Hrvatski socijalni tjedan
FOTO: Ivan Ojdanić/IKA
Na panelu Iseljavanje II. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, bilo je riječi o dušobrižništvu Hrvata u inozemstvu te o životu hrvatskih državljana u Njemačkoj, javlja IKA.
Na panelu Useljeništvo i povratništvo I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, govoreći o useljeništvu i povratništvu, dr. sc. Marin Sopta istaknuo je kako se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku, no smatra da ostale zemlje koje su uspjele vratiti stanovništvo, nisu uspješnije od Hrvatske, piše […]
Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić istaknuo je da je danas dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu djelatno u 20 zemalja u ukupno 189 pastoralnih prisutnosti podijeljenih u deset pastoralnih područja: Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Zapadna Europa, Skandinavija, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Južna Amerika s Južnoafričkom Republikom i Oceanija.
„Migracije su važan znak vremena i za Crkvu i društvo u Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu, a Hrvati su, ako ćemo staviti ruku na srce pa priznati, jedna od migracija godinama najpodložnijih i najizloženijih europskih nacija te je udio sudionika i njihovih potomaka naših sunarodnjaka iznimno visok”, rekao je dr. sc. Markić.
Predavač upozorava kako su izazovi pastorala hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka brojni te uključuju posebne okolnosti evangelizacije „s jedne strane zbog procesa poodmakle asimilacije, a s druge strane zbog početnih poteškoća snalaženja tek pristiglih iseljenika u najnovijem iseljeničkom valu nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (2013.)”.
Plenarnim predavanjima na temu “Useljeništvo i povratništvo” – održanim u petak u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, u kojima su govornici predstavili aktualna iskustva i izazove u pitanjima useljeništva i povratništva, kao i komparativne javne politike povezane uz ovu tematiku – završen je prvi dan Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, javlja IKA. Prvo predavanje održala […]
„Razvoj pastoralne skrbi prati hrvatske migracije i to od kraja 19. stoljeća pa sve do naših dana. Počeci pastoralne skrbi sežu u davnu 1894. godinu kada je osnovana prva hrvatska katolička župa u Pittsburghu sve do 2016. i osnivanja Hrvatske katoličke misije u Dublinu”, dodao je dr. sc. Markić, istaknuvši: „U zadaću Hrvatske inozemne pastve spada i održavanje živim sna o povratku u domovinu. Osjećaj nostalgije, povezanosti sa zemljom svojih predaka još je negdje snažno prisutan, što je vrlo zanimljivo i kod trećeg i četvrtog iseljeničkog naraštaja.”
Župnik Hrvatske katoličke misije u Münchenu fra Petar Klapež naglasio je da je važno poznavati mjesto i ulogu misije i misionara u cjelokupnoj organizaciji selilačkog dušobrižništva, što onda omogućava pravilan odnos spram svih koji su u Crkvi zaduženi za pastoral selilaca.
„Tema moga predavanja je hrvatska emigracija i dušobrižnička uloga hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, odnosno uloga koju nam je domovinska i mjesna Crkva povjerila među hrvatskim migrantima u toj zemlji”, napomenuo je fra Petar Klapež.
Na pitanje postoji li razlika između onih prijašnjih valova iseljavanja i ovih današnjih, fra Petar Klapež odgovorio je da je velika razlika između prvog i drugog naraštaja iseljenika.
Na panelu Iseljavanje I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna, bilo je riječi o problemu stambenog zbrinjavanja koji utječe na iseljavanje te o iseljavanju hrvatskih državljana u Njemačku, piše IKA. „Stan je temeljna čovjekova potreba, a stambena kriza u različitim vidovima negativno utječe na zasnivanje obitelji te time […]
„Teže je s ovom današnjom generacijom nego prije, jer je prva generacija slušala sve što se kaže i što je propisano, međutim ovi današnji naraštaji traže svoja prava. Stoga, mi u našim misijama uključujemo sve više mladih ljudi kako bi se mogli nositi sa svim izazovima. Život u Njemačkoj donosi mnogo toga, ali dom je ipak dom”, zaključio je fra Petar Klapež, prenosi IKA.
