Hrvati u Montrealu ustrajno slave hrvatsku kulturu i danas, a njihova župa nosi naziv po znakovitom svecu

Sveti Nikola Tavelić, hrvatski franjevac iz Šibenika koji je postao prvi hrvatski svetac, često je nadahnuće hrvatskoj dijaspori zbog svoje požrtvovnosti za katoličku vjeru. On je, podsjetimo se, godine proveo propovijedajući katoličku vjeru u drugim zemljama, a zbog svoje plemenite misije na koncu je podnio mučeničku smrt u Jeruzalemu gdje je išao propovijedati evanđelje muslimanima.

Hrvati prema svetom Nikoli Taveliću imaju veliko poštovanje zbog žrtve koju je podnio u inozemstvu. Njegovo ime živi i danas, a najkonkretniji primjer toga možemo pronaći u tisućama kilometra udaljenom od Hrvatske Montrealu, kanadskom gradu u Quebecu u kojem se nalazi hrvatska župa nazvana upravo po njemu.

Ova župa, koja postoji od 1960., svake godine slavi svog sveca i zaštitnika. Župa broji oko 500 vjernika, s oko pet do deset krštenja i Prvih pričesti, no tamošnji Hrvati skladno djeluju i žive hrvatsku kulturu i danas, usprkos svim izazovima koje nosi moderno doba. U sklopu župe sv. Nikole Tavelića djeluje i Hrvatska škola, a njihovi polaznici s veseljem čitaju na misama i sviraju na hrvatskim instrumentima.

Hrvatska katolička župa sv. Nikole Tavelića počinje se oblikovati 1960. godine kada fra Serafin Vištica, član Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji iz Chicaga, dolazi u taj frankofoni kanadski grad kako bi Hrvatima prvi put služio svetu misu na njihovom jeziku. Ta se misa slavila u kapelici časnih sestara Providnosti, dok su ostali sakramenti poput vjenčanja i sprovoda obavljani u crkvi sv. Patrika. Iako još bez vlastitih prostora, hrvatska zajednica odmah pokazuje organiziranost i povezanost.

Godine 1963. misija se formalno osamostaljuje i dobiva priznanje montrealske nadbiskupije. Tada se osniva i prvi crkveni odbor te se kupuju prostori na ulici Masson. Hrvatska crkva u Montrealu tada se prvi put posvećuje svecu iz domovine, Nikoli Taveliću, čime ova zajednica simbolički povezuje svoju vjeru i identitet s nacionalnim duhovnim nasljeđem. Istovremeno, misija počinje voditi vlastite matične knjige, što pokazuje stabilizaciju i institucionalizaciju njezina djelovanja.

Fra Serafina 1968. nasljeđuje fra Vilim Primorac, koji daje snažan poticaj kulturnom životu župe – osniva tamburaški sastav i folklornu skupinu, pokreće tjedni bilten i sastavlja adresar članova misije. Kulturne aktivnosti time postaju temelj okupljanja Hrvata u Montrealu, a izvanliturgijski sadržaji jačaju vezu između župljana i njihova podrijetla. Godine 1971. misiju posjećuje zagrebački biskup Franjo Kuharić, zajedno s predstavnicima hrvatske inozemne pastve, što dodatno učvršćuje vezu hrvatske Crkve s iseljeništvom.

Zbog rasta broja vjernika, prvotna crkva na Masson ulici postaje premalena te se 1973. prodaje. Slijedi višegodišnje traženje novog zemljišta, što se konačno ostvaruje dolaskom fra Ivana Bradvice 1976. godine. On već sljedeće godine vodi kupovinu zemljišta na Place de la Savane i započinje pripreme za izgradnju nove crkve. Gradnja Hrvatskog centra započinje 1978., a već 1979. otvorena je nova crkva i započinje rad Hrvatske škole uz pomoć sestara dominikanki iz Sherbrooka. Iste godine osniva se i pjevački zbor ”Vatroslav Lisinski”.

Službeno otvorenje Hrvatskog centra održano je 11. studenog 1979., dok je svečani blagoslov nove crkve i Centra upriličen u lipnju 1980., uz prisutnost montrealskog nadbiskupa. Nova crkva ubrzo postaje središte vjerskog, kulturnog i društvenog života montrealskih Hrvata, a već 1980. organizira veliki folklorni festival istočne Kanade, na kojem sudjeluje dvadesetak hrvatskih folklornih društava.

Vrijedne umjetnine ovoj župi donosi franjevac fra Joakim Gregov, koji izrađuje i poklanja niz umjetnina, uključujući slike, reljefe i kipove. Njegov rad simbolizira sintezu duhovnosti i kreativnosti koja prožima identitet župe. Ono o čemu je pisao i portal Dijaspora, je vrijedan kip sv. Nikole Tavelića koji se nalazi ispred crkve, a koji je visok impozantnih četiri metra!

Nakon fra Bradvice, vodstvo preuzima fra Stjepan Pandžić, koji dodatno razvija školu i folklorne aktivnosti. Pod njegovim vodstvom župa ponovno organizira folklorni festival 1994., ovog puta s vlastitom skupinom “Kardinal Alojzije Stepinac” u središtu pozornosti. Kratko zatim, vodstvo preuzima fra Ljubo Lebo, koji doprinosi boljoj suradnji između društava unutar i izvan Centra te potiče uključivanje hrvatskih udruga u širi okvir Hrvatskog kongresa.

Svježinu ovoj župi dao je i fra Dragan Bolčić, koji je upravo na proslavi sv. Nikole službu preuzeo od fra Stipe Renića koji je pet godina vodio župu u Montrealu, a otad je na misiji u Chicagu.

urednik projekta: Ivan Ril

Ključne riječi #fra Serafin Vištica #fra Stipe Renić #Hrvati u Montrealu