Sretan Božić

Je li božićna Tiha noć na hrvatskom jeziku prvi put otpjevana daleko od domovine?

25. prosinca 2020. u 9:19

Potrebno za čitanje: 3 min

fra Antonio Musa

Duhovnost

FOTO: Pixabay

Božićne pjesme blago su svakoga naroda. Ponajbolje to znamo mi Hrvati koji se svojim božićnim pjesmama dičimo na poseban način. I s pravom: jer one su svjedoci vjere, odraz kulture i vrelo nadahnuća. Naš je narod već dugo stoljeća izbjeglički narod – narod selilaca. Sudbina je to tako odredila da su od davnih dana naši ljudi napuštali svoja ognjišta i odlazili daleko od doma.

Našeg franjevca iz Chicaga do suza ganuo postupak jednog dječaka

Svakoga Došašća moji vjernici u hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu sudjeluju u predbožićnoj dobrotvornoj akciji kojom žele pomoći one najranjivije među potrebitima – siromašnu djecu. U našoj crkvi se tako nalazi božićno drvce prepuno lijepih ukrasa. Ono što je pak posebnost ovoga drvca su ručno izrađeni ukrasi, a na svakome ukrasu je napisana po […]

Povijest tako znade za moliške i gradišćanske Hrvate, Hrvate u Rumunjskoj, ali i u brojnim drugim zemljama. Jedna od zemalja gdje se skrasilo puno naših sunarodnjaka su i Sjedinjene Američke Države gdje su se od sredine, a intenzivno od kraja 19. stoljeća, skrasile stotine tisuća hrvatskih iseljenika.

Slaviti Božiće u tuđini nikada pa ni danas nije bilo lako. Božić nas naprosto poziva doma. U sebi krije potrebu za blizinom koja se ponajbolje može oćutjeti ondje gdje je čovjek nikao. U nemogućnosti da se pak bude tamo gdje je ostala duša, upravo božićne pjesme u srce dozivaju osjećaje Božića. Znaju to dobro oni koji su iskusili Badnje večeri daleko od domovine. To su iskusili i američki vojnici u Prvom svjetskom ratu. U nemogućnosti da Božić provedu sa svojim obiteljima utjehu su tražili u božićnim pjesmama.

Prelijepe engleske, irske, poljske, njemačke, hrvatske i druge pjesme koje su se pjevale u obiteljima u kojima su se rodili, odzvanjali su tih ratnih godina američkim rovovima. I pjesma je barem na trenutak bila lijek. U tim rovovima čuli su, velika većina njih, prvi put i dobro poznatu Tihu noć, tradicionalnu austrijsku božićnu pjesmu, po sudu mnogih najljepšu božićnu pjesmu ikad napisanu. I upravo su vojnici bili oni koji su ovu pjesmu iz Europe popularizirali u Americi po završetku Prvog svjetskog rata. U samo nekoliko godina ta je pjesma postala tako popularna da je sa svojim engleskim prijevodom ušla u sve božićne pjesmarice i postala nezaobilazna o slavlja Isusova rođenja u Betlehemu.

Godine 1929. hrvatska župa sv. Jeronima u Chicagu izdala je jednu od najstarijih crkvenih pjesmarica Hrvata u iseljeništvu. Pjesmarica se zvala Kralju Vjekova, a sadržala je hrvatske liturgijske popijevke namijenjene ovećoj hrvatskoj koloniji koja se okupljala u ovoj crkvi. Izdavač je bio ondašnji župnik o. fra Vjenceslav Vukonić, član Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji, a glazbena urednica bila je s. Benedikta Bakarić, članica Hrvatske provincije sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Americi.

Kako je osmišljena Zipčica, zanimljiv album s 22 blagdanske pjesme

Za snimanje zvučnog albuma Zipčica (Interpublic, Zagreb, 2011.) hrvatskih božićnih i trikraljevskih napjeva, motivirao me odaziv publike na prigodnim koncertima koje sam sama ili s pratećim glazbenicima klaviristom Matijom Dedićem, violončelistom Stanislavom Kovačićem, basistom Mladenom Barakovićem, tamburašem Antunom Božićem i udaraljkašem Brankom Trajkovom, održala u posljednjih dvadesetak godina diljem Hrvatske. Na poticaj 2010. godine dvojice […]

Pjesmaricu su odobrili za izdavanje čikaški nadbiskup kardinal Mundelein i u ime Franjevačke kustodije o. fra Bono Andačić. Sestra Benedikta bila je – za to vrijeme vrlo rijetko – školovana glazbenica i učiteljica u osnovnoj katoličkoj školi koja djeluje pri župi sv. Jeronima, a koju su osnovale i kroz 80 godina vodile upravo sestre klanjateljice. Ova vrijedna časna sestra rođena je od hrvatskih iseljenika u Steeltonu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji i krštena u hrvatskoj župi sv. Marije. Kao djevojka pridružila se sestrama Klanjateljicama Krvi Kristove hrvatske provincije za Ameriku koje su u njezinoj rodnoj župi, kao i na brojnim drugim mjestima, vodile župne škole.

U tim godinama kada je Tiha noć postala tako popularna u Americi, s. Benedikta odlučila je ovu pjesmu, koja je već tada bila prevedena na engleski, prevesti i na hrvatski jezik. Taj njezin prijevod, s dopuštenjem župnika o. Vukonića, izdan je u pjesmarici Kralju Vjekova Hrvatske župe sv. Jeronima u Chicagu i od tada se pjeva na svetim misama o Božiću. Ovaj je prijevod kao i cijela pjesmarica dospio u brojne druge hrvatske župe u Americi te se može reći da je pjesma Tiha noć postala dijelom slavlja Božića hrvatskih katolika u iseljeništvu puno prije negoli je to bio slučaj u domovini, imajući na umu da je u Hrvatskoj ova pjesma postala popularna mnogo kasnije.

Ipak, bilo bi zanimljivo znati kada su ovu pjesmu počeli pjevati gradišćanski Hrvati. Ipak, sa sigurnošću možemo ustvrditi kako je Tiha noć puno prije zaživjela u hrvatskome iseljeništvu, negoli među onim dijelom našeg naroda koji je ostao u domovini te je u dijaspori, u Chicagu, nastao i jedan od prvih, a možda i prvi službeni prijevod ove pjesme na hrvatski jezik.

Neka ova godina završi pogledom u nebo! Život tako dobiva dimenziju veličine, važnosti, smislenosti i ljubavi!

Sve više smo odvojeni od zemlje i sve manje vidimo veliku sliku svijeta. Povratak je nužan. Traženje mudrosti od onih koji su hodili prije nas je bitno. Na ovim prostorima gdje ja živim nekada su živjela plemena Puebla. Njihova mudrost bijaše duboka. Bili su narod zagledan u nebo! Gledali su život kroz šest smjerova koji […]

Donosimo ovdje prijevod koji je 1929. napravila s. Benedikta i koji se gotovo stotinu godina pjeva u Hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu.

Tiha noć, sveta noć,
sve spava u ponoć.
Samo Sveta Obitelj bdi,
čuva Sinka premiloga si:
Spavaj u slatkome snu,
spavaj u slatkome snu.

Tiha noć, sveta noć,
pastiri sad će poć.
Pjesma anđela ori se,
s njima pastiri slože se:
Isus je Spasitelj naš!
Isus je Spasitelj naš!

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje