Žaljenje i nezadovoljstvo

Hrvatske udruge iz Subotice: Ne odričemo se svoje bunjevačke kulturne baštine

13. ožujka 2021. u 14:35

Potrebno za čitanje: 2 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: Pixabay

Povodom odluke Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na području grada, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice uputili su zajedničku izjavu u kojoj ističu svoje žaljenje i nezadovoljstvo ovom odlukom.

HNV u Republici Srbiji pisao predsjedniku Vučiću

Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji uputila je 5. ožujka službeni zahtjev predsjedniku Aleksandru Vučiću u kojem traži uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Gradu Somboru, općinama Apatin i Bač te na području cijele Autonomne Pokrajine Vojvodine. Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Subotice, kod izglasavanja izmjena […]

Izjavu prenosimo u cijelosti:

Predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice koje u svom radu njeguju bogatu i pluralnu kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata ovom izjavom jasno potvrđuju pripadnost kulturi koju su nasljedovali od svojih preporoditelja i drugih velikana Hrvata u Bačkoj, počevši od biskupa Ivana Antunovića, nasljedujući potom njegove učenike, narodne prvake i kulturne pregaoce kao što su Blaško Rajić, Ivan Kujundžić, Aleksa Kokić, Ive Prćić, Balint Vujkov, Matija Poljaković, Albe Vidaković, Jakov Kopilović, Ante Sekulić, Bela Gabrić, Stipan Šabić, Lazar Merković i mnogi drugi.

Uvažavamo pravo svakoga na nacionalno izjašnjavanje i korištenje imena, ali isto pravo želimo i sami upražnjavati – pravo da svoju kulturu i jezik zovemo onako kako smo naslijedili od onih koji su prije nas svjedočili isto. Znamo da se Ivan Antunović osjećao i zvao Hrvatom, i svoj je jezik zvao hrvatskim pišući svoja djela po pravilima Zagrebačke filološke škole. Nasljedujući sve njih, mi se i danas dičimo svojim bunjevačkim imenom i pripadnošću hrvatskom narodu. S ponosom, u brojnim aspektima kulture, od književnosti, do glazbe, običaja, plesa, kazališta, njegovali smo i dalje ćemo njegovati i svoj bunjevački govor kako bismo ga spasili od asimilacije i zaborava. Na tom planu nastale su manifestacije bez kojih bi kulturni život Hrvata Bunjevaca bio gotovo nezamisliv.

Tri milijuna kuna hrvatskim udrugama u Srbiji

Hrvatsko nacionalno vijeće, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Osječko-baranjske županije, realiziralo je natječaj za sufinanciranje različitih programa i aktivnosti hrvatskih udruga na području Srbije koji je bio otvoren do 21. studenoga 2020. godine. Fond je iznosio tri milijuna kuna, a najviše po projektu dodijeljeno je 200 tisuća kuna. Spomenuti iznos dobilo je […]

Hrvatske udruge kulture su na kulturnu mapu ne samo grada Subotice već i mnogo šire postavile sljedeće manifestacije i priredbe te tradicijsku kulturu: Dužijanca, Takmičenje risara, Veliko prelo, Bunjevačke kraljice, Prelo sićanja, Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, Izložba božićnjaka, Seminar bunjevačkog stvaralaštva, Festival bunjevački pisama, Djeca su ukras svijeta, Rič pod đermom, Pokrajinski susret pjesnika „Lira naiva“, Pokrajinska smotra recitatora, Prva kolonija naive u tehnici slame, godišnji folklorni koncerti, Etno-kamp, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, brojne knjige na bunjevačkoj ikavici iz opusa najvećeg sakupljača usmene bunjevačke književnosti Balinta Vujkova i brojne druge manifestacije i nakladnički pothvati bez kojih bi kulturna scena na području Bačke bila znatno siromašnija, a bunjevačka kultura skoro nevidljiva. S ponosom se u našim kulturnim praksama služimo i najboljim djelima pisanima na bunjevačkoj ikavici u suvremenosti, koje potpisuju Ivan Pančić, Petko Vojnić Purčar, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Tomislav Žigmanov, Blaženka Rudić… Svi oni izrijekom su potvrdili pripadnost hrvatskom kulturnom prostoru.

Važan element očuvanja nacionalnog identiteta je i jezik. Ponosni smo na naš bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvamo i njime se koristimo od našega osnutka, nasljedujući svoje kulturne i druge velikane.

Također naglašavamo kako ćemo, s ljubavlju i ponosom prema našem bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzetošću za očuvanje naše tradicije i našeg govora – ikavice, novoštokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela našeg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas.

Zbog toga ističemo svoje žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada.

Rekonstrukcija obiteljske genealogije Skenderovića

“Tragom starih matičnih knjiga u Subotici: Povijest jedne male grane velike obitelji Skenderović”, naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja “Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata”. U prosincu prošle godine završeno je uređivanje knjige pod stručnim praćenjem recenzenta dr. sc. Roberta Skenderovića, a u tisak je predana polovicom […]

Zajedničku Izjavu potpisali su predsjednici 11 hrvatskih udruga kulture: Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, Galerija prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama, Hrvatska čitaonica Subotica, Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatska likovna udruga Croart, Hrvatsko akademsko društvo, Matica hrvatska – ogranak Subotica i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Đurđin.

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje