Zlatni jubilej dvojezičnog časopisa iz Švicarske

Pedeset svezaka jednog časopisa koje je tijekom dvaju desetljeća objavljivala skupina entuzijasta okupljenih u kulturnoj udruzi svakako je razlog za obilježavanje jubileja. Taj jubilej proslavljen je 4. ožujka 2022. godine u rezidenciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji, u Muriju kraj Berna.

Veleposlanica Andrea Bekić pozvala je bivše i sadašnje članove Librinog uredništva te upravni odbor i aktivne članove Librinog izdavača, Hrvatskoga kulturnog kluba u Švicarskoj, na prigodnu svečanost. U svojoj uvodnoj riječi veleposlanica je naglasila Librinu ulogu u promicanju prijateljstva i razumijevanja između Hrvata i Švicaraca. Spomenula je značaj dvojezičnog časopisa na kojem svi rade bez naknade – članovi uredništva, pisci tekstova, prevoditelji, lektori, karikaturisti, fotografi i drugi.

No, financijska sredstva potrebna su za grafičko uređivanje, tisak, prijevoz, poštarinu i slično. Nije propustila napomenuti da joj je, prije dolaska u Švicarsku, Libra dobro poslužila za upoznavanje s tom zemljom i s Hrvatima koji u njoj žive. Dugogodišnjoj glavnoj urednici Vesni Polić Foglar uručila je Zahvalnicu Veleposlanstva za doprinos promicanju hrvatskog jezika, kulture i hrvatsko-švicarske kulturne suradnje.

Vesna Polić Foglar srdačno je zahvalila na Zahvalnici, ocijenivši je dragocjenim priznanjem svima koji su svoj trud uložili u Libru. Zatim je prikazala kratku povijest Libre – od prvog broja, koji je izašao u svibnju 2002. godine na 32 stranice i u nakladi od 1000 primjeraka, do 50. broja na 48 stranica i u 2000 primjeraka. Spomenula je sve ranije glavne urednice i sve članove uredništva, grafičke urednike, tiskare u kojima se časopis tiskao, kao i tvrtke i ustanove koje su financijski pomogle Librino izlaženje.

Svečanost je zaokružila Irena von Reizner koja je izvela nekoliko klavirskih kompozicija Dore Pejačević i nekoliko vlastitih.

ENTUZIJASTI I PERIODIČNIK

Pri osnutku Hrvatskoga kulturnog kluba u Švicarskoj 15. siječnja 2002. godine odlučeno je da Klub pokrene svoje glasilo. Prvi broj Libre izašao je već u svibnju 2002. godine. Budući da Klub još nije imao dovoljno sredstava, ondašnji direktor poslovnice Croatia Airlinesa u Zürichu Želimir Križanić dao je predujam za nekoliko oglasa u budućim brojevima, što je omogućilo Librin početak. Glavna urednica bila je Iris Smokvina. U uredništvu su bile Ljerka Hriberski – koja je Libri dala i ime, Kristina Križanić, Želimira Purgar Perović i Vesna Polić Foglar, koja je ujedno bila i grafička urednica.

Libra znači vaga. Simbolizira odmjerenost i ravnotežu i harmoničan odnos iseljenika prema svojim dvjema domovinama – Hrvatskoj i Švicarskoj. Librina čitalačka publika u prvom su redu Hrvati koji žive u Švicarskoj. Tu su i njihovi potomci kojima je možda lakše čitati na njemačkom nego hrvatskom, kao i njihovi prijatelji Švicarci, pa se zato sve više tekstova prevodi na njemački. Tako i oni mogu steći saznanja o Hrvatima koji ovdje žive, kao i o zemlji iz koje su došli.

Glavna svrha časopisa je da Hrvate u Švicarskoj informira o kulturnim i drugim događajima, da ih razonodi i možda nečemu i pouči i da im općenito bude od koristi dok žive u ovoj zemlji.

INTEGRACIJA

Libra, naime, donosi informacije o temama i događajima koji su važni za Hrvate koji ostaju u Švicarskoj, kao i za one koji se kane vratiti u domovinu. A Librin stalan cilj je i upoznati Švicarce s raznim aspektima hrvatskog života – od kulture i znanosti do gastronomije i smisla za humor. Cilj je razbiti neznanje i predrasude, kojih ovdje još uvijek ima neizmjerno puno.

Prvi broj Libre tiskan je u Njemačkoj, u Druckerei Acker u Gammertingenu, u 1000 primjeraka na 32 stranice. Omotni arak je bio u boji, a ostatak broja crno-bijeli. Drugi broj izašao je u prosincu 2002. u 1200 primjeraka. Osim omota, i središnji arak s klupskim albumom bio je u boji. Od 2003. do 2007. godine izlazila su četiri Librina broja godišnje. Uredništvu se priključila Jagoda Zenić, a naklada je bila 1300 komada. Grafički urednik broja 5 bio je Ivan Rajčić, naklada je bila 1500 primjeraka, na 36 stranica. Od toga broja na naslovnici je objavljivan portret osobe s kojom je vođen glavni intervju.

Broj 6 je bio izvanredan broj, financirao ga je Savezni ured za useljeništvo i integraciju i bio je cijeli posvećen integraciji. Izašao je u 2000 primjeraka na 40 stranica. U 2004. godini, od broja 7, glavna urednica je Jagoda Zenić Bulatović, u uredništvo je ušla Jasminka Engmann-Ivančević, a grafički je urednik postao Jonathan Engmann-Ivančević. S brojem 9 grafičko uređenje opet preuzima Vesna Polić Foglar.

MATIČINA POTPORA

U jesen te godine Hrvatska matica iseljenika organizirala je u Zagrebu predstavljanje Kluba i Libre, kao i likovne grupe Kravata iz Švicarske. Na priredbi je bilo oko 150 gostiju, a među njima i švicarski veleposlanik u Hrvatskoj Marcus Urs Kaiser. Hrvatski radio i televizija zabilježili su događaj u svojim tematskim emisijama. Godine 2005. u uredništvo ulaze, na kraće vrijeme, Ana Čačulović, Gordana Kostović i Igor Santrač. Od broja 11, osim što je i dalje grafička urednica, Vesna Polić Foglar postaje i glavna urednica.

S brojem 12 mijenja se dizajn naslovnice, na koju dolaze aktualne teme iz svakog broja. Godine 2006. u uredništvo ulaze Suzana Čufer i Janja Perović. Te je godine Klub jedini put imao financijskih teškoća. Broj 17 nije mogao izaći na vrijeme, nego kao dvobroj 17-18, na 60 stranica. Na njemački su bili prevedeni skoro svi tekstovi. Na sajmu knjiga Interliber, održanom u jesen na Zagrebačkom velesajmu, Hrvatska matica iseljenika prezentirala je Libru na istaknutome mjestu u sklopu izložbe nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva. Katja Jug ulazi u uredništvo 2007. godine. Od broja 20 cijeli časopis je u boji.

LIKOVNOST I TEMATSKA RAZNOVRSNOST

Od broja 21 grafičko uređenje prelazi u profesionalne ruke. Preuzima ga Maja Tomljanović iz Samobora. Osim nje, svi suradnici i naravno članovi uredništva, svoj posao i dalje obavljaju volonterski. Broj 21 bio je posebno izdanje u suradnji i uz potporu Savezne komisije za strance iz Berna. Bilo je posvećeno temi Jezik i integracija, dakle jeziku kao posebno važnom čimbeniku integracije u društvo. Pri tome je prenesena poruka da je za useljenike od presudne važnosti što prije dobro naučiti jezik zemlje u koju su stigli kako bi se osjećali njezinim ravnopravnim građanima.

Istodobno, treba nastaviti njegovati jezik zemlje iz koje su došli, a ne ga odmah zanemariti i odbaciti. Budući da je integracija dvosmjerni proces, useljenici iz Hrvatske očekuju da njihovi švicarski domaćini prihvate činjenicu da je jezik kojim Hrvati govore hrvatski.

S 2008. godinom, s brojevima 23 i 24, prelazi se na izdavanje dva broja godišnje, obično na 44 stranice, nekad na 48, a iznimno koji put na 52. U uredništvo su ušli Gordana Nydegger, Alfred Schenker i Jadranka Soldo. Časopis se tiska u nakladi od 2000 primjeraka. Distribuira se poštom uglavnom na adrese Hrvata u Švicarskoj, ali i svim švicarskim institucijama koje se bave migrantima, integracijom, hrvatskim jezikom ili na drugi način imaju doticaja s Hrvatima i Hrvatskom.

Šalje se i na više od 100 adresa institucija i pojedinaca u Hrvatskoj. Rubrike su u svakom broju vrlo raznolike: Intervju, Aktualno, Događaji, Vijesti, Pravni savjeti, Iz domovine, Gospodarstvo, Integracija, Klupski album, Švicarci u Hrvatskoj, Gdje živite – što radite, Životna priča, Portret, Povratnici, Kultura, Povijest, Književnost, Hrvatski jezik, Izložbe, Glazba, Hrvatska nastava, Paralele, Lijepa naša, Zdravlje, Turizam, Coolinarstvo, Sport.

Uobičajeni su intervjui s poznatim osobama iz kulture i politike, ali i s našim manje poznatim sugrađanima te prikazi priredaba koje organizira Hrvatski kulturni klub – izleta, koncerata, plesnih večeri, kazališnih predstava, predavanja, komemoracija, domjenaka, predstavljanja knjiga i drugog. Svim temama je zajedničko da na neki način povezuju Hrvatsku i Švicarsku.

