Branko Franolić

Životna priča čovjeka koji je zbog domoljublja i istinoljublja desetljećima bio zabranjen

16. lipnja 2023. u 14:10

Potrebno za čitanje: 3 min

Ante Čuvalo

Životne priče

FOTO: hkv.hr

Mali je broj Hrvata u svijetu koji su iz čiste ljubavi za svoju domovinu cijeli život posvetili pronalaženju bogate hrvatske književne i jezične baštine zakopane duboko u europskim knjižnicama. Jedan od tih rijetkih bio je dr. Franolić.

Ni u domovini ni u emigraciji nije bio opterećen politikom i ideologijama: Ako nema istine, postoji samo laž

Hrvatska katolička i domoljubna inteligencija između dva svjetska rata bila je brojna, duboko misaona, duhovno jaka, dinamična i stvaralačka. Nakon iskustva s velikosrpskom tiranijom hrvatsku državu dočekali su s radošću, kao i većina hrvatskoga naroda. U njoj su na razne načine nastojali koliko je god u to vrijeme bilo moguće čuvati i širiti katoličke vrjednote […]

Put u svijet

Branko Franolić rođen je 2. srpnja 1925. u Rijeci. Otac mu je bio iz Punta, a majka iz Vrbnika. Maturirao je u Zagrebu 1944., a nakon Drugoga svjetskoga rata studirao je francuski, engleski i talijanski također u Zagrebu. Budući da je bio izvanredno dobar student, u Englesku je došao kao stipendist 1952. i tako se domogao slobode koju je toliko žudio. Tada je postao politički emigrant i Hrvatsku je prvi put posjetio nakon njezina osamostaljenja. Studirao je na više mjesta: Coleg Harlech (Wales), Cambridge i Strasbourg. Lingvistiku je doktorirao na Sorboni 1977. Mentor mu je bio lingvist svjetskoga glasa, profesor André Martinet, a naslov disertacije Les mots d’emprunt français en croate/Francuske posuđenice u hrvatskom jeziku.

Franolić je predavao na više mjesta i različite predmete. U Francuskoj je predavao engleski jezik i englesku i američku književnost, a u Engleskoj francuski jezik i francusku književnost. Bio je i predavač hrvatskoga jezika i francuske fonetike na sveučilištu York u Torontu, Kanada.

Ljubav prema znanosti i domovini

Uz profesorsko zvanje i lingvistiku, Franolić je bio neumoran istraživač hrvatskoga kulturnoga bogatstva pohranjenoga diljem Europe. Obilazio je svjetski poznate knjižnice i arhive (posebice u Engleskoj) i ustrajno kopao po njihovim policama i spremištima. To je radio iz ljubavi za znanost i za hrvatski jezik i domovinu. Osjećao se pozvanim tako ne samo pobijati laži o hrvatskom jeziku i narodu nego i ukazivati svijetu da postoji veoma stara i bogata hrvatska baština, koja je neistražena i (pre)često zatajena i/ili krivotvorena. Glagoljica, hrvatski jezik i istaknuti pojedinci u hrvatskoj ranijoj književnosti bili su težište njegova istraživanja i znanstvenih radova. Osim bogatih otkrića na tom polju, on je prikupljao (često kupovao) i darivao knjige poznatim knjižnicama da bi i tako širio dobar glas Hrvata i Hrvatske. Malo je koristi od objavljenih knjiga ako one nisu dostupne u knjižnicama, znao je govoriti.

Ugledna Hrvatica iz Amerike zapisala svoje patnje: Znam, bijela hladna prijateljice, ako dođeš u ovo jutro, proljetno i drago, ja te se ne ću bojati

Hrvatska književnost u svojoj širini ima nekoliko sastavnica. Osim matične, tu je autohtona hrvatska književnost u BiH i Boki kotorskoj, u današnjoj Crnoj Gori. Tu je književnost Hrvata u dijaspori (Vojvodina, Kosovo, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Italija), a ovdje se može uključiti i Hrvate koji su dospjeli u Novi svijet (barem ne izravno) iz političkih […]

Franolić je objavio brojna djela na više jezika (engleski, francuski, švedski, talijanski, hrvatski). Podsjetit ću samo ne neka od njih: A short history of literary Croatian, A bibliography of Croatian dictionaries, A Survey of Croatian bibliographies 1960-2003, An historical survey of literary Croatian, Book on Croatia and Croatians: Recorded in the British Library General Catalogue, Language policy in Yugoslavia: with special reference to Croatian, Works of Croatian Latinists recorded in British Library general catalogue, Filip Vezdin’s contribution to Indic studies at the turn of the 18th century in Europe, Was Faust Vrancic the first Croatian lexicographer, Bošković in Great Britain, Croatian glagolitic printed texts recorded in the British Library general catalogue, Det kroatiska litterära språket : en historisk översikt…

Objavio je velik broj članaka koji se odnose na hrvatski jezik u stručnim časopisima: Canadian Slavonic Papers, Lingua, Neophilologus, Slavic and East European Journal, Journal of Croatian Studies… Sudjelovao je na raznim znanstvenim skupovima. Među ostalim, bio je član i Udruge za hrvatske studije/Association for Croatian Studies te u okviru Udruge sudjelovao na nekoliko konvencija američkih slavista. Strani stručnjaci prihvaćali su njegove riječi i radove jer su bili objektivni i znanstveni. Treba spomenuti i njegov važan doprinos širenja istine o hrvatskom jeziku i kulturi kroz sredstva masovnoga priopćavanja, posebice preko radijske postaje BBC-a. Nadalje, zahvaljujući njegovu neumornom radu protiv jezičnoga unitarizma, British Library je već poodavno rastavila hrvatsku od nekadašnje „srpsko-hrvatske” kolekcije.

Kao njegov prijatelj, sjećam se Branka, neumorna, blaga i samozatajna, uvijek spremna na suradnju sa svima koji su radili na upoznavanju, čuvanju i širenju istine o hrvatskoj kulturnoj baštini.

Život dostojan filma! Na susretu s nekoliko tisuća Hrvata iz Amerike i Kanade njegovo srce nije moglo izdržati ushićenje i radost

U hrvatskoj političkoj emigraciji bilo je mnogo visokoškolovanih koji su u srcu bili domoljubi, ponekad bi se pojavili među narodom, poneki su znali i domoljubno pisati, posebice kritizirati, ali nisu se upuštali u konkretan rad „na terenu”, s narodom. Znali smo reći da su to „trebalo bi” domoljubi! Stanko Vujica ne samo što je pisao […]

Premda znanstveni i kulturni radnik, a ne političar, Franolić je zbog domoljublja i istinoljublja u Hrvatskoj bio desetljećima zabranjen. Istina, postao je 1994. dopisni član HAZU-a i 1996. mu je INA dodijelila nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu, no ipak i dalje ostaje na hrvatskim marginama jer njegova ljubav i ustrajan rad za hrvatski jezik postaju sve nepopularniji današnjim muljatorima koji guraju Hrvate i njihov jezik u unitarističku maglu ­­– samo 30 godina od u krvi stečene državne nezavisnosti!

dr. Ante Čuvalo