dr. Martin J. Hrgovčić

U Houstonu preminuo poznati hrvatsko-američki specijalist za rak: Imao sam sjajan život!

15. siječnja 2023. u 16:58

Potrebno za čitanje: 6 min

Dijaspora.hr

Životne priče

FOTO: Privatni album

Specijalist za rak, liječnik, humanitarac, organizator slobode, obiteljski čovjek, predani katolik, Hrvat-Amerikanac, Teksašanin dr. Martin J. Hrgovčić bio je sve to i više od toga tijekom svoga života. Njegova fascinantna životna priča govori o hrabrosti, vjeri i odlučnosti koja se proteže na dva kontinenta i sedam desetljeća.

Hrvat koji je poginuo kao američki junak: Tek smo na pogrebu doznali pravu istinu

Neupućenog putnika u malom mjestu nedaleko od Zadra iznenadit će zgrada škole na kojoj je postavljena mramorna ploča s dvojezičnim englesko-hrvatskim natpisom: “Ova igrališta i radovi posvećeni su uspomeni na časničkog namjesnika Ivicu Jeraka, sina Debeljaka, građanina Sjedinjenih Američkih Država koji je poginuo na dužnosti”. Spomenute objekte namijenjene najmlađim mještanima sela u kojem živi 950 […]

Dr. Hrgovčić došao je u Sjedinjene Američke Države 1969. kao 43-godišnjak kako bi ostvario svoj profesionalni san – da postane liječnik svjetske klase i svoj drugi san – da ostvari slobodu.

Niti jedan san nije bio stvarnost pod komunističkim režimom u Hrvatskoj. Kao Hrvat i vjerni katolik koji se nije htio učlaniti u komunističku partiju, dr. Hrgovčić je kasnih 50-ih i 60-ih godina smatran problemom od onih koji su bili na vlasti u bivšoj Jugoslaviji.

“Životni ciljevi dr. Hrgovića bili su borba protiv raka i neprijatelja Hrvatske”, jednom prilikom je rekao dr. Marko Turić, njegov kolega iz Hrvatske. Pohvalno je govorio o dr. Hrgovčiću na 25. obljetnici medicinske onkologije u Hrvatskoj održanoj 15. prosinca 1994. u Zagrebu, gdje je junaku naše priče odana počast i priznanje za njegovu ključnu ulogu u utemeljenju i razvoju područja medicinske onkologije u Hrvatskoj.

Impresivni profesionalni životni put dr. Hrgovčića uključuje mjesto predavača medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, internista u Odjelu za internu medicinu Centra za rak Sveučilišta Teksas u bolnici M.D. Anderson i Instituta za tumore u Houstonu, te kao kliničkog suradnika na Odjelu za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Houstonu. Dr. Hrgovčić bio je konzultant interne medicine i onkologije te partner u Diagnostic Clinic of Houston. Bio je i član Američkog društva interne medicine, američkog društva za kliničku onkologiju, američkog društvo za hematologiju, društva države Teksas za internu medicinu, Texas Medical Association, Harris County Medical Society i američkog fakulteta za prehranu. Od Fakulteta biomedicinskih znanosti Sveučilišta Teksas dobio je nagradu za znanstveni rad Mike Hogg za svoje istraživanje pod nazivom “Razine bakra u serumu u hematološkim malignim bolestima”. Bio je autor ili koautor brojnih publikacija, poglavlja u medicinskim udžbenicima i knjige pod nazivom „Bakar i limfomi“. Njegov glavni istraživački interes bili su pacijenti oboljeli od raka s posebnom pozornošću na bakar.

Martin Hrgovčić rođen je 22. lipnja 1926. u Dubravama, malom hrvatskom selu, smještenom na pola puta između Tuzle i Brčkog u Bosni. Roditelji Jozo i Janja usadili su mu vrijednosti koje će oblikovati njegov život – ljubav prema Bogu, obitelji i Hrvatskoj, te važnost obrazovanja i marljivog rada.

Hrgovčići su bili ugledna i cijenjena, ali siromašna obitelj u Dubravama. Tijekom djetinjstva Martin je često bio gladan i bez odgovarajuće odjeće i obuće. Velik dio toga vremena proveo je pomažući roditeljima u poslovima na njihovoj maloj seoskoj farmi.

Nakon završene pučke škole u dobi od deset godina pohađao je srednju školu u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom kod Sarajeva. Drugi svjetski rat prekinuo je njegov studij, ali je gimnaziju konačno završio 1947. godine u Tuzli.

Tijekom tinejdžerskih godina stalno je bio pod pritiskom od strane komunističkih vlasti iz obližnjeg Brčkog da postane član Komunističke partije. Komunistički čelnici nadali su se da će, ako se u partiju učlani sin poznate obitelji iz Dubrava, doći i drugi mladi. Hrgovčić je odbio taj “poziv” kao i mnoge druge koji će uslijediti tijekom studija medicine, ali i u odrasloj dobi.