PREPOZNATLJIVOST U BIBLIOTEČNIM BAZAMA

Libra se trudi donijeti i one informacije koje u švicarskom tisku često nedostaju. Gorana Nydegger glavna je urednica od broja 25 u 2009. godini. Od broja 27, 2010. godine, Libra se tiska u tiskari AKD u Zagrebu. Godine 2011., s brojem 29, u uredništvo ulaze Gordana Kešina i Gloria Sartori Saadi. Uredništvo radi kolektivno, bez glavne urednice jer se Gorana Nydegger zahvalila riječima: „Unatoč sve većem broju suradnika i potpori uredništva, poslovi glavnog urednika vrlo su opsežni (kontaktiranje suradnika, prikupljanje tekstova, prikupljanje reklama, sazivanje sastanaka, dogovor oko izbora tema i tekstova, organiziranje pripreme gotovih tekstova za tisak, dogovaranje grafičkog uređenja, dogovor tiska i transporta) i iako sam ih s ponosom obavljala, s brojem 29 napuštam to mjesto”. Te je godine, zaslugom Iris Smokvine, Švicarska nacionalna biblioteka izdala Libri broj ISSN.

MREŽA ČITATELJA STABILNA

Od broja 31 u 2012. godini Vesna Polić Foglar opet postaje glavna urednica. U uredništvo ulaze Ana Čop, Igor Danilović, Jelena Kantar i Alexander Künzle, prvi profesionalni novinar u Librinoj redakciji. Libra je te godine predstavljena u časopisu Fenix koji izlazi u Frankfurtu na Majni, u kojem je glavna urednica istaknula: „Trudimo se donijeti i one informacije koje u švicarskom tisku ponekad manjkaju. Jedan od ciljeva Libre jest pomoći da imidž Hrvata ovdje bude onakav kakav mislimo da zaslužujemo. Libra se radi bez naknade. I članovi uredništva, i pisci tekstova, i prevoditelji, i lektori, i karikaturisti, i fotografi poklanjaju svoj trud. Materijala nikad nije manjkalo. Vjerujemo da smo uspjeli napraviti časopis koji je raznolik i zanimljiv. Nastojimo da što ljepše izgleda i da pogodimo što čitatelji žele pročitati. Da u tome uspijevamo govore nam i njihovi dobrovoljni novčani prilozi koji omogućuju Librino izlaženje”.

Godine 2013., s brojem 33, u uredništvo ulaze Dolores Batinić i Marta Mencl Mikić. Taj broj realiziran je uz financijsku potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH. Tu je potporu Libra kasnije još nekoliko puta dobila. Od 2014. godine i broja 35 u uredništvu je i Sandra Grizelj. Od broja 36 Libra se tiska u Printera Grupi u Svetoj Nedelji kraj Zagreba. Godine 2015. u uredništvo ulaze Marina Benić, Mike Flam i Ivanka Jerković.

S brojem 37 počinje suradnja s Udrugom studenata kroatistike Idiom iz Rijeke, čiji članovi lektoriraju Librine hrvatske tekstove. Svoj ritam izlaženja s dva broja godišnje Libra je zadržala i u 2015. godini. No, te su godine oba broja izišla malo ranije nego obično – u svibnju i u studenome, čime je ostvaren plan da ne iziđu preblizu božićnim i ljetnim odmorima kad je pažnja čitatelja usmjerena na druge sadržaje.

U 2015. godini izišli su brojevi 37 i 38 s po 48 stranica. Libra je i dalje dvojezična, s pažljivo prevedenim i lektoriranim tekstovima na oba jezika. Nikolina Cukrov Lovrić i Koraljka Zorman ulaze u uredništvo 2016. godine, s 39. brojem. Godine 2017. započeta je suradnja s Robijem Schrottom koji lektorira njemačke tekstove. Od 2018. godine, od broja 44, grafička urednica je Ivana Falat iz Vrbovca. Nekih radikalnih zahvata njezinim dolaskom nije bilo, Libra ima i dalje svoj prepoznatljiv izgled i dvostupačne tekstove, s njemačkim na sivoj pozadini. Ali naslovnica je malo promijenjena i modernizirana, a cijeli broj je novim detaljima učinjen preglednijim i pristupačnijim. Antonela Grill Zečević pridružuje se uredništvu 2019. godine.

Pandemija virusa nije poremetila Librino izlaženje pa su 2020. godine redovito izdani brojevi 47 i 48. Martina Baričević, urednica portala helveticro.ch, ušla je u uredništvo 2021. godine. Adresar na koji se Libra šalje poštom sa svakim brojem se mijenja jer se uvijek određen broj primjeraka vrati. Ali uvijek se jave novi čitatelji koji su iz raznih izvora čuli za Libru i žele je dobivati. Broj adresa zato je konstantan. A da je Libra dobro prihvaćena čitatelji pokazuju i iznosima svojih dobrovoljnih priloga za nju.

Libra je jedini preostali časopis jedne hrvatske udruge u Švicarskoj koji izlazi redovito i uz to dvojezično. Sada, 2022. godine, Vesna Polić Foglar i dalje je glavna urednica, a u uredništvu su Nikolina Cukrov Lovrić, Mike Flam, Antonela Grill Zečević, Ivanka Jerković i Alexander Künzle. Broj 51 u redovitoj je pripremi.

Vesna Polić Foglar, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #Hrvati u Švicarskoj #Libra #Vesna Polić Foglar