Tko je čovjek koji više od 30 godina povezuje Hrvate u Argentini? ‘Potomci iseljenika nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore’

Publicist José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, urednik časopisa i portala Studia Croatica iz Argentine, govori o suvremenoj južno-američkoj iseljeničkoj publicistici na španjolskome jeziku u prigodi 30. obljetnice izlaska toga časopisa na Internet. U proteklih 30 godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta na toj prestižnoj hrvatskoj mrežnoj stranici u Latinskoj Americi…

Revija Studia Croatica utemeljena je na prijedlog hrvatskih intelektualaca i političkih emigranata u Argentini. Prvi je broj izašao krajem rujna 1960. u Buenos Airesu. Od 1994. uređuje ga istaknuti publicist mr. sc. José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, koji je časopis izveo na Internet od godine 1996. Online izdanje dostupno je na poveznici… Nakladnik te izvrsno posjećene suvremene medijske internetske platforme je argentinski Instituto Studia Croatica, uz odnedavnu financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U razgovoru s gospodinom Vrljičkom, prigodom obljetnice internetskog izdanja SC-a, nastojali smo sažeti svih 6,5 burnih desetljeća publicističkih napora od hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi pa sve do njihovih potomaka – rođenih i obrazovanih u Argentini, koji svoje medijske aktivnosti digitalne epohe temelje na poštovanju domicilnog društva te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima španjolskog govornog okružja te medijske konvergencije 21. stoljeća.

Gospodine Vrljičak, časopis Studia Croatica slavi 65. obljetnicu kontinuiranog izlaženja na španjolskom jeziku i puna tri desetljeća u virtualnom mrežnom okružju. Kako je sve počelo i s kojim je ciljem pokrenut?

Sve je započelo s jasnom vizijom: objavljivati teme iz hrvatske povijesti i kulture na jednom međunarodnom jeziku, poput španjolskog, te međunarodnoj javnosti objasniti razloge zbog kojih su Hrvati imali želju i pravo na vlastitu neovisnu i suverenu državu.

Već u prvom broju istaknuto je da je temeljna zadaća časopisa Studia Croatica informirati utjecajne osobe, vlade, organizacije te novinarske i političke institucije u zemljama španjolskog govornog područja o pravednosti borbe hrvatskoga naroda za nacionalnu neovisnost i o njegovu doprinosu zajedničkoj europskoj kulturi. U tu se svrhu časopis besplatno slao uglednim pojedincima i institucijama kako bi se u svijetu stvorilo povoljno ozračje za hrvatsko pitanje te kako bi se javnost objektivno, znanstveno i uvjerljivo upoznala s hrvatskom problematikom.

Tijekom 65 godina kontinuiranog izlaženja časopis se uspješno prilagođavao tehnološkim promjenama i novim načinima informiranja i komunikacije. Od 1960. godine izlazio je u tiskanom obliku, a mojim uključivanjem u rad 1994. započeo je intenzivniji proces informatizacije. Krajem 1996. pokrenuli smo mrežnu stranicu, na kojoj su objavljivana nova izdanja, a postupno su digitalizirani i svi prethodni brojevi te drugi vrijedni materijali. Budući da je riječ o tisućama stranica, proces digitalizacije trajao je godinama.

U koje je sve zemlje svijeta distribuirana Studia Croatica, i je li po vašem mišljenju ostvarila planove svojih utemeljitelja?

Studia Croatica distribuirana je u brojne zemlje španjolskog govornog područja, posebno u Latinskoj Americi i Španjolskoj, ali i u druge zemlje u kojima su djelovale relevantne političke, kulturne i akademske institucije. Slanjem časopisa utjecajnim pojedincima, vladama, sveučilištima, knjižnicama i medijskim ustanovama nastojalo se doprijeti do onih koji su mogli oblikovati međunarodno javno mnijenje.

