Vedrog duha i bistrog uma

U Zagrebu preminuo Ivan Čizmić. Donosimo veliku životnu priču tog uglednog povjesničara hrvatskog iseljeništva

11. siječnja 2022. u 8:33

Potrebno za čitanje: 3 min

Vesna Kukavica

Životne priče

FOTO: Hrvatska matica iseljenika

S tugom u srcu i dubokom nevjericom primili smo vijest o iznenadnom odlasku doktora Ivana Čizmića, vrsnoga povjesničara hrvatskoga iseljeništva, kompetentnog istraživača kulturnih praksi migranata s ovih prostora, jednoga od rijetkih istinskih polihistora, te profinjenog znalca modernih društvenih i kulturnih procesa u hrvatskim zajednicama koje u četvrtom i petom naraštaju obitavaju u višekulturnim mega polisima razvijenoga svijeta od Aljaske do Ognjene Zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda.

Preživio je glad, španjolsku gripu i komunistički pokolj. Sve je štedio osim sebe, a bolesti su na kraju ipak bile jače

Dok je uvelo jesensko lišće naglo padalo sa stabala po čikaškim parkovima i uz ulice i aleje, ugasio se nečujno jedan plodan, koristan i svetački život. Zauvijek je zaklopio oči zaslužni hrvatski franjevac, skromni sin poniznog sv. Franje, uzorni svećenik i žarki hrvatski rodoljub – dr. fra Oton Knezović. Ostavio je ovaj svijet dosta neočekivano. […]

Doktor Ivan Čizmić bio je znanstveni savjetnik emeritus zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, renomirani historiograf hrvatskoga iseljeništva i dugogodišnji voditelj Povijesnog odjela Hrvatske matica iseljenika. Autor je više zapaženih monografija o hrvatskom prekooceanskom iseljeništvu iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i Novoga Zelanda, sukreator je više migrantskih kompendija socio-kulturne tematike s fascinantnim leksikografskim prinosima te autor gotovo pet stotina izvornih znanstvenih radova o vanjskim migracijama Hrvata razasutih u brojnim časopisima u zemlji i inozemstvu.

Historiografski i publicistički opus, stvaran dugih šest desetljeća, plod je neumornoga istraživanja na autentičnim lokalitetima hrvatske dijaspore na pet kontinenata, a koje je profesor Čizmić započeo još šezdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući Fulbrajtovoj stipendiji.

Uz prestižnu Godišnju nagradu za znanost (2005.) koju mu je dodijelilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Ivan Čizmić je nositelj odlikovanja za znanstveni rad Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1999.) kao i niza ostalih strukovnih priznanja i nagrada.

Kao dugogodišnji djelatnik Matičina iseljeničkog Povijesnog odjela, u kojemu je započeo istraživačku karijeru, nikada nije prestao surađivati kao vanjski savjetnik s tom našom najstarijom institucijom namijenjenoj iseljeništvu, doprinoseći savjetima i neposrednim spisateljskim radom kvaliteti Matičinih serijskih publikacija kakve su časopis „Matica“ i Hrvatski iseljenički zbornik.

Kao jedan od ključnih konzultanata, posredujući u životu hrvatskoga naroda izvan matične zemlje za vrijeme burnih društvenih mijena tijekom 20. stoljeća, jedan je od idejnih tvoraca „Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina“ (2020.), tumačeći ustrajno kako je iseljavanje iz Hrvatske nezaobilazni dio naše povijesti te hrvatskog civilizacijskog i kulturnog naslijeđa.

Hrvat je bio predsjednik Kostarike: Ni prije ni poslije njega nismo imali takav slučaj

Hajdemo odavde u Centralnu Ameriku, u Kostariku, gdje je uvijek toplo. Ona je smještena između Nikaragve na sjeveru i Paname na jugu, te Tihog oceana na zapadu i Karipskog mora na istoku. Bogata je planinama, vulkanima i kišama, a ime Costa Rica znači “bogata obala”. Tropski je to kraj te ima samo dva godišnja doba: […]

Hrvatski povjesničar Ivan Čizmić rođen je u Zadvarju, 28. kolovoza 1934. Klasičnu gimnaziju završio 1953. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest godine 1959., te doktorirao godine 1973. s disertacijom o južnoslavenskom iseljeničkom pokretu u SAD i stvaranju jugoslavenske države 1918. Po prirodi znatiželjan, Ivan Čizmić je dvostruke fakultetske naobrazbe, diplomiravši i studij prava u Zagrebu godine 1963.

Akademsku karijeru sveučilišnog predavača započinje 1963. kada biva asistent na Pravnom fakultetu u Splitu. Preselivši se trajno iz Dalmacije u Zagreb od 1964. godine djeluje u Matici iseljenika Hrvatske, te predaje na raznim simpozijima i znanstvenim kongresima. Sudjelujući u institucionalnoj izgradnji javnih ustanova u našoj zemlji koje skrbe o vanjskim migracijama iz Hrvatske od 1988. znanstveni je savjetnik u Institutu za migracije i narodnosti, da bi od 1993. nastavio djelovati u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“.

Uz bogat znanstveni i publicistički opus, koji ostaje sačuvan u brojnim tiskanim knjigama i časopisima, ono najvažnije što je Ivan Čizmić ostavio iza sebe jest ljudska povezanost s mnoštvom prijatelja i kolega iz hrvatskih zajednica diljem svijeta.

Razvijao je nježno prijateljstvo i s najobičnijim malim siromašnim pečalbarima i s vrhunskim intelektualcima u prestižnim međunarodnim laboratorijima, ali i pustolovima koji bi putovanje odabrali kao stil života. Kao član raznih stručnih povjerenstava pri Matičinim iseljeničkim projektima i manifestacijama uvijek nam je bio dragocjen savjetnik i nepresušan izvor znanja. Njegove stručne procjene, širina intelektualnih interesa i suvereno kretanje beskrajnim prostorima hrvatskoga kulturnog krajolika oblikovanog u migrantskim prilikama trajno su zadužili brojne naše projekte i manifestacije.

Upoznajte jednu od najneobičnijih osobnosti hrvatske emigracije, ali i hrvatskog domoljublja

Stanislav Geza Milošić (1926. – 1981.) osebujna je književna, novinarska i politička osobnost. Rođen je u Kraljevini Jugoslaviji pokraj Zagreba u selu Sveta Klara 1926., od oca gradišćanskog Hrvata i majke slavonske Šokice. Ova zanimljiva regionalna kombinacija na neki način odredila je njegov temperament, ali i životnu putanju. Vrlo rano iskazao je dar za pisanje […]

Doktora Ivana Čizmića pamtit ćemo kao iznimnog čovjeka i odanog prijatelja, intelektualca nesvakidašnje radne energije koji se historiografskim opusom i vjerodostojnim publicističkim žarom te nadasve ljudskom čestitošću zauvijek upisao u hrvatsku znanstvenu i kulturnu povijest. Bio je i patriot i kozmopolit. Surađivao je s povjesničarom i državnikom dr. sc. Franjom Tuđmanom još od sredine šezdesetih kada su zajedno djelovali u Matici iseljenika Hrvatske.

Među mnoštvom djela trajne vrijednosti izdvajamo: knjige „Hrvati u životu Sjedinjenih Američkih Država“, Zagreb 1982.; „Iseljavanje iz Hrvatske u razdoblju od 1880 do 1914.“, Zagreb, 1986., „Povijest Hrvatske bratske zajednice 1894. – 1994.“, Zagreb, 1994.; „From the adriatic to lake Erie. A history of Croatians in greater Cleveland“ (u koautorstvu Miletić, I., Prpic, G. J.), Willoughby 2000.; „Iseljena Hrvatska“, (u koautorstvu I., Sopta M., Šakić V.), Zagreb 2005; „Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba“ (u koautorstvu s Ivanom Rogićem), Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011.; Konzultant u „Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina“, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020.

Surađivao je u publikacijama: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (1964), Historijski zbornik (1966 – 67, 1974 – 75), Zborník Filozofickej fakulty Univerzity Komenského. Historica (Bratislava 1970), Zbornik Historijskog arhiva u Karlovcu (1970), Emigration from Northern, Central and Southern Europe (Kraków 1981), Vyst’ahovalectvo a život krajanov vo svete (Bratislava 1982), American Labor and Immigration History 1877 – 1920: Recent European Research (Chicago 1983), Journal of Croatian Studies (1970 – 2000), Zajedničar (1965 – 2020); Studia Craotica (1970 – 1999), Iseljenički kalendar / Hrvatski iseljenički zbornik (1966 – 2021), Matica (1966. – 2021.).

U Chicagu preminuo Slavko Fumić. Pročitajte emotivnu pjesmu koju mu je posvetila supruga Marija

Hrvati u Chicagu opraštaju se od Slavka Fumića koji je preminuo 2. siječnja 2022. u tom američkom gradu. Posljednji pozdrav najavljen je za 5. siječnja u 11 sati, u crkvi blaženog kardinala Alojzija Stepinca, nakon kojeg će uslijediti pogreb na groblju All Saints. Slavko Fumić rođen je 23. rujna 1938. u malom pitomom selu Letinac […]

Svojim odlaskom profesor Čizmić ostavlja duboku prazninu u svojoj obitelji – u srcu voljene kćeri Ivne i mile mu supruge Vlaste, ali istodobno zauzima i povlašteno mjesto među svima nama koji smo ga dobro poznavali i čije je živote trajno obogatio taj čestiti Dalmatinac vedroga duha i bistroga uma.

Zadvarje, 28. srpnja 1934. – Zagreb, 9. siječnja 2022.