title>Priča o Puljaninu koji je 80-ih sudjelovao u izradi Space Shuttlea</title>
		<link>https://www.dijaspora.hr/prica-o-puljaninu-koji-je-sudjelovao-u-izradi-space-shuttlea/412</link>
					<comments>https://www.dijaspora.hr/prica-o-puljaninu-koji-je-sudjelovao-u-izradi-space-shuttlea/412#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dijaspora.hr]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 29 May 2021 05:18:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Enciklopedija]]></category>
		<category><![CDATA[Životne priče]]></category>
		<category><![CDATA[Dražen Premate]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvati u Americi]]></category>
		<category><![CDATA[let u svemir]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.dijaspora.hr/?p=412</guid>

					<description><![CDATA[Dražen Premate diplomirao je 1978. godine na Tehnološkom fakultetu u Orlandu na Floridi i postao inženjer fizike, a dvije godine kasnije u Melbourneu, također na Floridi, stekao diplomu magistra svemirskih znanosti. Bio je član Akademije znanosti Floride, Društva fizičara Amerike, Geofizičkog društva Amerike i Društva za napredak znanosti. Imenovan je i prvim predsjednikom nove Međunarodne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Dražen Premate diplomirao je 1978. godine na Tehnološkom fakultetu u Orlandu na Floridi i postao inženjer fizike, a dvije godine kasnije u Melbourneu, također na Floridi, stekao diplomu magistra svemirskih znanosti. Bio je član Akademije znanosti Floride, Društva fizičara Amerike, Geofizičkog društva Amerike i Društva za napredak znanosti. Imenovan je i prvim predsjednikom nove Međunarodne studentske organizacije istraživanja svemira (International Student Society for Space Research).</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/tko-je-hrvatica-koju-je-ronald-reagan-imenovao-u-mirovni-zbor-vlade-sad-a/3546"><img width="720" height="410" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/peace.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/peace.jpg 720w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/peace-300x171.jpg 300w" sizes="(max-width: 720px) 100vw, 720px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/tko-je-hrvatica-koju-je-ronald-reagan-imenovao-u-mirovni-zbor-vlade-sad-a/3546">Tko je Hrvatica koju je Ronald Reagan imenovao u Mirovni zbor Vlade SAD-a?</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Peace Corps ili Mirovni zbor program je dragovoljnog rada koji provodi Vlada Sjedinjenih Američkih Država. Ciljevi misije su pružanje novčane, tehničke i druge pomoći, dragovoljni rad izvan SAD-a i upoznavanje neamerikanaca s američkom kulturom i tradicijom, kao i upoznavanje Amerikanaca s drugim narodima i kulturama. Organizacija je osnovana 1. ožujka 1961. uredbom predsjednika Johna F. [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Kada je početkom travnja 1981. lansiran &#8220;Space Shuttle&#8221; iz svemirskog centra Cape Canaveral u Floridi, najveći svemirski pothvat toga doba, bitno je podsjetiti da je u njegovoj izradi sudjelovao i mladi istraživač iz Pule – Dražen Premate.</p>



<p>S tim prvim &#8220;raketoplanom&#8221; ili &#8220;svemirskim taksijem&#8221; započelo je novo razdoblje u istraživanju svemira, prvenstveno u odnosu na upravljanje svemirskim vozilom. Tim istraživačkim programom dobili su priliku i mlađi znanstveni radnici koji dosad za takve pothvate nisu imali novaca. U jednom od &#8220;svemirskih taksija&#8221; poletio je i uređaj Premate, pomoću kojega se precizno mjerila prisutnost ugljičnog dioksida u zemljinoj atmosferi.</p>



<p>Kao predsjednik Međunarodne studentske organizacije za istraživanje svemira, Premate je nastojao zainteresirati prvenstveno mlade ljude za praktičnu stranu svemirskih letova, poznatiju po skraćenom nazivu GAS program &#8220;Get Away Special&#8221;, pojednostavljeno – povoljni specijalni program.</p>



<p>Evo što je o svom školovanju u SAD-u početkom 1980-ih govorio ovaj mladi znanstvenik iz Pule: &#8220;Završio sam Osnovnu školu &#8216;Moša Pijade&#8217; u Puli, u kojoj sam i zbog odličnog nastavnika Bačića, koji mi je predavao matematiku i fiziku, osjetio veliku privlačnost prema teoretskoj i praktičnoj fizici, a kroz to i odškrinuta vrata svemira. Školsku godinu 1973./74. proveo sam u obitelji Moirine, u gradu Erie, u SAD-u. Tu sam završio srednju školu, a istodobno sam na jednom koledžu pohađao tečajeve iz matematike i fizike. Zainteresiran svemirskim programima nastavio sam školovanje na Tehnološkom sveučilištu u Floridi, nedaleko od Cape Kennedyja. Četiri godine studirao sam teorijsku i praktičnu fiziku. Za to vrijeme sam se uzdržavao od pomoći roditelja, i od zarade na nekim svemirskim projektima&#8221;.</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/velika-zivotna-prica-miljenka-grgica-nikada-nikoga-nisam-otpustio/3172"><img width="756" height="518" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/grgich2.png" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/grgich2.png 756w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/grgich2-300x206.png 300w" sizes="(max-width: 756px) 100vw, 756px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/velika-zivotna-prica-miljenka-grgica-nikada-nikoga-nisam-otpustio/3172">Velika životna priča Miljenka Grgića: Nikada nikoga nisam otpustio</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>Miljenko Grgić prvu veliku pobjedu bilježi 24. svibnja 1976. u Parizu na povijesnom slijepom kušanju najboljih francuskih i kalifornijskih vina. Devetero najviše kvalificiranih vinskih stručnjaka i sudaca okupio je Steven Spurrier, ugledni britanski trgovac vinom koji živi i radi u Francuskoj, u slijepom kušanju šest najboljih kalifornijskih chardonnaya i četiri najpoznatija francuska bijela Burgundija. Slijepa [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>Uključivši se u nekoliko zanimljivih projekata u Americi, Dražen Premata dospio je i u Akademiju znanosti Floride (Florida Academy od Sciences)&#8230;</p>



