Žele prenijeti znanje i iskustvo na mlađe naraštaje te potaknuti inovacije koje mogu imati utjecaj na suvremenu znanost

Ovih je dana u Zagrebu, točnije 24. i 25. rujna, održano drugo izdanje stručnog skupa CroScience koji je okupio više stotina hrvatskih znanstvenika iz domovine i iseljeništva s dva kontinenta. Prvi skup CroScience održan je preklani u Rijeci, privukavši tri stotine sudionika (2024.).

Činjenica da se platforma nekoliko godina poslije snažno razvila, nastavivši djelovanje s gotovo jednakim brojem znanstvenika i istraživača – pokazuje da je inicijativa zaživjela među našom znanstvenom elitom. Upravo je to bila pokretačka zamisao. Naime, inicijativa CroScience nastoji što bolje povezati hrvatske znanstvenike koji rade u domovinskim institucijama s onim stručnjacima koji karijere grade na vodećim sveučilištima i laboratorijima diljem tehnološki naprednijeg svijeta.

Sažeto, inicijativa CroScience stoga je pokrenuta s dugoročnim ciljevima: povezivanje znanstvenika koji rade u Hrvatskoj s onima u dijaspori; umrežavanje znanstvenika starijih i mlađih naraštaja zbog kvalitetnog mentorstva; te povezivanje znanstvenika iz različitih područja znanosti u interdisciplinarne timove. Inicijativu su utemeljila četvorica hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, a koji su temeljnu naobrazbu stekli na hrvatskim akademskim institucijama: akademik prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu (Kanada); akademik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu (Njemačka); akademik prof. dr. sc. Nenad Ban sa Sveučilišta ETH u Zürichu (Švicarska) i akademik prof. dr. sc. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu (Velika Britanija). Inozemnome timu osnivača CroScience pridružio se Organizacijski odbor, koji čine četvero znanstvenika koji rade u raznim krajevima Hrvatske i postižu svjetski relevantne rezultate, a to su: akademkinja prof. dr. sc. Iva Tolić sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković; akademik prof. dr. sc. Stipan Jonjić s riječkoga Medicinskog fakulteta; prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir sa splitskog Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te dr. sc. Adrijana Vinter iz poslovne organizacije za istraživanje novih lijekova – Selvita iz Zagreba.

Domaćini ovogodišnjeg drugog izdanja CroScience bili su Prirodoslovno-matematički i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zanimljivo, pored predstavnika prirodnih, tehničkih, društvenih, biomedicinskih i ostalih znanosti, ovaj skup uključuje i nama nedostajuće teme vrlo bitne u prijenosu znanja koje obrađuju znanstvene vidove komunikacije i popularizacije znanosti, te donose priče o razvoju karijernih prilika i suradnji s industrijom, kao i politikama zapošljavanja te usavršavanja mladih znanstvenika. Slijedom suradnje između inicijative CroScience i dva vodeća fakulteta u Hrvatskoj – s obzirom na kvalitetnu znanstvenu produkciju s međunarodnim odjekom – dogovoreno je da se Organizacijskom odboru skupa CroScience 2026. pridruži, pored dekanice PMF-a prof. dr. sc. Ivančice Ternjej i dekana prof. dr. sc. Slavka Oreškovića, još nekoliko vrhunskih domovinskih stručnjaka kao što su: prof. dr. sc. Boris Muha; prof. dr. sc. Mihael Makek; prof. dr. sc. Ivica Đilović; prof. dr. sc. Martina Jakovčić; prof. dr. sc. Miloš Judaš; prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić; prof. dr. sc. Ana Borovečki; prof. dr. sc. Ana Hladnik.

