Hrvatska crkva sv. Jeronima
FOTO: IKA
Prema rimskom običaju i tradiciji da se uoči svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije crkve ukrase za svetkovinu Božića, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu postavljene su jaslice koje su ove godine obogaćene figurama kiparice Margarete Krstić odjevenima u tipičnu hrvatsku narodnu nošnju, piše IKA.
Fra Šimun Šito Ćorić, franjevac, glazbenik, pisac i profesor psihologije, za adventsko vrijeme u nakladi Glasa koncila objavio je novi album “VREMENA OVA SAD SU DRUGA – Poetsko-glazbene meditacije”. Album sadrži deset novih skladbi, među kojima je i pjesma “Adventska – Gospodinu pripravite put”, snimljena i kao videospot. Tekst i glazbu potpisuje fra Šimun Ćorić, […]
Jaslice kiparice Krstić bile su izložene krajem prošle godine na tradicionalnoj izložbi 100 Presepi (100 jaslica) u Vatikanu, a nakon završetka izložbe autorica ih je poklonila Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Zanimljivo je da je tu izložbu osobno posjetio i papa Franjo 9. prosinca 2019. te se posebno zadržao kod jaslica Margarete Krstić.
Margareta Krstić rođena je na Sušaku 1957. godine, a živi u Podkilavcu. Keramikom i slikarstvom bavi se od 1999. godine i godinama radi na velikoj nekomercijalnoj temi “Kako su živjeli i odijevali se naši stari krajem 19. i početkom 20. stoljeća”. Na tu temu napravila je nekoliko varijanti jaslica, s tim da je dodala novi element, prve hrvatske kraljeve; Tomislava, Krešimira i Zvonimira, kao vezu s nacionalnom prošlošću i povijesnim ponosom.
U organizaciji voditelja Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u Njemačkoj, don Ive Nedića i njegovih pastoralnih suradnika Jacqeline Zadravec i Darka Rubčića, na prvu nedjelju došašća upriličena je online molitva krunice, piše IKA. Uvodno je mlada aktivna članica misije Zadravec, uz harmonijsku pratnju pastoralnog suradnika Rubčića, otpjevala pjesmu Prva ljubav opet te zove. Potom je don […]
Skulptorica Krstić u ovim jaslicama daje osobit prikaz bogatstva hrvatske narodne baštine kroz narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Narodne nošnje Hrvatske bujaju neobičnim bogatstvom kulturne baštine hrvatskih krajeva u varijaciji oblika, materijala, izvedbi i kolorita. Na prastare modele reflektirale su se povijesne mijene, kulturni utjecaji putem trgovine, pomorstva, ratovanja, vjerskih običaja i stilskih mijena od romanike do dvadesetog stoljeća. Utjecaji srednje i zapadne Europe, ali i dalekih krajeva Rusije, Turske i Mediterana djeluju uz refleksije Mađarske, Austrije, Češke i Venecije. Tvore se tako tri tipa, panonski, dinarski i jadranski uz nošnje Hrvata van granica Hrvatske. Ženske su nošnje najčešće raznovrsnije i bogatije te variraju prema uporabi i životnoj dobi, a kako im osobito u dvadesetom stoljeću prijeti industrijska moda, polako odumiru kao svakodnevna odjevna kultura te bivaju čuvane kao nacionalno blago iz prošlosti.
