Hrvatsko društvo Luksemburg na Festivalu migracija, kultura i građanstva

Hrvatsko društvo Luksemburg i ove je godine predstavilo Hrvatsku u najljepšem svjetlu na 41. Festivalu migracija, kultura i građanstva održanom proteklog vikenda. Oko 30 tisuća posjetitelja pratilo je dvodnevni glazbeno-plesni program na festivalskoj pozornici te obišlo više od 400 izložbenih prostora udruga i samostalnih umjetnika sa svih strana svijeta, kao i brojnih društvenih i političkih […]

U malo Veliko vojvodstvo došla je još prije pedesetak godina, ali svoje podrijetlo i kulturno zaleđe nikada nije zaboravila. Dapače, spojila ga je s baštinom zemlje u koju se doselila i skupljajući vrijedne umjetnine, povijesne dokumente i eksponate iz Hrvatske i Luksemburga, stvorila svojevrsnu simbiozu kulturnog bogatstva ove dvije zemlje.

“Sada sam već u odmaklim godinama i brojna vrijedna djela koja sam godinama skupljala poklanjam i stavljam na raspolaganje institucijama koje će se dalje o njima brinuti, sačuvati ih i educirati nadolazeće naraštaje o njihovoj vrijednosti”, rekla je gospođa Marija.

Tako je Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju iz njezinih ruku primila brojne primjerke rijetke i dragocjene kartografske i grafičke građe, među kojima se nalaze djela koja do sada nisu bila zastupljena u fondu Knjižnice, kao i visokokvalitetni primjerci koji dodatno upotpunjuju postojeće zbirke.

Najstariji rad u donaciji jest zemljovid iz 1573. godine – Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio autora Augustina Hirsvogela, objavljen u Antwerpenu u slavnome atlasu Theatrum orbis terrarum Abrahama Orteliusa. Među ostalim iznimnim primjercima izdvajaju se zemljovidi koji prikazuju prostore današnje Hrvatske, Bosne, Slavonije i okolnih regija: Le Royaume de Hongrie autora G. Valcka (Amsterdam, 1702.), Principatus Transilvaniae In Suas Quasque Nationes earumque Sedes Et Regiones cum… autora Johanna Baptistea Homanna (Nürnberg, otprilike 1730.) i Royaume de Hongrie, principauté de Transilvanie, Sclavonie, Croatie et… autora S. Roberta de Vaugondyja (Pariz, 1752.).

U fondu Grafičke zbirke NSK sada se nalaze i vrijedni primjerci povezani s novijom hrvatskom poviješću: plakat An Appeal for Peace in Croatia, koji je potpisao 81 nobelovac u znak potpore miru i očuvanju hrvatske državnosti, te bibliofilsko izdanje Kervave kronike glas, objavljeno 1972. godine u povodu 400. obljetnice Seljačke bune. Ovo jedinstveno izdanje sadrži 20 grafičkih listova izrađenih tehnikama bakropisa, serigrafije, litografije, linoreza i drvoreza, djela uglednih hrvatskih i slovenskih umjetnika kao i Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, opremljene ilustracijama i inicijalima Krste Hegedušića. Mapa je smještena u luksuznu drvenu kutiju presvučenu pergamenom, ukrašenu metalnim cvjetnim ornamentima.

Vrlo je znakovito da je sva građa pristigla u Zagreb očuvana i u izvrsnome stanju te će, nakon provedbe osnovnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata i zaštitnoga snimanja, biti stručno obrađena, digitalizirana i trajno uvrštena u fondove Knjižnice kao vrijedan doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine.

Hrvatska dijaspora iz Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga na 48. hodočašću

Hrvati katolici iz njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Belgije, Nizozemske i Luksemburga hodočastili su 16. rujna 2023. već 48. put Mariji Djevici Siromaha u Banneux. Riječ je o malom mjestu u Belgiji s otprilike 300 stanovnika, gdje se davne 1933. godine djevojčici Mariette osam puta ukazala blažena Djevica Marija, predstavivši se kao „Djevica Siromaha”. Od tada […]

NSK Zagreb izrazila je osobitu zahvalnost Mariji Orač iz Luksemburga koja je ovu vrijednu zbirku godinama brižno prikupljala kako bi je približila međunarodnoj javnosti. Djela su iz Luksemburga dopremljena u Zagreb susretljivošću Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, a Marija Orač u svom bogatom fondu ima i dodatna vrijedna djela, od koji je dobar bio predstavljen na maloj izložbi postavljenoj u crkvi u mjestu Hesperange…

“Radi se o materijalu u čast 1100 godina od krunidbe Kralja Tomislava i nastanka hrvatske države. Taj će materijal biti dostavljen Matici Hrvatskoj u Zagrebu putem hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu”, otkrila je naša sugovornica.

Osim toga, javnosti je pokazala originalni primjerak luksemburških novina “Courrier” iz 1844., pretisak Prve hrvatsko-glagoljske početnice iz 1527., primjerak “Kroz tisuć godina” Vjekoslava Klaića iz 1925., materijal povodom 100 godina Hrvatskog narodnog kazališta, čiji je začetnik Matica Hrvatska. Prikazani su i plakati HNK iz 1995., gramofonska ploča o Ilircima sa slikama prvog izdanja “Danice” (prve hrvatske novine) sa Mihanovićevom “Lijepa naša Domovino”, zatim “Dubravka” koju je Jakov Gotovac posvetio Ivanu Gunduliću.

“Imam još mnogo materijala, stare gramofonske ploče Ruže Pospiš, Ivana Zajca, Vatroslava Lisinskog… To su materijali koji mogu poslužiti za promoviranje hrvatske glazbe u širem smislu. Sav sam materijal skupljala desetljećima za sebe osobno iz interesa za kulturu i povijest”, istaknula je Marija Orač, uz zanimljivost da su u luksemburškom Clervauxu pronađena zanimljiva pjevanja koja se nalaze i u Trogirskom Evanđelistaru, najljepšem kodeksu stare hrvatske književne djelatnosti i jednim od najljepših beneventanskih rukopisa na svijetu. Pisan je poluuglatom dalmatinskom beneventanom, od kraja 11. do početka 13. stoljeća. Rad je više pisara i najvrsnijih minijaturista, a ukrašen je sa 122 velika inicijala koja se pružaju, gotovo redovito, kroz cijelu stranicu.

Anđela Zelić i Dražen Zečić nastupili na predbožićnom koncertu u Luksemburgu: To je bio pravi mali hrvatski spektakl

Već tradicionalni predbožićni koncert „Anđela i prijatelji“ održan je i ove godine u Luksemburgu, u organizaciji tamošnje općine i hrvatske glazbene udruge „Terca“. U rasprodanoj koncertnoj dvorani ArcA u mjestu Bertrange nastupili su poznati hrvatski glazbenici iz domovine i dijaspore. S obzirom na bogati program i široki repertoar međunarodnih i domaćih hitova, ali i božićnih […]

Nesebičnost i velikodušnost Marije Orač iz Luksemburga doprinijet će obogaćenju i širenju fonda arhiviranih primjeraka u hrvatskim i luksemburškim kulturnim institucijama. Na radost i znanje budućim generacijama.

Ljubica Karaman