Prvi dan skup je valorizirao rezultate suradnje ostvarene od 2024. godine do ove jeseni, fokusirajući se na konkretne primjere povezivanja domaćih i inozemnih hrvatskih znanstvenika. Drugi dan se raspravljalo koliko hrvatska znanost može uopće biti konkurentna na globalnoj razini. Govorilo se o položaju mladih istraživača, financiranju znanosti, te se propitivao i odnos znanosti i medija. Posebna je pozornost stručnjaka s obje strane granice bila usredotočena na suradnju s gospodarstvom te razvoj biotehnoloških start-upova. Upravo je zbog tog poslovnog segmenta ova inicijativa CroScience privukla više stotina mladih istraživača. Hrvatska bi se mogla razvijati znatno brže ako bude uspijevala bolje međusobno povezati vlastitu znanstvenu zajednicu raspršenu diljem svijeta, zadržati kontakt s onim znanstvenicima koji rade u inozemstvu, te njihovo znanje pretvoriti u projekte, istraživanja i nove visoko sofisticirane tvrtke. Ako CroScience preraste u stalnu mrežu, njegov stvarni rezultat neće biti mjerljivi tek brojem sudionika na dvodnevnom skupu svake parne godine. Bit će to mjerljivo mnoštvom suradnji, projekata, tvrtki i poslovnih prilika.

Primjeri dobre prakse

Prema ocjeni jednog od utemeljitelja inicijative CroScience Igora Štagljara, zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet i Medicinski fakultet nedvojbeno hvataju korak s najnovijim znanstvenim iskoracima i tehnologijama u molekularnoj biologiji i medicini, zahvaljujući nekolicini izvrsnih znanstvenika i kliničara koji u Lijepoj Našoj doista predano rade vrhunsku znanost. Među primjerima dobre prakse zapazili smo uz mentorstva akademika Ivana Đikića (Njemačka) i akademika Nenada Bana (Švicarska), kako akademik Igor Štagljar (Kanada) u svom laboratoriju u Torontu već godinama pruža priliku najboljim studentima i doktorantima iz Hrvatske da steknu iskustvo u vrhunskoj znanosti. Prema mišljenju akademika Štagljara ovakve inicijative ne samo da podižu razinu znanja mladih znanstvenika, već i jačaju suradnju između hrvatskih i svjetskih institucija. Vizija im je prenijeti znanje i iskustvo na mlađe naraštaje te potaknuti inovacije koje mogu imati utjecaj na suvremenu znanost i društvo u Hrvatskoj. Znanost se u posljednjih nekoliko desetljeća dosta promijenila. Puno se polaže na projekte koji mogu donijeti komercijalnu dobit, jer to sveučilištima i laboratorijima može donijeti i značajna sredstva, a što je ključno za konkurentnost i razvoj naše civilizacije.

Sinergija znanosti i gospodarstva

Veza s industrijom na ovome zagrebačkome skupu naših elitnih znanstvenika bila je najvidljivija u izlaganju Adrijane Vinter pod naslovom „Pozitivni primjeri suradnje akademske zajednice i industrije u Hrvatskoj od 2024. do 2026.“, a njezino je izlaganje temeljeno na iskustvima jedne od najvećih farmaceutskih tvrtki u istraživanju i razvoju inovativnih lijekova i terapija – Selvita. Tvrtka je započela s 20 zaposlenika, a zahvaljujući potpori „Forward to Health Innovation programa“ danas u Zagrebu okuplja tim od oko 250 ljudi. Mreža njezinih znanstvenika širi se u međuvremenu od Hrvatske do Poljske, brojeći ukupno oko 900 stručnjaka (od kojih je većina završila doktorski studij. Selvita je trenutačno integrirana kompanija koja pruža multidisciplinarnu podršku u rješavanju jedinstvenih izazova istraživanja u području otkrivanja lijekova, regulatornih studija i primjene umjetne inteligencije u otkrivanju lijekova. Posjeduju stručnost i znanje potrebne za projekte otkrivanja lijekova u širokom rasponu terapijskih područja.

Ostale velike uspjehe hrvatskih znanstvenika u 21. stoljeću evaluirani su u izlaganjima istaknutih stručnjaka među kojima su bili Željko Ivezić koji je govorio o astrofizici, Sanja Sever koja je govorila o razvoju lijekova, Srđan Čapkun koji je izlagao o informatičkim znanostima, Iva Tolić koja je govorila o biologiji, dok je Boris Jokić predavao o društvenim znanostima te Dean Nižetić koji je govorio o postignućima u medicinskoj genetici.

Zaključno je usvojeno, zahvaljujući odličnoj organizaciji i odazivu stručnjaka, kako se sljedeći skup CroScience planira održati u rujnu 2028., također na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji su svjetskoj znanosti dali niz istaknutih znanstvenika.

Ključne riječi #CroScience #Vesna Kukavica #znanstvenici u dijaspori