Na putu bez povratka
FOTO: Snježana Radoš
U Hrvatskoj matici iseljenika danas je predstavljena knjiga “Na putu bez povratka”, autora Dušana Kalogjere. Njegova dojmljiva kronika atraktivne likovnosti premošćuje jezične prepreke među naraštajima našijenaca koji žive u anglofonom svijetu. Djelo je, uz ostalo, zahvala i prijateljsko uzdarje sunarodnjacima s Korčule i njihovim australskim prijateljima za pomoć Hrvatskoj u Domovinskome ratu i poraću.
Nastavno na tradiciju iseljeničkih kongresa čiji je cilj istraživanje iseljeničkih iskustva i odnosa s Hrvatskom te jačanje veza iseljeništva i domovine, Peti hrvatski iseljenički kongres posvećen je temi zajedništva. Nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, ovaj jubilarni kongres bit će organiziran od 30. lipnja do srpnja 2022. u Mostaru, kako bi se ukazalo na […]
Korčulanin Dušan Kalogjera (80) nakon studija na Sveučilištu u Zagrebu karijeru uspješnog ekonomista razvija od 1964. naovamo, a objavio je više knjiga i na stotine članaka, razasutih u prestižnoj hrvatskoj i inozemnoj periodici. Na pisanje ove izuzetne monografije ponukao ga je posjet iseljenim Blaćanima u Australiji 1980. godine.
Nakon pozdravne riječi zamjenika ravnatelja HMI-ja dr. Ivana Tepeša i izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Zvonka Milasa, dvojezično divot – izdanje, 15. knjigu Dušana Kalogjere, predstavili su povjesničar dr. sc. Ivan Hrstić sa zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; rukovoditeljica Informacijskog odjela za iseljeništvo HMI-ja i bivša hrvatska diplomatkinja u Australiji Mirjana Ana Maria Piskulić i autor. Prigodni glazbeni program izveo je mladi Korčulanin na studiju u Zagrebu, tenor Roko Radovan. Voditeljica promocije bila je Vesna Kukavica, dugogodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika.
Spomen-knjiga, na hrvatskome i engleskome jeziku, o Hrvatskom klubu „Dalmacija-Sydney”, na 920 stranica enciklopedijskog formata, nizom izvornih dokumenata prezentira bogatu arhivsku građu potvrđujući doprinos ove istaknute iseljeničke društvene i kulturne organizacije, kako domicilnoj zajednici u Australiji tako i domovini Hrvatskoj. Utemeljitelji Kluba koji je punih 55 godina organizirao manifestacije i širio poslovna prijateljstva i kulturne veze s australskim domaćinima porijeklom su bili većinom Blaćani s Korčule.
Hrvatska zajednica u Australiji burnih je sedamdesetih postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera (1978), koja je prihvatila više od 50 preporuka pravnika Franka Galballyja za što pravičniji status useljenika. Iz te pravne demokratske osnove multietničkog društva izrasli su od 1980-ih naovamo izvrsni rezultati složnoga rada svih Hrvata u Australiji u području kulture, jezika i vjere.
Održana je izborna skupština Hrvatskog centra Salzburg na kojoj je za predsjednika ponovno izabran Jure Mustać. Dužnost potpredsjednika obnašat će Anna Paušić i Jozo Tadić, tajnika Gabrijel Stijepić, a rizničar ostaje Drago Knežević. Za članove predsjedništva izabrani su: Matilda Jović – zamjenica rizničara, Matea Marić – zamjenica tajnika. Sud časti čine Mario Soldo, Branko Grabovac, […]
Klub osnovan 1965. pod imenom „Yugoslav Australian Friendship Society”, naravno čim su se za to stekle prilike godine 1980., mijenja svoje ime u Hrvatski klub „Dalmacija-Sydney”. Funkcionalna zgrada Kluba službeno je otvorena prije tri desetljeća, točnije 1989. Uz zgradu su sagrađena boćališta kao posveta hrvatskome stilu života uz Jadransko more. Pri klubu djeluje i ženska sekcija, učionica hrvatskoga jezika, nogometni klub, folklorno društvo i više pjevačkih klapa. Klub tradicionalno organizira „Blatsku noć“ i slične zavičajne manifestacije, nerijetko u humanitarne svrhe.
