piše: Vesna Kukavica
FOTO: Vesna Kukavica
Međunarodni sajam knjiga 47. Interliber, na kojemu je u Zagrebu ove jeseni od 11. do 16. studenoga svoje novitete predstavilo oko 360 izlagača, potaknuo je u Lijepoj Našoj rekordan interes čitatelja za svijet knjige. Interliber uobičajeno bilježi stotine tisuća posjetitelja, među kojima su bile i pojedine učeničke ekskurzije iz hrvatske dijaspore.
Kantautorska pjesma istaknutog književnika Šimuna Šite Ćorića s višegodišnjom Švicarskom adresom „Radimlja živih i pokojnih“, koja je ovih dana premijerno izvedena na Mreži uoči Dušnoga dana i blagdana Svih svetih, simbolički označava Ćorićevo shvaćanje smisla samog poetskoga čina. Na internetu je već preslušana više od tisuću puta. Nadahnuta je prvenstveno sa 133 stećka na Radimlji, […]
Na otvorenju naše najznačajnije kulturne manifestacije predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako taj zagrebački međunarodni sajam jača hrvatsko nakladništvo, knjigu, čitanje i znanje. Izrazio je radost što se u zajedničkoj misiji snažnije krenulo u promicanje čitanja i medijske pismenosti među mladima. Usredotočujući se na knjižno-nakladnički sektor, premijer je naglasio kako se ulaže više od 10 milijuna eura u sve segmente nakladništva u Republike Hrvatske s ciljem promicanja svih profesija vezanih uz književno-umjetničko stvaralaštvo. Nakladnicima se osiguravaju sredstva za potporu izdanjā vrijednih knjiga, oko dva milijuna eura godišnje, a za oko 80 najkvalitetnijih nakladničkih portfelja koji krajem godine rezultiraju sa 600 kvalitetnih naslova, kao i sve većim brojem zvučnih knjiga koje su uključene u programe potpore.
U suradnji s knjižnicama provodi se otkup knjiga koji omogućuje da najvrjednija djelā dođu u knjižnice i tako budu dostupna širokoj čitateljskoj publici. Za to se izdvaja 5,3 milijuna eura i time se financira nabava više od 100 tisuća primjeraka knjiga, te se osiguravaju sredstva narodnim knjižnicama koje vlastitim radom bitno pridonose vidljivosti knjiga i promicanju čitanja.
Među knjigama koje tiskaju Hrvati izvan Republike Hrvatske zamijetili smo na Interliberu vrlo vrijedni knjižni niz etnoloških monografija o Hrvatima u Vojvodini kao što su sljedeće knjige: „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet“ (2024.) i „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“ (2025.). Recentna etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Vojvodini rezultirala su s reprezentativnim znanstvenim monografijama, koje je tiskao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u sunakladi s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i FF Pressom. Knjige su, iz pera skupine vrsnih znanstvenika iz Hrvatske i Srbije te iz pera nadarenih studenata, a glavna urednica spomenutih knjiga je prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta iz Zagreba.
Ove kvalitetne etnološke studije opremljene su iscrpnim znanstvenim aparatom, uključujući pouzdane bibliografije, literaturu i izvore, te popis kazivača i odabranu fotografsku građu. Obrađena je cjelokupna tradicijska kultura Hrvata u Vojvodini, koju pripadnici hrvatske zajednice višestoljetno brižno njeguju u svakodnevnim kulturnim i društvenim praksama diljem toga multikonfesionalnog i multietničkoga prostora. Kazivači iz svih hrvatskih zajednica u Vojvodini isticali su kulturne i društvene običaje i pobožnosti svoje sredine pa je riječ o i o knjigama za svaku obiteljsku knjižnicu, ali i javne knjižnice.
Knjižnice su najvitalniji centri kulture posebno u manjim sredinama – kako u Republici Hrvatskoj tako i u europskom nam susjedstvu gdje u 12 okolnih zemalja višestoljetno žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine. Stoga je Vlada RH odlučila od sljedeće godine u narodnim knjižnicama pokrenuti nacionalni program razvoja čitanja i medijske pismenosti.
