Hrvatski iseljenički zbornik
FOTO: PR
Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika održat će se u četvrtak u sklopu Svečane akademije povodom 75. obljetnice utemeljenje Hrvatske matice iseljenika.
U Hotelu Westin u petak je održana 4. Večer hrvatskih povratnika koja je okupila više od 400 uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je bilo najviše hrvatskih povratnika iz svih dijelova svijeta, uz prisustvo predstavnika državnih institucija, akademske zajednice, političkog, društvenog i gospodarskog života. Večer je bila posvećena jačanju veza između domovine i iseljeništva, […]
Uz mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Ivana Tepeša, o građi novog sveska Matičina ljetopisa govorit će dr. sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija te mr. sc. Vesna Kukavica, urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika.
Građa novog Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima istraživanja naših vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana. Autori, njih ukupno 29, napisali su vrlo pitku priču o odabranim fragmentima globalnog hrvatskog kulturnog zajedništva…
U šest tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost i Nove knjige, donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Iako izrastao na tradiciji najčitanijih preporodnih kalendarskih knjiga, Matičin se ljetopis Hrvatski iseljenički zbornik s internetskom epohom prometnuo u čitku sintetsku medijsku formu o suvremenom hrvatskom kulturnom zajedništvu na globalnoj razini.
Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, jezikoslovca, etnologa te povjesničara umjetnosti, etnologa, povjesničara i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta.
Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima znanstvenih istraživanja vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana od Amerike do Australije i bližeg europskoga susjedstva.
Hrvatske katoličke zajednice Nagold, Freudenstadt i Calw u subotu su još jednom potvrdile snagu svog zajedništva i živu prisutnost vjere među mladima. Naime, na devetom susretu katoličke mladeži, okupljeni su kroz molitvu, pjesmu i druženje svjedočili radost kršćanskog života u iseljeništvu. Program je započeo na simboličan i vizualno dojmljiv način – izradom velike krunice od […]
Fragmenti suvremenog iseljeničkog stvaralaštva
Čitajući ovogodišnji Matičin ljetopis doznat ćete tko je najveći filantrop u Hrvata Južne Amerike ili pak tko je najvještiji hrvatski matematičar koji se bavi razvojem AI algoritama i aplikacija za primjene umjetne inteligencije. Tko su istaknuti promotori prijenosa znanja između hrvatskih sveučilišnih institucija i međunarodnih laboratorija od Toronta, Santa Barbare i Cambridgea do Splita, Rijeke i Zagreba.
Kako našim životima danas dominira slikovni medij čitajući Matičin ljetopis doznat ćete tko je prvi hrvatski umjetnik u Americi čija su dizajnerska rješenja u temeljima hrvatsko-američkih tiskanih medija, a kojemu je pošlo za rukom oblikovati atraktivan vizualni identitet i provesti suvremene težnje prema hrvatskom nacionalnom izričaju, uključujući prerađene narodne motive iz svoje domovine u američko okruženje.
Što se sve skriva u baštinskoj riznici Hrvatske bratske zajednice u Pittsburghu i što se trenutačno digitalizira kako bi ta etnomuzikološka i arhivska građa neprocjenjivog kulturnog značaja bila dostupna najširoj javnosti s obje strane granice?
Tko je samozatajni svećenik s otoka Krka među osnivačima Hrvatske akademije Amerike, koja desetljećima objavljuje najčitaniji kroatološki godišnjak na engleskome jeziku Journal of Croatian Studies?
Koje to utjecajno hrvatsko društvo iz Australije slavi 75. rođendan i s kojim programskim ciljevima nastavlja djelovati u multikulturnom okružju australskoga razvijenog društva. Ekranizacija kriminalističkih romana najprivlačnija je globalnome čitateljstvu i gledateljstvu, Hrvati i u tom žanru imaju u Čileu velikana omiljenih kriminalističkih romana i gledanih TV serija u hispanističkome svijetu.
Kada smo već kod čitanja i pisanja – novi Hrvatski iseljenički zbornik u 71. godištu izlaženja osobitu pozornost posvećuje učenju i poučavanju u govoru i pismu hrvatskoga jezika, povijesti i kulture Z generacije. Tu su temu obradila prva pera naše kroatistike, jezikoslovlja i inozemne Croatice pa ćete u Zborniku čitati o jezičnim tehnologijama i online tečajevima našeg materinskoga jezika, o onomastici u Hrvata (i prigodnoj milenijskoj 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva) te čestoći upotrebe osobnoga imena Tomislav; efektnim postignućima ulaganja u obrazovanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate u inozemstvu; mrežnim igrama u učenju glagoljice na zabavan i interaktivnim način; pothvatima u likovnom stvaralaštvu djece iz višejezičnih sredina i njihovih učiteljica iz Hrvatske nastave u Švicarskoj te zadivljujućim dosezima najdugovječnijeg Matičina akademskog jezičnog programa Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, čiji su polaznici neupitno doprinijeli afirmaciji hrvatskog jezika i kulture u domicilnim društvima naših iseljenika od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, uključujući zemlje Staroga kontinenta sve od Skandinavije do bližeg susjedstva, gdje pola tisućljeća obitava hrvatska manjina u 12 okolnih europskih zemalja.
Dojmljiv je etnografski zapis o otoku Susku i njegovoj raspršenoj enklavi u New Jerseyju koja se svakoga ljeta obnavlja u svojoj mediteranskoj kolijevci, poštujući s jedne strane starosjedilačko otočko stanovništvo u toj jadranskoj ekološkoj oazi koju danas, s druge strane, naseljavaju i stranci.