Recenzenti izdanja su prof. dr. sc. Roko Markovina i prof. dr. sc. Goran Kalogjera. Knjiga se sastoji od 16 tematskih cjelina : Zavičaj, Povijest hrvatskog iseljeništva, Iseljeništvo Blata na otoku Korčuli, Naša nova domovina – Australija, Hrvatski klubovi u kojima djeluju Blaćani, Hrvatski Klub Dalmacija – Sydney, Iseljeničke priče, Drugi o Blaćanima u Australiji, leksikografski pregled Istaknuti Blaćani u Domovini i svijetu, Blatske tradicije i običaji, Blatska kuhinja – A sa homo štogo izist i popit, onomastički prilog blatskoga kraja – Jan te ne poznajem, reci mi kako ti je nadimak blatske obitelji; četrnaesta cjelina posvećena je govorima Blata na otoku Korčuli Ništa ne razumin, govori po starinski; 15. cjelina je posvećena poeziji običnih ljudi podnaslovljena Blato u pjesmi iz duše; 16. cjelina sabire humoreske Blata i viceve A na kraju malo smiha, svjedočeći o neuništivom duhu korčulanskih iseljenika unatoč svim izazovima selilaštva.
Spomenimo i to kako je u knjizi objavljena osobito vrijedna zbirka životopisa 69 istaknutih Blaćana, čiji abecedarij bogato ilustrira prinose te otočke mikrozajednice svjetskoj znanosti, umjetnosti, gospodarstvu, spotu i vjerskom životu. Personarij obuhvaća čak 13 uglednih liječnika, niz pravnika međunarodne reputacije, nekoliko biskupa i redovnicu Mariju Propetog Isusa Petković, akademika Pavla Dešpalja ili pak Dinka Fia, aranžera etnoglazbenih dragulja hrvatske tradicijske kulture.
Blato svakoga ljeta posjeti više stotina Blaćana iz dijaspore, većinom iz Australije. Utemeljena je i Udruga Blaćana iz dijaspore iz Sydneyja.
Brodom Zaton iz korčulanske luke Prigradice otplovilo je prije 96 godina, 1925., sedamdesetak obitelji iz Blata prema Novome svijetu, a kulturna memorija otoka i mjesta ostala trajno obilježena tom slikom. Blato, nekoć gospodarski razvijeno dalmatinsko središte s proizvodnjom vina i maslinova ulja, u dvadesetim godinama prošlog stoljeća doživjelo je egzodus, budući da prema nekim procjenama svaki peti stanovnik živi izvan mjesta…
Ljudi su se, naime, desetljećima selili na razne strane svijeta iz gospodarskih razloga. Osim po brojnosti migranta, ta se godina u Blatu pamti i po činjenici da su tada prvi put iseljavale cijele obitelji. U povijesti iseljeništva u knjizi se spominju tri iseljenička vala u Novi svijet: prije Prvoga svjetskog rata, međuratno razdoblje i vrijeme nakon Drugoga svjetskog rata. Krajem 19. stoljeća obradiva je bila samo petina otočnoga tla. Potiskivanjem žitarica u korist vinove loze, vinogradarstvo i vinarstvo su postali najvažnijom kulturom. Dalmaciju, pa tako i korčulansko Blato, snažno je pogodila vinska klauzula i pad proizvodnje maslinova ulja te zakašnjeli proces industrijalizacije.
Impresivna Kalogjerina dvojezična saga, zahvaljujući kreativnom autorskom timu, rekonstruira migrantsku mrežu zavičajne dalmatinske sredine juga Hrvatske i Australije, čiji je dva udaljena podneblja ljudski lanac na mnogo načina trajno povezao.
Zbog zasluga stečenih dostavom humanitarne pomoći za vrijeme Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, a i kasnije u suradnji sa svojim župljanima u Malgersdorfu u Bavarskoj, hrvatski svećenik vlč. Josip Vidić predložen je od priorata Viteškog reda sv. Jurja za članstvo, javlja IKA. Tako je u prošlu subotu u samostanskoj crkvi u Niedernburgu (Passauu), vlč. Josip […]
Promociji su, uz ugledne goste i zagrebačke Blaćane, prisustvovali i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, saborski zastupnici Nevenko Barbarić i Radoje Vidović, Odbor za Hrvate izvan RH, otpravnik poslova Veleposlanstva Australije u RH mr. Andrea Biggi, voditeljicu Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva Lara Herceg, SDUZHRH, predsjednik Kluba zastupnika i potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice Branko Bačić i tajnica ravnateljstva Hrvatske inozemne pastve Marija Žebec.
Diana Šimurina-Šoufek, Hrvatska matica iseljenika
