Vlast koja nije bila suđena

Posljednja havajska kraljica bila je udana za – Hrvata! Ova priča dostojna je filma

24. ožujka 2021. u 14:52

Potrebno za čitanje: 3 min

Dijaspora.hr

Vremeplov

FOTO: Hrvatska matica iseljenika

Na Rabu su odavno kružile različite priče o jednom mladiću koji je otišao u daleki svijet i nikad se više nije javio. On je bio Gerolamo, jedan od desetero djece i kasnije časnik austrijske ratne mornarice širokih pogleda.

Hrvat koji je poginuo kao američki junak: Tek smo na pogrebu doznali pravu istinu

Neupućenog putnika u malom mjestu nedaleko od Zadra iznenadit će zgrada škole na kojoj je postavljena mramorna ploča s dvojezičnim englesko-hrvatskim natpisom: “Ova igrališta i radovi posvećeni su uspomeni na časničkog namjesnika Ivicu Jeraka, sina Debeljaka, građanina Sjedinjenih Američkih Država koji je poginuo na dužnosti”. Spomenute objekte namijenjene najmlađim mještanima sela u kojem živi 950 […]

Mladog čovjeka nemirna duha vojna podređenost često je sputavala u mnogo toga, zbog čega bježi iz mornarice. U tajnosti se ukrcava na jedrenjak u Trstu i kao vojni bjegunac 1819. dolazi na tlo Sjedinjenih Američkih Država.

Zbog straha od austrijskih uhoda, ne prijavljuje se nikome već se kao običan mornar zapošljava na jedrenjaku. Zahvaljujući svom odličnom mornaričkom obrazovanju, Gerolamo de Dominis već za nekoliko godina postaje zapovjednik jedrenjaka. Ploveći svim morima svijeta, često je posjećivao i Havaje, otočje koje će kasnije postati njegova nova domovina.

Hrvatska matica iseljenika – John (Gerolamo) de Dominis

Nakon četverogodišnje plovidbe ponovno dolazi u Ameriku gdje zbog još uvijek prisutne opasnosti od austrijskih vlasti mijenja ime u John, a rodno mjesto u Trst. Isto tako, u svojim novim američkim dokumentima navodi netočnu godinu rođenja kako bi prikrio činjenicu što je četiri godine plovio neprijavljen.

Ženi se u Bostonu 1824. koji ubrzo napušta bježeći prema manjem mjestu Schoenectady, u državi New York, jer zna da ratni brodovi austrijske mornarice mogu doploviti i do najudaljenijih luka svijeta. U Schoenectadyju dobiva dvije kćeri, a zatim 1832. godine i sina Johna Owena de Dominisa, budućeg supruga havajske kraljice.

Pet godina poslije zbog poslovnih razloga sa svojom obitelji seli u Honolulu na Havaje. Kapetan John ondje odlično posluje i postaje bogat čovjek. Tako 1846. u klasičnom kolonijalnom stilu s primjesama mediteranske arhitekture gradi palaču Dominis kojom podsjeća na svoje podrijetlo. Iste godine kapetan John, ploveći kao putnik za Kinu, nestaje na Pacifiku i gubi mu se svaki trag. No, kao vrlo bogat čovjek, svom sinu je omogućio najbolje obrazovanje.

Zbog JFK-a je došao u Ameriku, Reagan ga je htio u svom kabinetu, a 1963. prijavio se za Vijetnamski rat

Ovaj politički emigrant, aktivist, lobist, fotograf, filmaš, dizajner, grafički umjetnik i povratnik iz SAD-a, najviše se u medijima spominjao početkom 21. stoljeća kada je u nekoliko gradova diljem Lijepe Naše održana njegova izložba “Hrvati u Americi”. Najviše se tad pisalo o aktivnostima Vladimira Novaka, no vrlo malo o jednom zanimljivom, bogatom i burnom životu. “Rođen […]

Tijekom školovanja, krećući se u najvišim društvenim krugovima, mladi John upoznao je svoju buduću suprugu – havajsku princezu Lydiju Kamehameha Paki, kasnije poznatu kao Liliuokalani. Udajom 1862. godine princeza je svom imenu dodala prezime Dominis. Ona potječe iz obitelji koja je Havajima dala nekoliko kraljeva. I dvojica njezine braće bili su kraljevi, ali nisu imali djece, odnosno nasljednike. Bio je to prvi nagovještaj problema.

Hrvatska matica iseljenika – John Owen de Dominis

Budući da ni princeza Lydia i John Owen de Dominis nisu imali potomke, trebalo je naći rješenje tko će postati prestolonasljednik. Imajući u vidu činjenicu da je princezin brat, kralj Kalakaua, imenovao svoju sestru prestolonasljednicom koja je upravljala kraljevstvom dok se on liječio u Americi – bilo je jasno da bi rapska snaha mogla postati kraljica Havaja. To se i dogodilo.

Nakon bratove smrti, Lydia Kamehameha Paki Dominis 1891. godine statutarno je izabrana za kraljicu otočja čime je njezin suprug John Owen de Dominis postao legitimni Prince Consort. Kada je 1846. u palači Dominis odsjeo Anthony Ten Eyck, američki povjerenik na Havajima, bila mu je toliko lijepa i slična kući Georgea Washingtona da ju je nazvao Washington Place. I nije bila lijepa samo njemu, već i Liliuokalani koja ju je imenovala svojom kraljevskom rezidencijom.

Hrvatska matica iseljenika – Washington Place

Sedam mjeseci poslije krunidbe, John Owen de Dominis umire od bolesti. Sin rapskog pustolova pokopan je sa svim kraljevskim počastima. John je imao izvanbračnog sina čiji potomci i danas žive na Havajima, a kraljici Liliuokalani vlast nije bila suđena. Pod pritiskom politike i stranog kapitala, svrgnuta je s prijestolja 1893.

Pet godina poslije, Havaji su pripojeni u sastav SAD-a, a 50. savezna država postali su tek 1959. Liliuokalani je nastavila živjeti u palači Dominis gdje je i umrla 1917. u svojoj 79. godini života. Sjećanje na posljednju havajsku kraljicu gaji ponajviše tamošnje domorodačko stanovništvo koje teži što većoj samostalnosti svoje domovine.

Sjećanje Hrvata koji je bio zarobljen u Normandiji: Nijemcima sam zaprijetio Al Caponeom ako mi uzmu krunicu

Gadno vrijeme. I u zraku i na moru. No, prekasno je bilo da se prekine napad. Ivan Josip Čondić i njegovi suborci zrakoplovom su letjeli preko obale Normandije. Vidjeli su njemačke obrambene nasipe na kilometrima plaža na koje će se nešto kasnije iskrcati većina savezničkih trupa u jednoj od najkrvavijih amfibijskih invazija dosad. Čondić je […]

Washington Place danas je poznata turistička atrakcija. A koliko je kapetan John de Dominis imao istraživačkog duha govori činjenica da je otkrio novo otočje na Pacifiku koje je u znak zahvalnosti prema svom poslodavcu i dobrotvoru Josiahu Marshallu nazvao Maršalskim otocima. Dakle, te otoke otkrio je naš čovjek – Rabljanin John (Gerolamo) de Dominis.

Damir Pijaca, Hrvatska matica iseljenika

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje