Dubrovnik
FOTO: Institut Ruđer Bošković
Četvero mladih istraživača s hrvatskih znanstvenih institucija, svi dobitnici istraživačkih potpora Europske organizacije za molekularnu biologiju, ove godine u Hrvatsku dovodi EMBO Young Scientists’ Forum. Skup će se održati od 28. do 30. listopada 2026. u Dubrovniku i okupiti do 200 doktoranada, poslijedoktoranada i mladih voditelja istraživačkih grupa iz cijele Europe, objavio je Institut Ruđer Bošković.
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ovih je dana (točnije 18. lipnja 2026.) održana u Zagrebu svečanost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije, izabrane na nedavnoj izbornoj skupštini te naše najuglednije znanstvene ustanove. Akademija je bogatija za 12-ero redovitih članova koji su time dobili titulu akademika, sedam dopisnih članova […]
EMBO je jedna od najutjecajnijih europskih znanstvenih organizacija. Okuplja više od 2100 vodećih istraživača iz Europe i svijeta, a kroz stipendije, Installation Grant potpore i financiranje znanstvenih događanja podupire mobilnost mladih znanstvenika, osnivanje novih istraživačkih skupina i jačanje znanstvenih kapaciteta u državama članicama. EMBO Young Scientists’ Forum (EYSF) svake se godine održava u drugoj zemlji, a izdanje 2026. bit će prvo organizirano u Dubrovniku.
Iako se njihova istraživanja protežu od imunologije i klimatskih promjena do biologije oceana i evolucije genoma, četiri znanstvenice i znanstvenika koji stoje iza organizacije konferencije povezuje potpora EMBO-a.
Dr. sc. Marko Šestan s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci proučava može li se imunološki sustav naučiti brže reagirati na infekciju povezivanjem imunološkog odgovora s mirisnim podražajem. Na Institutu Ruđer Bošković dr. sc. Jelena Bujan istražuje kako se mravi prilagođavaju toplinskim ekstremima povezanima s klimatskim promjenama, dok dr. sc. Jelena Godrijan proučava mikroskopske morske alge i njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Dr. sc. Damir Baranašić istodobno se bavi genetskim mehanizmima koji su tijekom evolucije omogućili nastanak složenih oblika života.
Jelena Bujan i Marko Šestan ujedno su dobitnici projekata Europskog istraživačkog vijeća, ERC-a, koji se zbog iznimne konkurentnosti često uspoređuju sa znanstvenim Oscarima. Financiranje se dodjeljuje istraživanjima koja su na granici postojećih spoznaja i imaju potencijal otvoriti nova istraživačka pitanja u svojim područjima.
Organizatori su dio obrazovanja i karijere proveli na međunarodnim institucijama, među kojima su Imperial College London, Sveučilište Oklahoma, Bigelow Institute for Ocean Sciences, Champalimaud Foundation u Portugalu, te istraživačke ustanove u Panami i Švicarskoj. Nakon povratka u Hrvatsku osnovali su ili razvili vlastite istraživačke skupine uz potporu prestižnih programa EMBO-a i Europskog istraživačkog vijeća. Njihovi profesionalni putovi pokazuju kako međunarodno iskustvo, kompetitivno financiranje i stabilni uvjeti rada mogu pomoći povratku istraživača i razvoju novih znanstvenih tema u Hrvatskoj.
Forum će otvoriti, s plenarnim predavanjem, prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, akademkinja i međunarodno priznata znanstvenica, koja se bavi proučavanjem mehanizama stanične diobe. Prof. Tolić je nositeljica dvaju ERC grantova, uključujući ERC Synergy Grant vrijedan 10 milijuna eura za istraživanje podrijetla kromosomskih pogrešaka povezanih s rakom, koje provodi sa suradnicima s Massachusetts Institute of Technology.
U petak je u Montrealu, u 94. godini života, preminuo liječnik Krešimir Krnjević. Rođen je 7. rujna 1927. u Zagrebu. Kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji te je osnovnu školu završio u Ženevi. U domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. Ponovno ju je napustio u travnju 1941. […]
U programu sudjeluju i istraživači s vodećih europskih institucija. Prof. Stuart A. West sa Sveučilišta Oxford, koji proučava evoluciju suradnje i altruizma, od bakterija do društvenih kukaca. Prof. Angela Falciatore iz francuskog CNRS-a istražuje dijatomeje, mikroalge koje znatno pridonose globalnoj fiksaciji ugljika. Prof. Ana Conesa sa Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća je pionir u bioinformatici i računalnoj biologiji. Imunologiju predstavljaju prof. Marc Schmidt-Supprian s Tehničkog sveučilišta u Münchenu, dr. sc. Monika Wolkers s Oncode Institutea i Amsterdam UMC-a te doc. dr. sc. Siniša Volarević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Računalnu biologiju i genomiku predstavit će dr. sc. Fran Supek sa Sveučilišta u Kopenhagenu i doc. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Mladi istraživači imat će priliku čuti i dr. sc. Lesley Lancaster sa Sveučilišta u Aberdeenu koja proučava evolucijske učinke klimatskih promjena na rasprostranjenost vrsta te dr. sc. Vlatku Antolović s Instituta Ruđer Bošković koja proučava staničnu biologiju nekonvencionalnih modelnih organizama.
Program Foruma obuhvaća četiri glavna područja: računalnu genomiku, imunološki sustav, prilagodbu i globalne promjene te protiste i druge nekonvencionalne modelne organizme. Uz plenarna i pozvana predavanja održat će se usmena izlaganja i posterske sekcije na kojima će mladi istraživači predstaviti vlastite rezultate.
Forum je zamišljen kao prostor za razmjenu rezultata, razvoj novih suradnji i povezivanje mladih istraživača s kolegama i voditeljima skupina iz različitih europskih zemalja.
Broj sudionika ograničen je na 200. Rana prijava uz nižu kotizaciju otvorena je do 15. srpnja 2026., dok je redovni rok za prijavu 30. rujna 2026.
DR. SC. DAMIR BARANAŠIĆ nakon usavršavanja na Imperial Collegeu London zasnovao je svoju istraživačku skupinu koja se bavi regulatornim dijelovima genoma koji određuju kada će se pojedini geni uključiti ili isključiti. Voditelj je nacionalnih i međunarodnih projekata te kroz mreže poput Marie Curie doktorske mreže surađuje sa širokim krugom međunarodnih partnera. Kombinacijom umjetne inteligencije i laboratorijskih metoda pokušava rekonstruirati evoluciju genetskih „prekidača” koji su omogućili prijelaz od jednostaničnih prema složenim višestaničnim organizmima.
DR. SC. JELENA BUJAN proučava fiziološke i ekološke prilagodbe mrava na visoke temperature. Tijekom karijere istraživala je mrave u tropskim šumama, pustinjama i na sredozemnim otocima. Njezin projekt IGNITE, financiran ERC Starting Grantom u vrijednosti od 1,5 milijuna eura, istražuje kako populacije mrava na hrvatskim i drugim sredozemnim otocima reagiraju na sve češće toplinske ekstreme. Rezultati mogu pomoći u predviđanju promjena koje očekuju kopnene ekosustave u uvjetima daljnjeg zagrijavanja.
DR. SC. JELENA GODRIJAN istražuje kokolitoforide, mikroskopske alge koje stvaraju vapnenačke pločice i važne su za kemiju oceana i globalni ciklus ugljika. Postdoktorski se usavršavala u američkom institutu Bigelow Laboratory for Ocean Sciences. Trenutačno vodi projekt Hrvatske zaklade za znanost Cocco-Channel. Svoje je područje približila javnosti i predavanjem na TEDxZagreb o ulozi mikroskopskih organizama u razumijevanju klimatske krize.
Društvo za muzej i kulturu organizira znanstveni skup povodom 450 godina od doseljenja Hrvata u Novo Selo (Neudorf) u Gradišću. Skup će se održati danas i sutra u dvorani za priredbe u Novom Selu. Nikola Benčić na prvom danu govorit će o razlozima doseljenja i broju i podrijetlu Hrvata koji su se doselili u Novo […]
DR. SC. MARKO ŠESTAN s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci vodi projekt MemoSniff koji povezuje imunologiju i neuroznanost. Projekt istražuje može li određeni mirisni podražaj potaknuti organizam da pri ponovnom susretu s infekcijom reagira brže i snažnije. Preliminarni pokusi na miševima pokazali su do tri puta izraženiji imunološki odgovor. Šestan je rezultate svojih istraživanja objavljivao u časopisima kao što su Nature Immunology, Immunity i Science.