S povijesne razdaljine možemo reći da su planovi i vizija utemeljitelja ostvareni. Hrvatska je danas slobodna i neovisna država, međunarodno priznata i ravnopravno uključena u zajednicu naroda. Svijet poznaje Hrvatsku, njezin identitet, kulturu i političku samostalnost. U tom smislu, časopis je dao vrijedan doprinos informiranju međunarodne javnosti i stvaranju razumijevanja za hrvatsko pitanje u razdoblju kada to nije bilo jednostavno niti politički neutralno.

Vi preuzimate časopis prije 32 godine, te mu vrlo brzo dodajete internetsku inačicu na web portalu Studia Croatica prije točno tri desetljeća. Vi ste zapravo pionir medijske konvergencije u Hrvata, odnosno hrvatske iseljeničke periodike koja za suvremenim čitateljima seli na ekrane na Internetu?

U razdoblju kada je časopis izlazio isključivo u tiskanom obliku, njegova je distribucija bila nužno ograničena. Primjerci su se slali političkim i društvenim liderima u hispanoameričkim zemljama te u oko 150 knjižnica diljem svijeta. Doseg je bio značajan, ali ipak vezan uz fizičku distribuciju.

Istodobno je, posebno u Argentini, a ponajviše u Buenos Airesu, izlazio velik broj časopisa, biltena i knjiga na hrvatskom jeziku. Tijekom godina i desetljeća mnoge su se od tih publikacija postupno ugasile, ponajprije zato što je znanje hrvatskoga jezika među novim naraštajima postupno slabilo.

Digitalizacijom Studia Croatica otvorilo se novo poglavlje. Doseg se znatno proširio, a broj čitatelja kontinuirano je rastao. Časopis je postupno nadišao okvire hispanoameričkog prostora i postao globalno dostupan. Zanimljivo je da se mrežna inačica danas u velikoj mjeri čita i u samoj Hrvatskoj.

Prema statističkim podacima, najviše posjeta dolazi iz Argentine (17,6 posto), Španjolske (11,7 posto), Hrvatske (11,1 posto), Meksika (6,8 posto), Sjedinjenih Američkih Država (6,7 posto) i Čilea (6,7 posto). U proteklih 30 godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta na mrežnoj stranici.

Osim cjelokupne zbirke časopisa, čitateljima smo stavili na raspolaganje i velik broj knjiga, članaka te drugih materijala o hrvatskoj tematici na više jezika – hrvatskom, engleskom, francuskom i španjolskom.

S vremenom su se pojavili i novi internetski formati. Među njima su blogovi, poput onoga na adresi studiacroatica.blogspot.com, koji godišnje bilježe oko sto tisuća posjeta. Također intenzivno koristimo društvene mreže, posebno Facebook, gdje redovito objavljujemo sadržaje o hrvatskim temama na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Što sve danas sadrži taj najčitaniji hrvatski web portal na španjolskom jeziku na Internetu?

Nije jednostavno sažeti sadržaj portala u nekoliko rečenica, jer je riječ o desecima tisuća stranica i više međusobno povezanih sustava i platformi.

Portal danas obuhvaća cjelokupnu digitaliziranu zbirku časopisa Studia Croatica, brojne knjige, znanstvene i publicističke članke te razne druge materijale vezane uz hrvatsku povijest, kulturu, politiku i identitet. Ukupno je dostupno oko 50 tisuća stranica sadržaja.

Sav objavljeni materijal povezuje zajednička nit – hrvatska tematika predstavljena međunarodnoj publici, ponajprije na španjolskom jeziku, ali i na drugim svjetskim jezicima. Upravo ta širina i dugogodišnja sustavna izgradnja arhiva čine portal jedinstvenim u hrvatskom medijskom i iseljeničkom prostoru.

Kako je ideju internetskog portala prihvatila hrvatska zajednica u dijaspori, ali i ona u domovini? S kojim hrvatskim autorima najviše surađujete?

Prihvaćenost internetskog portala vrlo je velika. Danas je uporaba interneta, a posebno društvenih mreža, globalni fenomen koji nadilazi kulture i naraštaje. U tom kontekstu i naš je portal pronašao svoje mjesto među čitateljima u dijaspori, ali i u domovini.

Promatrajući širu sliku elektroničkih komunikacija, vidimo pojavu brojnih hrvatskih mrežnih stranica i portala, posebno na društvenim mrežama. Zanimljivo je da većinu internetskih sadržaja na španjolskom jeziku pokreću i održavaju upravo Hrvati iz Argentine, što potvrđuje vitalnost i trajnu povezanost te zajednice s hrvatskim identitetom.

Što se tiče suradnika, tijekom 65 godina u Studia Croatica pisao je velik broj autora iz različitih zemalja i područja djelovanja. Nemamo zatvoreni krug suradnika niti strogo određenu listu autora. Naprotiv, naša su vrata otvorena svima koji žele objaviti kvalitetne tekstove vezane uz hrvatsku tematiku, bilo u tiskanom izdanju ili na našim elektroničkim platformama.

Imate li potporu i u kojem obliku iz Republike Hrvatske za časopis Studia Croatica i portal?

U prvim godinama mojega vođenja časopisa financijska potpora je dolazila od Hrvatske matice iseljenika. Kasnije smo dobivali potporu i od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kada govorimo o toj instituciji, važno je naglasiti da se radi o subvencijama koje se dodjeljuju isključivo za konkretne projekte, dok je osiguravanje sredstava za redovito izdavanje časopisa i kontinuirano održavanje naših mrežnih stranica znatno zahtjevnije.

Multimedijski odnosno videosadržaji vašeg portala vrijedan su dokument iz života Hrvata u Argentini, zar ne? Što biste nam preporučili da pogledamo više puta?

Naš YouTube kanal pokrenut je sredinom 2007. godine. Danas sadrži 1.230 videozapisa, s ukupno oko 93 sata snimljenog materijala. Od osnutka do danas zabilježeno je oko 580 tisuća pregleda.

Većina videozapisa snimljena je u Argentini, gdje je hrvatska zajednica izrazito aktivna, no snimali smo i u Montrealu, New Yorku te u Hrvatskoj. Ti zapisi doista predstavljaju vrijedan dokument o životu, kulturnim aktivnostima i identitetu Hrvata u iseljeništvu.

Teško bih izdvojio nešto posebno za višekratno gledanje. Smatram da je sav sadržaj objavljen s razlogom i da ima svoju vrijednost. Konačan izbor ipak ovisi o interesima i afinitetima pojedinog gledatelja, bilo da ga više zanima povijest, kultura, intervjui ili aktualna zbivanja u zajednici.

Uveli ste u uredništvo časopisa Studia Croatica kolegicu i životnu partnericu pravnicu Adrianu Smajić, pripadnicu prvog iseljeničkog naraštaja? Koliko je njezina vizura na suvremeno hrvatskog zajedništvo na globalnoj razni obogatila časopis i portal?

Adriana Smajić obnaša dužnost tajnice uredništva Studia Croatica od 2004. Tijekom godina bila je ključna osoba u savjetodavnom smislu, posebno pri donošenju važnih i složenih odluka, a istodobno je vodila i administrativne poslove vezane uz časopis i portal.

Njezino izvrsno poznavanje hrvatskoga jezika značajno pridonosi kvalitetnim odnosima s osobama i institucijama u Republici Hrvatskoj. U kontekstu multimedijskih sadržaja snimila je najveći dio naše videoprodukcije za YouTube kanal, vodila brojne intervjue te i sama sudjelovala u medijskim razgovorima. Zbog svega navedenog, ali i s pogledom prema budućnosti projekta, 2015. godine pozvao sam je da sa mnom preuzme suuredničku ulogu u časopisu. Njezina perspektiva suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini zasigurno je obogatila i osnažila rad Studia Croatica, osobito u povezivanju domovine i iseljeništva.

Publicističke i suuredničke napore Adriane Smajić u prinosima očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta prepoznala je i nagradila prestižna međunarodna Mreža hrvatskih žena. Vi ste također primili visoka državna odličja i priznanja Republike Hrvatske za međunarodnu afirmaciju hrvatske kulture! Jesu li vam ta priznanja poticajna!?