Medicinsku izobrazbu stekao je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je 1953. postao doktor medicine, a 1968. stekao je diplomu doktora medicinskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Disertacija mu bijaše “Klinički značaj razine bakra u serumu kod hemoblastoza”.

U Sjedinjene Američke Države prvi put je došao 1965. kada mu je prijatelj dr. Robert Lange iz Knoxvillea u Tennesseeju pomogao da dobije stipendiju Instituta za tumore pri Sveučilištu Teksas Systems Cancer Center, M.D. Anderson Hospital u Houstonu.

Hrvatska zajednica u Rimu oprostila se od voljene liječnice velikog srca! Prva je primila papu Ivana Pavla II. odmah nakon pokušaja atentata

Trideset dana nakon smrti, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u četvrtak je slavljena misa zadušnica za pokojnu prof. dr. Simonu Šandrić Gotovac, istaknutu liječnicu i sveučilišnu profesoricu koja je cijeli svoj radni vijek provela u Rimu kao sveučilišna profesorica kardiologije na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca i na Polikliničkoj bolnici Agostino Gemelli. Misu je […]

Od 1965. do 1967. bio je imenovan kliničkim suradnikom u Odjelu za razvojnu terapiju Centra za rak Sveučilišta Teksas, bolnice M.D. Anderson i Instituta za tumore. Godine 1967. odlučio je ono što je naučio tijekom dvije godine boravka u SAD-u primijeniti na radu u domovini te se s obitelji vratio u Zagreb. Od 1967. do 1969. bio je pročelnik odjela za kemoterapije u Zavodu za maligne bolesti.

Nažalost, Hrvatska je još uvijek bila dio komunističke Jugoslavije, a dobro poznato hrvatsko domoljublje dr. Hrgovčića i otvoreno prakticiranje njegove katoličke vjere nije olakšalo situaciju u komunističkoj domovini. Ubrzo se pokazalo da je stanje za njega neodrživo. U nemogućnosti obavljanja znanstvenog rada i objavljivanja svoga istraživanje, nesiguran u bilo kakav budući napredak i duboko zabrinut za buduće prilike za svoju djecu u Jugoslaviji, godine 1969. odlučio je emigrirati u Sjedinjene Američke Države.

Privatni album – dr. Hrgovčić u svojoj ordinaciji u Houstonu

Po povratku u Teksas pridružio se osoblju Odjela za medicinu, Odsjek za hematologiju, na Sveučilištu Teksas System Cancer Center M.D. Anderson Hospital and Tumor Institute u Houstonu kao znanstveni i fakultetski suradnik i na tom je mjestu ostao od 1970. do 1973. godine. Od ožujka 1973. bio je u privatnoj praksi, najprije kao suradnik, a zatim kao partner u Diagnostic Clinic of Houston i konzultant na području onkologije/hematologije i interne medicine.

Tijekom ratnih godina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dr. Hrgovčić i njegova obitelj bili su na čelu hrvatsko-američkih aktivnosti u Houstonu, najvećoj hrvatsko-američkoj zajednici na jugozapadu države. Obitelj je pomoću brojnih Hrvata iz Houstona prikupila hranu, odjeću, lijekove, sanitetski materijal i novac. Također su organizirali demonstracije kako bi svjetske i nacionalne čelnike, kao i lokalne i nacionalne medije, informirali o genocidu koji se provodi nad Hrvatima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U kolovozu 1991. pomogao je u osnivanju Hrvatske bratske zajednice Bluebonnet Odsjek 1836 u Houstonu, prve takve u Teksasu. U kolovozu 1992., za vrijeme republikanske nacionalne konvencije, organizirao je skup Hrvatsko-američke zajednice u Houstonu kako bi prosvjedovali protiv nedjelovanja Bushove administracije u suočavanju s kontinuiranom srbijanskom agresijom i etničkim čišćenjem. Hrvatski Amerikanci i njihovi prijatelji izdržali su visoke teksaške temperature kako bi sudjelovali u demonstracijama. Upravo je na tom skupu dr. Hrgovčić s ponosom pokazao svoju ljubav prema napaćenom narodu u “starom kraju”. Rekao je okupljenima da je vodstvo SAD-a u to vrijeme pokušavalo obmanuti američku javnost, sugerirajući da bi američko sudjelovanje u sukobu bilo još jedan Vijetnam.

Dr. Hrgovčić je priznao kako mu je bilo bolno gledati njegovu seosku crkvu u Dubravama bombardiranu i teško oštećenu u proljeće 1992. od strane srbijanskih agresora.

“Bosna i Hrvatska nisu drugi Vijetnam. Naš narod će se boriti u vlastitom ratu. Ne želimo da američki vojnici ginu za našu slobodu”, rekao je okupljenima na skupu. Pozvao je predsjednika Busha da ukine embargo na oružje Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kako bi se mogle obraniti.

