Utjecaj rituala na razinu stresa
FOTO: Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima
Leonnel Radinski doktorirao je 28. travnja na Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ u Rimu s temom „Uloga obiteljskih rituala u prevladavanju stresnih događaja. Slučaj ispita zrelosti među mladim-odraslima (18-19 godina) u gradovima Đakovo i Osijek“.
Koncert „Stala plačuć tužna mati“, kojim je predstavljena korizmena baština središnje i sjeverne Istre, održan je na Četvrtu korizmenu nedjelju u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, objavila je IKA. Osim članova hrvatske rimske zajednice, koncertu su prisustvovali i predstavnici veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i u Italiji, kao i redovnice na službi u […]
Komisiju su činili mentor prof. Antonio Iannaccone, predsjednica komisije prof. Emilia Palladino te cenzor prof. Francesco Occhetta.
Doktorski rad ispituje ulogu obiteljskih rituala tijekom perioda priprema za državnu maturu među mladima u dobi od 18 do 19 godina u Đakovu i Osijeku. Glavni cilj istraživanja bio je analizirati utjecaj rituala na razinu stresa koju mladi doživljavaju u tom razdoblju. Istraživanje se razlikuje od prethodnih radova jer rituale promatra kao ključni element svakodnevice tijekom stresnih događaja te ne tretira stresni događaj samo kao izolirani trenutak, već kao vremenski proces koji uključuje modifikaciju svakodnevice.
Primijenjen je mješoviti metodološki pristup, a istraživanje se temelji na longitudinalnoj analizi specifičnih rituala u kontekstu svakodnevnog života mladih odraslih osoba. Za statističku analizu korišten je softver SPSS, dok su snimke fokus grupa i intervjua analizirane ručno i uz podršku softvera MAXQDA, koji omogućuje analizu podataka i u mješovitim istraživanjima. Dubinski online intervjui provedeni su putem platformi kao što su Skype, Google Meet, Zoom ili WhatsApp, ovisno o dostupnosti i preferencijama sudionika.
Hrvatska rimska zajednica proslavila je u subotu 30. rujna svetkovinu sv. Jeronima – prezbitera i crkvenog naučitelja te zaštitnika Papinskoga hrvatskog zavoda i Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu. Proslava je započela svečanim euharistijskim slavljem na hrvatskom jeziku koju je predslavio pater Željko Paša, DI – dekan Fakulteta istočnih crkvenih znanosti na Papinskom orijentalnom institutu […]
Rezultati su pokazali da su rituali učinkoviti samo ako ne narušavaju svakodnevne dinamike. Također je utvrđeno da su rituali djelotvorniji u prevenciji nego u upravljanju stresnim događajem. Kao značajan zaključak, ustanovljeno je da rituali ne djeluju samostalno i s izravnim učinkom na jačanje obiteljske kohezije i automatsko smanjenje stresa, već posredno – putem jačanja samopouzdanja prije samog stresnog događaja, što se pokazuje kao ključni čimbenik u suočavanju sa stresnim situacijama.
Dodatno, identificirana je moguća klasifikacija rituala prema njihovu učinku na pojedinca uključujući i njihove negativne konotacije: preventivni rituali, stabilizirajući rituali, beznačajni rituali, štetni rituali i rituali preokreta. Na kraju, uočeno je da rituali tijekom stresnih razdoblja mogu steći ili izgubiti važnost te promijeniti svoju klasifikacijsku kategoriju, također predložena je modifikacija dosadašnjeg sociološkog tumačenja i razumijevanja stresa baziranog na Leonardu Pearlinu.
Leonnel Radinski rođen je 22. veljače 1994. u Osijeku, a osnovnu i srednju školu pohađao je u Đakovu. Godine 2013. upisao je Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu gdje je diplomirao 2018. godine s temom „Razumski element ćudorednosti kao put do ekstatičke kontemplacije u filozofiji V.S. Solovjeva i L.N. Tolstoja“.
Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu fra Ante Prološčić uspješno je stekao licencijat iz fundamentalne teologije. Njegov magistarski rad, naslovljen “Pojam katoličanstva kao istinite religije u misli G. K. Chestertona”, izradio je pod mentorstvom prof. dr. Aarona Pidela. Rad je obranio pred ispitnom komisijom koju su činili mentor i prof. dr. Gerard Kevin Whelan, uspješno […]
Sociologiju na Gregorijani upisao je 2019. godine pa je s temom „Posljedice pandemije na mentalno zdravlje u komparativnoj perspektivi: slučaj Italije, Švedske i Njemačke“ stekao magisterij znanosti 2022. godine.