U okviru biblioteke Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji objavljena je nedavno zanimljiva kulturno-antropološka knjiga „Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata“, čija je opširna recenzija tiskana u Matičinu novom ljetopisu kako izvan uskih stručnih krugova nije bilo odveć poznato da se duhovski proljetni ophodi prakticiraju i izvan Lijepe Naše, a posebno da ih prakticiraju i Bunjevci.
U Ministarstvu vanjskih poslova i vanjske trgovine u Skopju jučer je održana Sedma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava dviju manjina. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a makedonsko Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih […]
Zbornik skreće pozornost i na recentna ekolingvistička istraživanja, te sociološke analize revitalizacije identiteta moliških i moravskih Hrvata prema terenskim uvidima stručnjaka mlađeg naraštaja iz Italije i Češke, uz angažman znanstvenika iz matične zemlje. Šezdeseta je obljetnica Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i prigoda u Matičinu godišnjaku za opširan zapis i zahvalu duhovnim i kulturnim prinosima naših svećenika, časnih sestara i pastoralnih djelatnika životu vjernika u domicilnim destinacijama višemilijunske hrvatske dijaspore.
Prijenos znanja i održivi povratak
Sažeto, uz recentno inozemno kulturno stvaralaštvo ljudi hrvatskih korijena i prijenos znanja dijaspora – domovina, središnja tema novog Matičina ljetopisa je održivi povratak iseljeništva pa su studiozno obrađene „Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike” te povratnička razmišljanja mlađe hrvatske zajednice iz njemačke savezne pokrajine Bavarske u kojoj trenutačno živi više od 130 tisuća Hrvata.
Izdvojene migrantske zajednice iz zemalja Južne Amerike i Bavarske – pridonose matičnoj zemlji neupitno u pogledu iseljeničkih doznaka, prenošenja znanja, promicanja međunarodnoga utjecaja, privlačenja investicija, a atraktivne su i kao izvor demografskoga potencijala. Potvrda ovoga posljednjeg u kontekstu Hrvata zemalja Južne Amerike i Bavarske (odnosno Njemačke) je njihov dobni sastav – koji je znatno mlađi i povoljniji od dobnoga sastava stanovništva Hrvatske.
Hrvati u zemljama Južne Amerike stoga za Lijepu Našu imaju višestruku važnost budući da kulturno, gospodarski i politički djeluju kao most između domovine i svijeta, afirmiravši se kao bitan čimbenik u oblikovanju transnacionalne hrvatske stvarnosti.
Rezultati istraživanja stručnjaka Instituta za migracije i narodnosti te Fakulteta hrvatskih studija i njihovih partnera – pokazuju snažan interes našijenaca za preseljenjem i radom u Hrvatskoj, osobito među mlađom visokoobrazovanom populacijom. Istraživači uočavaju kako se doprinos useljenika iz Južne Amerike ogleda u multikulturalnom kapitalu jer potomci Hrvata donose poznavanje latinoameričkih kultura španjolskog i portugalskog govornog područja, ekonomskih i društvenih praksi s tih udaljenih meridijana – što bi Hrvatskoj moglo pomoći u otvaranju prema razvijenim izvaneuropskim tržištima.
Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike, čija se brojnost procjenjuje na oko pola milijuna osoba, jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, koja povratništvo iz dijaspore ubraja među bitne mjere demografske obnove i razvoja Lijepe Naše.
U Maloj crkvi u Karlsruheu u petak je održan koncert pod nazivom „Violončelistički recital“, na kojem su nastupili violončelistica Hana Rabadan i pijanist Thomas Doyeong Kim. Ovo dvoje mladih i iznimno talentiranih umjetnika izvelo je vrhunska djela klasične glazbe iz razdoblja baroka, klasicizma, kasnog romantizma i impresionizma: Johann Sebastian Bach (1685–1750): Suita za violončelo, br. […]
Zaključno, objavljene radove u novom svesku Matičina ljetopisa potpisuju stručnjaci među kojima su doktorice znanosti Jasna Čapo, Tatjana Mihalić, Marina Perić Kaselj, Natasha Kathleen Ružić, Jasenka Ferber Bogdan, Sanja Žaja Vrbica, Monika Balija, Tamara Bodor, kao i povjesničari doktori znanosti Ivan Tepeš, Wolfy Krašić, Ivan Hrstić, Božo Skoko, Stan Granic, te kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak, Vedran Iskra, Domagoj Vidović, Josip Mihaljević, hispanisti dr. sc. Željka Lovrenčić, Marta Tomić, anglisti Walter Vori Lalich, Ivana Bašić i Darko Perić, germanisti Manuela Obad, Sara Marđetko, demografi Marijana Komljenović, te pouzdani stalni suradnici kao što su nagrađivana znanstvena novinarka Tanja Rudež, Dubravko Barač, Đuro Vidmarović, Marijeta Rajković Iveta, Lada Kanajet Šimić, Snježana Radoš te Vesna Kukavica, koja uređuje ovu popularnu serijsku publikaciju o suvremenoj mobilnosti u Hrvata. I na kraju, naslovnicu Matičina ljetopisa krasi hrvatska kruna, eksponat iz sredine 14. stoljeća s aktualne monumentalne izložbe u Galeriji Klovićevi dvori, priređene u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.
Snježana Radoš