Bjelovarčanin je bio jedan od ključnih ljudi u projektu odlaska čovjeka na Mjesec. Nikada nije zaboravio gdje su mu korijeni

Dok su američki astronauti Neil Armstrong, Edwin Aldrin d Michael Collins 20. srpnja 1969. zakoračili prvi put na tlo Mjeseca, vjerojatno je malo tko znao da je jedan od najodgovornijih stručnjaka koji su upravljali prvim spuštanjem čovjeka na Mjesec bio čovjek iz našeg kraja. Bjelovarčanin Mike Vucelić. koji je odrastao i završio školovanje u Zagrebu, […]

Uz organizaciju nekoliko skupova na području Houstona, aktivno je sudjelovao u humanitarnim akcijama kroz koncerte, piknike Hrvatskog kluba Houston Lone Star i aktivnosti na Slavic heritage festivalu. Aktivno se uključio u borbu protiv srbijanske propagande pišući pisma urednicima regionalnih i državnih tiskovina.

Privatni album – Dr. Hrgovčić sa svojom djecom na Slavic heritage festivalu u Houstonu

Služio je u raznim lokalnim i nacionalnim hrvatsko-američkim organizacijama u SAD-u, a bio je i u savjetodavnom vijeću Veleposlanstva Republike Hrvatske u Washingtonu, D.C. Za doprinos u javnom zdravstvu, socijalnoj skrbi i promicanju moralnih vrijednosti, pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je odličjem “Danica Hrvatska” (Katarina Zrinska).

Dr. Martin Hrgovčić bio je u sretnom braku s Ružicom “Sekom” Lončarec iz Josipdola. Taj divni bračni par blagoslovljen je s troje djece.

Privatni album – Obitelj Hrgovčić

Pacijenti dr. Hrgovčića dolazili su iz svih društvenih slojeva i iz svih krajeva Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, među svoje pacijente ubrajao je mnoge visoke strane čelnike, diplomate i članove njihovih obitelji.

Jedan posebno nezaboravan pacijent bio je 15-godišnji dječak iz Hondurasa koji je došao kod dr. Hrgovčića nakon što mu je dijagnosticirana akutna leukemija, izuzetno agresivna bolest od koje se obično umire unutar tri do šest mjeseci. Liječnik je smatrao da mladić nema akutnu leukemiju, već infektivnu mononukleozu, dobroćudnu bolest krvi koja obično završava potpunim ozdravljenjem. Dječakov otac s velikim je olakšanjem doznao da bolest njegova sina nije fatalna, već izlječiva.

Otprilike deset godina kasnije dr. Hrgovčića i njegovu medicinsku sestru iznenadila je ekipa agenata FBI-a koji su blokirali vrata Dijagnostičke klinike i bolnice i pregledavali prostorije. Duge kolone crnih vladinih limuzina bile su parkirane ispred klinike. Nekoliko minuta kasnije u ordinaciju, u pratnji nekoliko tjelohranitelja, ušao je mladić iz Hondurasa koji je tada već odrastao i njegov otac. Mladićev otac postao je predsjednik Republike Honduras i želio je osobno zahvaliti dr. Hrgovčiću što je ispravno dijagnosticirao bolest njegova sina. Posebna uspomena u domu Hrgovčićevih ostaje boca predsjedničkog likera koju je darovao predsjednik Hondurasa.

Privatni album – dr. Martin Hrgovčić

Uz napornu profesionalnu karijeru internista i specijalista za rak, dr. Hrgovčić uvijek je nalazio vremena za svoju obitelj i svoju domovinu. Aktivno je sudjelovao u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske početkom 1990-ih. Bio je to drugi put u životu da je svjedočio okrutnosti i genocidu usmjerenom protiv njegove domovine i njegova naroda.

“Neka su djeca i njihove majke pobjegli u Hrvatsku prije nego što su srbijanske snage potpuno srušile mostove i izolirale cijelu bosanskohercegovačku regiju. Mladići su ostali braniti ono što je ostalo od njihovih obitelji i domova, isprva boreći se lovačkim puškama protiv tenkova, topništva i vojnih zrakoplova. Uspjeli su se obraniti od agresora, a Dubrave su ostale izvan srbijanskih ruku”, ponosno je govorio dr. Hrgovčić.

Dr. Martin Hrgovčić preminuo je 31. prosinca 2022. godine u Houstonu. Njegovu obitelj tješe njegove riječi koje je izrekao za Božić prije nekoliko godina…

Hrvat u Italiji bio je liječnik ispred svoga vremena

Đuro Baglivi bio je izvrstan praktični liječnik budući da je držao odvojenima praksu od teorije te je odbio i osudio apstraktno filozofiranje i prazno umovanje liječnika tog razdoblja. Dao je novu, veliku važnost starome hipokratskom empirizmu, osnovanom na iskustvu i rasuđivanju. Đuro Baglivi rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku, otac Vlaho podrijetlom je iz […]

“Imao sam sjajan život”, rekao je. Doista, imao je.

Ekrem “Eck” Spahić, Hrvatski katolički kalendar