Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori

U mnogim zajednicama naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika! Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima!

19. listopada 2023. u 8:41

Potrebno za čitanje: 3 min

Vesna Kukavica

Vijesti

FOTO: Snježana Radoš

Svečano predstavljanje dvoknjižja „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ autorice prof. dr. sc. Sanje Vulić održano je jučer u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Dodijeljeno osam stipendija za internetsko učenje hrvatskog jezika

S ciljem učenja hrvatskog jezika, upoznavanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te jačeg povezivanja i suradnje s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je osam stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika. Stipendija se odnosi na Hrvatski internetski tečaj HiT-1 koji u akademskoj godini 2023./24. organiziraju Sveučilište u […]

Prisutnima se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan domovine mr. sc. Zdravka Bušić, ističući značaj filoloških studija znanstvenice Vulić za očuvanje materinskoga jezika među Hrvatima u dijaspori. Nakon uvodnih riječi zamjenika ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivana Tepeša, u predstavljanju dvoknjižja sudjelovali su doc. dr. sc. Milan Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Marko Alerić i autorica prof. dr. sc. Sanja Vulić.

Promociju knjige „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ (dio I. 2021.; dio II, 2022.), koja je održana u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige, vodila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Knjige je objavio Književni krug Split.

Posrijedi je, prema riječima dr. sc. Ivana Tepeša, jedinstveno dvoknjižje iz dosad nedovoljno istraženog područja jezikoslovne kroatistike s odabranom povijesno-kulturološkom sintezom hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske koje donosi obilje spoznaja o hrvatskome jeziku u prekooceanskom iseljeništvu te među pripadnicima hrvatske autohtone manjine iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe.

Dvoknjižje renomirane kroatologinje Vulić, pisano temeljem autoričinih neposrednih terenskih istraživanja posljednja dva desetljeća 20. i prvih dvadesetak godina 21. stoljeće zaslužuje, prema mišljenju doc. dr. sc. Milana Bošnjaka, svaku pohvalu, kako za impresivne prinose dijalektologiji hrvatske manjine iz 12 zemlja europskoga susjedstva, tako i za sociolingvističku sintezu aktualnih tendencija višejezične Europe, koja načelno zagovara bogatstvo različitosti, dok praktične životne prilike dvojezičnog školstva primjerice ili uporabe materinskoga jezika u lokalnim zajednicama, manjinskim časopisima i kulturnim organizacijama, pokazuju posve drukčiju sliku.

Velika radost! Prva sveta misa na hrvatskom jeziku u novoj crkvi

Hrvatska katolička misija Essen u nedjelju je slavila prvu svetu misu na hrvatskom jeziku u svojoj novoj crkvi St. Hedwig. Misno slavlje predslavio je vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj. Nove prostorije bit će sada dom za sva vjerska, duhovna i kulturna događanja hrvatske zajednice u ovom njemačkom gradu… “Radosno smo pjevali […]

Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta dvoknjižje znanstvenice Vulić ocijenio je prvoklasnim prinosom jezikoslovnoj kroatistici i kroatologiji općenito.

Snježana Radoš

Iseljeništvo i jezična tematika

Prvi dio dvoknjižja „Blago rasutih…“, istaknuli su promotori, za razliku od drugog dijela usredotočenog na europsko susjedstvo, donosi recentne informacije o jezičnim prilikama naših iseljenika na svim kontinentima, osobito o njihovoj brzi za osnivanje škola hrvatskoga jezika u anglofonom i hispanofonom svijetu, o priručnicima i glasilima koji su im poslužili u očuvanju materinskoga jezika u višejezičnome okružju tuđine, o zaslužnim pojedincima i njihovoj književnoj produkciji na hrvatskom jeziku, o kojoj u matičnoj kulturnoj sredini moramo znati više.

Sažeto, metodom znanstvene naracije Sanje Vulić u drugome dijelu dvoknjižja „Blago rasutih…“ usredotočena je isključivo na hrvatsku autohtonu manjinu iz 12 zemalja europskoga susjedstva, donoseći povijesni pregled s vremenske okomice od pola tisućljeća i jezičnu analizu svih migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do zaključno 20-ih godina 19. stoljeća.

Osim dijalektoloških analiza i opisa, Vulić u dvoknjižju izdvaja najučinkovitije vidove promicanja hrvatske pisane riječi u razmatranim manjinskim zajednicama. Promotori su zamijetili kako je autorica temeljito obradila i nemigracijske hrvatske manjinske zajednice, tj. manjinske zajednice koje su nastale promjenom državnih granica te su tako odvojene od matične domovine. To su: podravski i pomurski Hrvati u Mađarskoj; Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u današnjoj Crnoj Gori; Hrvati u istočnom Srijemu u današnjoj Srbiji i nemigracijske autohtone manjinske zajednice Hrvata u današnjoj Sloveniji.

Dvoknjižje o Hrvatima izvan domovine za laike i stručnjake

Jezgrovite rečenice dvoknjižja Sanje Vulić i pouzdan znanstveni aparat, prema riječima jezikoslovca Alerića, čine ovo jedinstveno djelo zanimljivim i stručnjacima i laicima, studentima i znanstvenicima, koje će podjednako zanimati što se danas zbiva s mjesnim govorima Hrvata u Mađarskoj; što se dogodilo s Hrvatima u Hajmašu; koje su posljedice nesretne sudbine južnomoravskih Hrvata koji su između 1945. i 1948. prisilno raseljeni…

Konačna odluka o dodjeli stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj

S ciljem učenja hrvatskog jezika, upoznavanja i njegovanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te jačeg povezivanja i suradnje s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je za akademsku godinu 2023./24. ukupno 500 stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj, za 308 kandidata – budućih polaznika Tečaja. […]

Zaključno su promotori ukazali, kako dvoknjižje filologinje Sanje Vulić, utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21. stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika – zbog izraženih preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga. Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog jezika – odustanak od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik većinskoga naroda, pokazuju istraživanja.