U sedamnaestom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obuhvaća slova N, Nj i O, to jest od natuknice nacija do glasila Otac Gerard, četrdesetak autor napisalo je ukupno 148 članaka, koje prati 21 uputnica i 95 ilustracija. U ovu je brojku uvršten i nešto veći broj priloga na kraju sveska (25 članaka […]
Na tom je tragu Hrvatska matica iseljenika u sklopu svoje dionice odlučila knjizi i knjižnicama te medijskoj pismenosti posvetiti svoj jubilarni godišnji stručni skup, 30. Forum hrvatske nacionalne manjine pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu“ koji će se održati 5. prosinca 2025. u Zagrebu. Propitivat će se u krugu stručnjaka nova uloga knjižnica i čitalaštva u očuvanju i promicanju hrvatske kulture i jezika u višejezičnom okružju izvan domovine.
Sudionici Foruma su predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica, stručnjaci za kulturu i obrazovanje te predstavnici nadležnih institucija Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija te Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, uključujući vodeće osobe Nacionalne i sveučilišne knjižnice – koje predstavljaju hrvatske bogate digitalne repozitorije, dostupne jednim klikom miša na zaslonu naših mobilnih uređaja.
Posljednjih godina svjedočimo značajnim promjenama u načinima na koje ljudi – pogotovo učenici i studenti, konzumiraju pisani sadržaj, što se nadasve odražava među naraštajima koji odrastaju u digitalnom okružju. Generacija Z prvi je naraštaj koji odrasta uz pametne telefone, društvene mreže i mobilni internet. Te okolnosti oblikuju njihovu svakodnevicu, načine usvajanja znanja, stil komunikacije, oblikovanje identiteta, ali i odnos prema knjizi, jeziku i čitanju. Drugim riječima, živimo u vremenu kada se javljaju novi oblici čitateljske kulture koji prate digitalne formate i društvene mreže.
Pojave poput BookToka ili pak fan fikcije koja donosi obilje literarnih radova raznih zajednica obožavatelja u kojima mladi kreiraju priče po svojoj želji s likovima iz svoga omiljenoga medijskog sadržaja (filma, serije, knjige ) – upućuju na to da čitanje nije nestalo, nego se transformiralo! Uz tiskane knjige, pripadnici generacije Z sve češće konzumiraju priče i razne udžbeničke tekstove na ekranima i to – gledajući filmove, videoigre, društvene mreže ili čitajući e-knjige.
Na koji način se prilagođavaju novim tendencijama manjinske knjižnice koje djeluju pri hrvatskim organizacijama i dvojezičnim školama u okolnim nam zemljama gdje višestoljetno žive našijenci, čut će se tijekom rasprave na 30. Forumu. Novitete u nakladničkoj djelatnosti tih geografskih širina najpouzdanije prate tri tjednika: austrijske Hrvatske novine, mađarski Hrvatski glasnik i vojvođanska Hrvatska riječ. Nakladnici su im Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog i Beča, Neprofitno poduzeće za izdavačku djelatnost i kulturu Croatica iz Budimpešte te Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ iz Subotice.
U vrijeme brzih društvenih i gospodarskih promjena planetarnih razmjera, naglog širenja umjetne inteligencije u uvjetima sve intenzivnije digitalizacije i dvojezično obrazovanje Hrvata izvan domovine dobiva na sve većem značaju. Nastava se hrvatskoga jezika i kulture trenutačno u svijetu izvodi u različitim oblicima u više od dvadeset zemalja za oko šest i pol tisuća djece i […]
Ministarstvo kulture i medija RH podupire opremanje svih knjižnica pri lektoratima hrvatskoga jezika i kulture na inozemnim sveučilištima, ne zaboravljajući potporu za čak 200-ak malih priručnih knjižnica pri našim kulturno-umjetničkim društvima u dijaspori poput Hrvatske knjižnice Ljudevita Gaja iz Donje Lastve u Boki kotorskoj, čiji je osnivač HKU Dux Croatorum ili pak izvrsne knjižnice smještene u prostorijama Gradišćansko-hrvatskoga centra u Beču koja nosi ime znamenitoga Franje Rottera.