Ja sam osobno primio visoko državno odličje Red hrvatskog pletera koji mi je dodijelio prvi predsjednik i utemeljitelj Republike Hrvatske Franjo Tuđman 1997. godine. Povelja Republike Hrvatske dodijeljena je časopisu Studia Croatica 2010. godine od bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, a preuzeo sam je ja kao glavni urednik revije SC iz ruku tadašnje Veleposlanice RH u Argentini Mire Martinec. Nedvojbeno, priznanja su nam bila velika čast i potvrda dosadašnjeg rada!

Hvala vama osobno kao i suurednici Adriani za sve što činite za hrvatsku kulturu u hispanističkome svijetu. Hvala vašim cijelim obiteljima koje su aktivno doprinijele očuvanju i razvitku hrvatskog kulturnog identiteta u Argentini. Kako iz te pozicije ocjenjujete napredak Republike Hrvatske u suvremeno doba u odnosu na prošlost – kada je vaša obitelj morala emigrirati u Argentinu? Koliko ste zadovoljni institucionalnom izgradnjom brige Republike Hrvatske prema potomcima hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi? Što biste preporučili kreatorima hrvatskih politika spram naraštaja rođenih u svijetu?

Naravno da smo vrlo zadovoljni uspostavom suverene i neovisne Republike Hrvatske, posebno kada to usporedimo s političkim i institucionalnim sustavom koji je postojao u prošlosti. Hrvatsko iseljeništvo u Argentini, posebno ono koje je pristiglo nakon Drugog svjetskog rata, uložilo je golemi trud u očuvanje hrvatskog identiteta, jezika i kulture, uvijek sanjajući dan kada će ponovno vidjeti svoju voljenu domovinu. Zahvaljujući dragom Bogu, moji su roditelji uspjeli posjetiti Hrvatsku. Mnogi drugi, osobito oni koji su iselili između 1920. i 1930. godine, to nisu dočekali, ali njihova djeca, unuci i praunuci danas imaju tu mogućnost. Oni se vraćaju kao posjetitelji, ali i kao studenti, radnici ili novi stanovnici slobodne i neovisne Hrvatske. To je povijesni iskorak koji za našu obitelj, kao i za mnoge druge naraštaje, ima duboko emotivno značenje.

Često čujemo poruku predstavnika hrvatskih vlasti: „Dođite živjeti u Hrvatsku, dobrodošli ste, čekamo vas.“ Ta je poruka ohrabrujuća i važna. Međutim, kada potomci iseljenika dođu, nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore.

Stječe se dojam da su radne mogućnosti za doseljenike često ograničene, primjerice na turizam i ugostiteljstvo, iako među potomcima hrvatskih iseljenika ima visokoobrazovanih i stručnih ljudi različitih profila. Pozdravljamo osnivanje Ministarstva demografije i useljeništva te se nadamo da će ono ponuditi konkretne, sustavne mjere koje će olakšati integraciju i potaknuti dolazak potomaka hrvatskih iseljenika, posebno iz Latinske Amerike. Bilo bi važno razviti jasne programe profesionalne integracije, priznavanja kvalifikacija, jezične potpore i mentorstva, kako bi povratak u domovinu bio realna i održiva opcija.

I na kraju, s posebnom radošću i zahvalnošću pripremamo domovinsku proslavu 65. obljetnice časopisa Studia Croatica i okrugli stol u Zagrebu i u Splitu dolazećeg proljeća, točnije krajem ožujka 2026. Taj jubilej doživljavamo ne samo kao priznanje dosadašnjem radu, nego i kao poticaj za nove projekte i izazove u nadi da će nas još više pratiti čitatelji s raznih meridijana zainteresirani za hrvatsko globalno kulturno zajedništvo, odnosno naš transnacionalni kulturni argentinsko-hrvatski kulturni identitet.

Ključne riječi #Hrvati u Argentini #Studia Croatica #Vesna Kukavica