<p>&#8220;Let s GAS programom, namijenjen je raznim akademskim i znanstvenim institucijama, te zainteresiranim skupinama i pojedincima diljem svijeta koji svoje eksperimente šalju u svemir po vrlo niskoj cijeni. Dok će, na primjer, lansiranje &#8216;svemirskog taksija&#8217; ili raketoplana stajati oko 20 milijuna dolara po letu, GAS pošiljka stajat će od tri do deset tisuća dolara. Unutar GAS programa, dva su tipa eksperimenta. Jedni su znanstveni i odnose se na proučavanje Sunca, planeta, zvijezda, a drugi su s područja primjenjivih znanosti i tehnologije, kao što su medicina, primijenjena biologija i tehnologija. Ti eksperimenti posebno su značajni za našu zemlju, jer mi imamo niz ustanova i radnih organizacija s područja medicine i metalne industrije koje se bave istraživanjima vezanim za nove proizvode. Za to će se zainteresirati i strani partneri, pa će se to odraziti i na povećanje našeg izvoza, te poboljšanje platne bilance. Kao osnivač Međunarodne omladinske organizacije za istraživanje svemira i njen predsjednik, želim tako upoznati mlade širom svijeta, a posebno naše s novom tehnologijom koja će prevesti u svemir vrhunska djela mladih stvaralaca na dobrobit cijelog čovječanstva&#8221;, rekao je Premate 1981.</p>



<p>Za lansiranje vlastitih eksperimenata &#8220;svemirskim taksijem&#8221; javili su mu se stručnjaci iz Njemačke, Italije, Japana i Egipta. Jedna od tih skupina pokušala je u orbiti stvoriti serum pogodan za liječenje dijabetesa&#8230;</p>


        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type custom-post-type-post has-layout-list">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__wrapper">
                								<div class='wp-block-getwid-custom-post-type__post'>
									
<div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-wrapper">
            <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-thumbnail">
            <a href="https://www.dijaspora.hr/zivotna-prica-dusana-zanka-domoljuba-koji-je-spektakularno-pobjegao-iz-tamnice-u-rimu-i-kojeg-je-odlikovao-predsjednik-venezuele/3319"><img width="1920" height="1280" src="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas.jpg" class="attachment-post-thumbnail size-post-thumbnail wp-post-image" alt="" loading="lazy" srcset="https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas.jpg 1920w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas-300x200.jpg 300w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas-1024x683.jpg 1024w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas-768x512.jpg 768w, https://www.dijaspora.hr/wp-content/uploads/2021/05/caracas-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></a>
        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__content-wrapper">
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-header">
            <h3 class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-title"><a href="https://www.dijaspora.hr/zivotna-prica-dusana-zanka-domoljuba-koji-je-spektakularno-pobjegao-iz-tamnice-u-rimu-i-kojeg-je-odlikovao-predsjednik-venezuele/3319">Životna priča Dušana Žanka, domoljuba koji je spektakularno pobjegao iz tamnice u Rimu i kojeg je odlikovao predsjednik Venezuele</a></h3>        </div>
        <div class="wp-block-getwid-custom-post-type__post-excerpt"><p>U Caracasu, glavnom gradu Venezuele, preminuo je 23. siječnja 1980. istaknuti hrvatski javni radnik, žarki rodoljub i vlastelin duha profesor Dušan Žanko. Podvrgnuo se teškoj operaciji i od tada se nije više potpuno niti oporavio. Posljednja tri tjedna života proveo je u klinici Sanatrix u Caracasu, gdje je nekoliko minuta iza ponoći u srijedu ispustio [&hellip;]</p>
</div>
    </div>
</div>
								</div>
							            </div>

                    </div>
        


<p>&#8220;Cilj mog eksperimenta, a to je i predmet mog doktorskog rada, jest utvrđivanje zona u kojima se koncentrira ugljični dioksid, čija je rasprostranjenost u atmosferi bitna za daljnji razvoj tehnologije i budućnost čovječanstva uopće. Ta istraživanja ukazat će i na nužnost izmjene tehnologije koja se sada temelji, prvenstveno na iskorištavanju goriva koja najviše zagađuju atmosferu. Inače, trebalo bi i do 200 godina da se atmosfera regenerira prirodnim putem, čak da se i odreknemo moderne tehnologije. Moramo se, dakle, orijentirati na unapređenje kvalitete izgaranja, jer će u protivnom doći do osjetljivih klimatskih promjena&#8221;, zaključio je Premate.<br><br><br><em>Hrvatska matica iseljenika, 1981.</em></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.dijaspora.hr/prica-o-puljaninu-koji-je-sudjelovao-u-izradi-space-shuttlea/412/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
