Rim
FOTO: Papinski hrvatski zavod svetog Jeronim
Vlč. Marko Martić, svećenik Đakovačko-Osječke nadbiskupije, stekao je akademski naslov doktora kanonskog prava sa specijalizacijom iz ženidbene sudske prakse, obranivši disertaciju pod naslovom „Groblja i ostala mjesta pokopa u univerzalnoj kanonskoj normativi i u onoj crkvenog prava u Hrvatskoj”.
Mateja Šapina Svirać obranila je 29. ožujka 2023. s izvrsnom ocjenom doktorsku disertaciju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Bečkog sveučilišta. Naslov disertacije je: „Dreidimensionale Integration: Eine Pastoraltheologische Reflexion auf die kroatische katholische Mission in Wien“, javlja IKA. Njezina disertacija bavi se pitanjem integracije vjernika Hrvatske katoličke misije u Beču pod tri dimenzije: socijalna, unutar-Crkvena i vjerska […]
Zamišljena kao cjelina od pet poglavlja, doktorska disertacija u prva tri poglavlja nudi povijesno-pravni presjek razvoja kanonske normative kojom je kroz stoljeća bilo određeno pitanje obveze pokopa vjernika u svetom mjestu; blagoslov groblja; pravu Crkve na posjedovanje vlastitih groblja; pitanju interdikta, oskvrnuća i pomirenja oskvrnutog groblja; obvezi da svaka župa mora imati vlastito groblje; pravnim i fizičkim osobama koje mogu posjedovati groblja i grobnice; smještenosti pojedinih grobova na grobljima; obvezi čuvanja groblja; epitafima i uređenju groblja i grobova; mjestu pokopa onih kojima nije dopušten crkveni sprovod; vremenu pokopa te pitanju ekshumacije.
Kako disertacija započinje s prikazom židovske tradicije i pitanju groba u rimskome pravu, tako se 313. godinu može smatrati prijelomnom godinom u normativi o grobovima i grobljima jer se od tada postepeno prelazi iz pokopa extra moenia u pokope unutar gradova, te s kršćanstvom dolazi do pojave pokopa ad sanctos, odnosno pokopima uz grobove svetaca. Sljedeći ključni trenutak je 1804. godina, kada Napoleon izdaje edikt kojim pitanje mjesta pokopa pokušava vratiti na ono prije 313. godine, odnosno zabranjuje osnivanje groblja unutar gradova i pokope unutar crkvi. Uz određene promjene i prilagodbe i današnji Zakonik kanonskog prava određuje groblja i ostala mjesta pokopa u kanonima 1240. – 1243.
Franjo-Frankopan Velić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, uspješno je obranio doktorsku tezu iz filozofije pod naslovom “Antropsko načelo i svrhovitost svemira” na Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu. Mentor odnosno relator teze bio je prof. dr. Juan José Sanguineti, korelator prof. dr. Philippe Dalleur, a treći član povjerenstva prof. dr. Rafael Martínez. Dok su relator i […]
Sljedeća ključna godina je 1983., jer u vremenu nakon publikacije Zakonika kanonskog prava, popularizaciji kremiranja te dopuštenju kremiranja od strane Crkve, dolazi do novih izazova po pitanju mjesta pokopa: pretvaranje pepela u memorijalne dijamante i ostale predmete, Capsula Mundi, polaganje urni u memorijalne parkove, stvaranje umjetnih memorijalnih koraljnih grebena koji nastaju od pepela pokojnika, slanje urni u svemir, rasipanje pepela u prirodi, čuvanju urni u obiteljskim domovima, „prirodni pokopi“, nekroturizam, itd.
Nakon analize pojedine od tih pojava doktorand u četvrtom poglavlju nudi konkretne prijedloge za razvoj kanonske normative o grobljima koji polaze iz tradicije Crkve i obvezi pokopa vjernika u blagoslovljenom groblju ili blagoslovljenoj grobnici. U posljednjem poglavlju prikazana su groblja kao res mixta, odnosno ispreplitanje kanona 1240 Zakonika kanonskog prava te onog prava kojeg Crkva po pitanju groblja ima u civilnom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj.
Analizirajući brojne izvore kanonskog prava, arhivske dokumente Vatikanskog apostolskog arhiva, Arhiva Papinskog sveučilišta Gregoriana i civilne zakone Republike Hrvatske, disertacija želi dati doprinos ponovnom otkrivanju groblja kao svetog mjesta te potaknuti na promišljanje o rješavanju brojnih izazova koji su nastupili nakon publikacije današnjeg Zakonika, a koji su plod sve veće sekularizacije mjesta pokopa i pogrešnog pogleda na smrt i vjeru u uskrsnuće tijela.
Don Ivan Lovrić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, stekao je naslov doktora biblijske teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, obranivši disertaciju pod naslovom “Eshatološka budućnost Izraela. Egzegetsko-teološka studija Rim 11,17-24 i Ef 2,11-18”, javlja IKA. Komisija za obranu doktorske disertacije bila je u sastavu prof. Scott Brodeur, SJ (moderator), prof. Antonio Pitta (cenzor) i prof. Fabrizio […]
Komisijom za obranu doktorske disertacije presjedao je prof. Yuji Sugawara, DI. Uz njega su bili moderator teze prof. Paweł Malecha i cenzor prof. Alan Modrić, DI. Ovom akademskom činu prisustvovali su: doktorandova obitelj, rodbina i gosti iz domovine, Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, vicerektor Marko Škraba i svećenici studenti.
Vlč. Marko Martić rođen je 1988. godine u Slavonskom Brodu. U rodnom gradu završio je osnovnu školu te Klasičnu Gimnaziju fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti. Nakon mature primljen je u Bogoslovno sjemenište u Đakovu i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu upisuje teologiju. Diplomirao je 2012. te je iste godine 20. listopada zaređen za đakona. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2013.
U jesen 2017. godine upućen je u Rim na poslijediplomski studij kanonskog prava na Papinsko sveučilište Gregorijana. Akademski naslov magistra kanonskog prava postigao je 2020. godine položivši sve ispite te napisavši magistarski rad pod naslovom „La dedicazione e il titolo di una chiesa“ (Posveta i naslov crkve).
Na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu u srijedu je doktorsku disertaciju iz dogmatskog teološkog područja obranio vlč. Ljubo Zadrić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Radnju pod naslovom „Crkva ‘sakrament spasenja’ i ‘posredovanje spasenjskog obećanja u svijetu’ kod Edwarda Schillebeeckxa i njegove implikacije za neke suvremene teologe“ izradio je pod mentorstvom prof. Nunzia Capizzija te je njezinom obranom […]
U jesen 2020. godine na Fakultetu kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Gregorijana upisao je doktorat sa specijalizacijom iz ženidbene sudske prakse. Specijalizaciju završava tijekom prve godine doktorata. U vremenu izrade doktorske radnje obnaša službu tutora na Fakultetu kanonskog prava te pri Kongregaciji za kler završava Tečaj svećeničke formacije. Boravi u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Član je Hrvatskog kanonističkog društva.
