Razmatranje o Božiću

fra Gordan Propadalo: Sreća se ipak stječe drugim i drugačijim trgovanjem

23. prosinca 2020. u 6:51

Potrebno za čitanje: 3 min

Dijaspora.hr

Duhovnost

FOTO: Pixabay

Božić nije dan poput drugih; on je dan nad svim danima. Teško je izreći sav čar i uzvišeni sadržaj Božića. On ima neke svoje značajke, a to su: božićno gibanje, kako vanjsko tako ono nutarnje i božićno trgovanje ili izmjena dobara. Na prvi pogled pojmovi “gibanje” i “trgovanje” ne čine nam se primjerenima da izraze ono najčudesnije i najvažnije u božićnom sadržaju. No ti pojmovi su usko povezani uz Božić, Isusovo rođenje kao i uz naše slavljenje Božića.

Ovaj svijet će biti topliji, ispunjeniji smislom i nadom

Došašće je vrijeme koje nas, svake godine iznova, želi dovesti do Božića, uvesti nas u njegovu tajnu. Ono nas podsjeća na sve ono djetinje u nama, na našu čežnju za svijetom u kojem će biti jednostavnije živjeti, za svijetom koji nas neće ugrožavati nego će nam biti sklon. No došašće nas ne želi odvesti u […]

U predbožićne dane zapažamo posebnu živost i gibanje po našim selima i gradovima. Takvo gibanje zapaža se i u širim dimenzijama. Preko dvije milijarde kršćana u živom su pokretu, barem u svojim mislima i željama, ako ne i tijelom. Tih dana su prijevozna sredstva puna. Zrakoplovi i automobili krstare zemljama i kontinentima. Milijuni ljudi teže doći svaki prema svome domu i obiteljskom ognjištu. Žele u zajedništvu s najbližima proslaviti Božić. To je i razumljivo jer jedno od obilježja božićnoga slavlja obiteljski je susret i zajedništvo.

Ovo naše predbožićno gibanje i letenje slika je onoga “kozmičkoga” gibanja koje je obilježilo prvi Božić. Tada su nebo i zemlja bili u pokretu. Čitamo u evanđelju kako je “silna nebeska vojska” doletjela nad Betlehem i pjevala iznad betlehemskih poljana. U isto vrijeme u betlehemskoj štali rodilo se djetešce koje se s nebeskih visina spustilo među nas ljude. Okolni pastiri, potaknuti od anđela, hitali su prema Betlehemu vidjeti što se to dogodilo. Na drugoj strani mudraci iz dalekih zemalja žurno su se dali na put tražeći novorođenoga Kralja. Čudesna nebeska zvijezda vodila ih je i osvjetljava im put sve dok ne stigoše u Betlehem.

Takvo sveopće gibanje i kretanje usmjereno je na dijete u betlehemskoj štali. Kod toga djeteta gibanje i završava. U tom djetetu zbio se, i otada se stalno zbiva, susret i zagrljaj Boga i čovjeka. U tom zagrljaju ostvaruje se smiraj svih čovjekovih stremljenja i težnja. S toga susreta ljudi se vraćaju kući kao “novi ljudi”. Sam Bog je pokretač toga gibanja; jer koliko je god čovjeku stalo do Boga, još više je Bogu stalo do čovjeka.

Isuse, brate

Isuse, brate, dok si onih dana prolazio zemljom čineći dobro, umnažao si kruh kako bi nasitio mnoštvo, umnažao zdravlje, slobodu za ljubav, umnažao Božju bliskost s čovjekom. Potom, nakon dana u kojima se toliko toga lomilo, u kojima si i ti bio slomljen, ne i odlomljen od Božje povijesti s ljudima, nastavio si u snazi […]

Čudesna razmjena: Božić je obilježen trgovinom ili izmjenom dobara. Ljudi vrve po ulicama, trgovima i trgovinama. Rasipno troše novac na darove i poklone, želeći obdariti svoje bližnje. Čitamo u tisku da Hrvati za božićne blagdane potroše milijune kuna. Istina, tim novcem može se kupiti nešto veselja, ali ne i – sreće. Sreća se ipak stječe drugim i drugačijim trgovanjem. Želimo reći: takvo naše silno trgovanje tek nas podsjeća na jednu drugu, čudesnu trgovinu i izmjenu dobara. Bog je sebi uzeo čovječju ljudskost s njenim ograničenostima, a čovjeka je obdario svojim božanstvom. Po toj izmjeni dobara Bog, na neki način, postaje čovjekom, a čovjek postaje Bogom. Uistinu, to je neshvatljiva i čudesna razmjena kako je nazva slavni papa i crkveni naučitelj Leon Veliki (406. – 461.). Po toj razmjeni čovjek se uzdiže do samoga Boga. U tom njegovom usponu sastoji se vrhunac ljudskoga dostojanstva.

Treba naglasiti još nešto: u spomenutom sjedinjenju čovjeka s Bogom nalazi se ispunjenje čovjekove iskonske želje; da bude kao Bog! On nije Božji rival, nego ljubljeno Božje stvorenje i Božji saveznik. Upravo u takvom savezništvu s Bogom, čovjek nalazi svoje blaženstvo. On je trajno s Bogom i u Bogu, a Bog je trajno s njime i u njemu.

Naš Matoš to, na osebujni način, iskazuje riječima: “Samo je onaj čovjek, tko je živa kuća Božja tj. koji Boga nosi u sebi”.

Francuski katolički pisac Mauriac tvrdi: “Da nisam upoznao Krista, riječ Bog bila bi za mene prazna riječ”.

Ruski pisac Dostojevski ističe: “Krist je za svakoga čovjeka postao nezaobilazna osoba”.

Američki katolički biskup Fulton Sheen dodaje: “Isus živi, uči i posvećuje danas, jednako kao nekad u Judeji i Galileji”.

Francuski filozof Pascal naglašava: “Izvan Isusa Krista mi ne znamo što je život, niti što je smrt, niti što je Bog, niti što smo mi sami”.

Tako naivno sam pomislio da se ništa neće promijeniti. Promijenilo se sve!

Uvijek me je odavao pogled. Progovarao je znatiželjom, sjao otkrivajućom snagom, šibao gorčinom lutanja. Nisam znao sakriti svoje poglede. I Ti si to primijetio. U jednom trenutku, dok sam radoznalo gledao oko sebe, uhvatio si me u zamku i pokazao mi sebe. Otada, ja samo želim ponovno vidjeti tu Ljepotu. Uvijek sam se bojao tišine. […]

Sada bolje uočavamo razloge tolikoga pokreta i gibanja, vezanog uz slavljenje Božića. Bog je mnogo toga stavio u pokret tražeći svoje ljubljeno stvorenje. Sreća se ne može kupiti, ona se može dobiti kao Božji dar. Zapravo, sreća je sam Bog. Da bismo primili taj dar, Bog od nas ne traži ništa, on traži – nas. Blagdan Božića, kao spomendan na izmjenu dobara između Boga i čovjeka, poziva nas da se cjelovito darujemo Bogu, kako bi se Bog cjelovito darovao nama. U tome je krajnji smisao Božjeg rođenja u betlehemskoj štali i našega slavljenja Božića.

fra Gordan Propadalo, OFM

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje