Okusi djetinjstva povratnika iz SAD-a na policama prestižnog Whole Foods Marketa

Tvrtka Hermes International iz Sračinca pokraj Varaždina, u vlasništvu povratnika iz SAD-a Neba Chupina, afirmirala se u organskoj proizvodnji i izvozu prirodnih džemova i namaza na strana tržišta, pretežno ona preko Atlantika i Pacifika. Inovativno poduzetništvo ovog povratnika iz Amerike, koji se posvetio ekološkoj proizvodnji hrane prema tradicionalnoj hrvatskoj recepturi, temelji se na transnacionalnome kulturnom […]

Međutim, autentičnost suvremene kulturne formacije hrvatske dijaspore u Čileu nije više isključivo vezana uz fizičku blizinu prvih tamošnjih hrvatskih naseobina, nastalih tijekom prošlostoljetnih zlatnih i salitrenih groznica koje su masovno privlačile siromašne Dalmatince u potrazi za poslom na geografskim širinama od najjužnijeg naselja Purvenira do najsjevernijeg čileanskog gospodarskog središta Antofagaste, preko središnjeg višemilijunskog megapolisa Santiaga de Chilea. Globalizacija i procesi asimilacije hrvatske zajednice u Čileu na vremenskoj okomici od 150 godina učinili su svoje, budući da promjene na globalnoj razini koje se događaju ubrzano ne potvrđuju uvijek isti identitet i strukture izvornog oblika, već pokazuju kako identitet (skupine ili pojedinca) nikad nije dovršen i rijetko se uklapa u jedan apsolutan oblik – što daje posebnu vrijednost ovakvih Udruga koje umrežavaju pripadnike različitih jezika i kultura, u ovom slučaju čileanske i hrvatske.

Ta je vrijednost posebno valorizirana na svečanom prijemu Udruge stručnjaka i poduzetnika hrvatskog podrijetla iz Čilea (CPEAC), priređenom u Santiagu za više stotina uzvanika, koji su se okupili u dvorani prestižnog Hrvatskog stadiona uz predstavnike hrvatske diplomacije (26. IV. 2026.). Bio je to značajan društveni čin za 60. obljetnicu inovativnog djelovanja Udruge, čija je atmosfera zračila prijateljstvom i zajedništvom. Prisutni čelnici Udruge u prigodnim su govorima podsjetili na utemeljitelje te organizacije za vrijeme radne industrijalizacije i odali im veliku počast. Također, iznijeta je strategija razvoja usmjerena na očuvanje i jačanje djelotvornih veza između poslovnih subjekata iz Hrvatske i hrvatske zajednice u Čileu digitalne epohe, te čileanskih partnerskih organizacija.

Svečanosti su prisustvovali tamošnji istaknuti aktivisti hrvatskih društava i čileanskih srodnih institucija, bivši predsjednici CPEAC-a te predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske iz Santiaga de Chilea. Za sve članove ove renomirane udruge, proslava 60. godišnjice razlog je ponosa i nade kako će Z naraštaj nastaviti njegovati veze između dviju udaljenih i prijateljskih zemalja. Čelnici CPEAC-a prisjetili su se ključnih ljudi i u prigodnim govorima odali počast bivšim aktivistima, među kojima je znameniti gospodarstvenik i utemeljitelj Udruge Ozren Agnić Krstulović, (Antofagasta, Čile, 1935.), čiji su obiteljski korijeni s otoka Brača. Uz karijeru glavnog direktora tvrtke „Merkosurci”, Ozren je svestrano podupirao kulturne aktivnosti hrvatskih udruga i održavao poslovne veze s mediteranskom kolijevkom svojih djedova na Jadranu. Pohvaljen je aktivizam na razvitku čileansko-hrvatskih poslovnih i kulturnih veza Walda Violića, Dušana Šimunovića, Yovana Trkovića i Ljube Radnića, koji su dali neprocjenjiv doprinos ovoj čileansko-hrvatskoj udruzi. Također su među agilnim aktivistima izdvojeni Lorenzo Caglević, vrsni organizator društvenih i kulturnih manifestacija, zatim Danilo Kalafatović te pravnici Patricio Rodríguez Glasinović i Vesna Matulić, čelni ljudi ove organizacije koji će zauvijek ostati u sjećanju cijele zajednice.

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Predsjednik Udruge Guillermo Mimica podsjetio je kako je „Hrvatska dijaspora u Čileu, koja broji oko 200 tisuća ljudi hrvatskih korijena, zahvaljujući radišnosti i dobrom obrazovanju jedna od najznačajnijih u svijetu, a aktivnosti koje njezine institucije provode već više desetljeća zaslužuju trajno priznanje hrvatskih vlasti i njihovih predstavnika. Naša je udruga na raspolaganju Republici Hrvatskoj – to smo već rekli i ovom prigodom svečano potvrđujemo. Odnosi između dviju zemalja temelje se na uzajamnoj razmjeni informacija i promišljanja između Veleposlanstva Republike Hrvatske i iseljeničkih udruga.“ Proslava šezdesete obljetnice CPEAC-a ostavila je snažan dojam na prisutne članove i prijatelje, te će ostati u lijepom sjećanju u dolazećim vremenima.

CPEAC, koji ima oko tisuću članova, od 1965. godine okuplja u toj južnoameričkoj zemlji poduzetnike, znanstvenike, umjetnike, pravnike, pisce, liječnike i druge profesionalce kako bi održao hrvatski identitet i povezao dvije zemlje. Udruga CPEAC nastoji privući četvrti i peti naraštaj potomaka hrvatskih iseljenika. Mnogi od njih su zatražili hrvatsko državljanstvo, ali nemaju izražen identitet kao prethodne naraštaja Hrvata koji su pristigli u Čile od 1880-ih naovamo…

„Želimo ih uključiti kako bi i oni imali taj osjećaj identiteta te vrijednosti koje su nam ostavili u naslijeđe naši preci“, objasnio je predsjednik Udruge Guillermo Mimica, koji je dio karijere proveo u Europi.U tu svrhu, nastavio je Mimica: „Objavljujemo, uz ostao, knjige autora hrvatskog porijekla u Čileu ili pak djela autora iz Hrvatske prevodimo na španjolski jezik. Tako promišljamo o svom hrvatskom identitetu“.

Bio je računalni genij u Jugoslaviji kojem je bilo zabranjeno imati – računalo i stan. U Australiji je ostvario svjetski uspjeh!

Ovih su dana, točnije 16. siječnja 2026., u Zagrebu dodijeljene godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za postignuća u protekloj godini. Nagradu za životno djelo primio je Tomislav Mikulić, s višedesetljetnom australskom adresom, pionir u području računalne grafike, animacije i digitalne umjetnosti, dok je Robertu Šimraku, slikaru, grafičaru i profesoru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu […]

Divan se primjer toga romantičnog promišljanja može naći na stranicama njihove nedavno tiskane Antologije pjesama, kronika i priča čileanskih autora hrvatskog podrijetla pod naslovom „Mostovi iznad mora“ (Santiago de Chile, 2024.). Nakladnik tog recentnog izbora književnih ostvarenja je Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskih korijena. Uredništvo potpisuje María Teresa Pérez kojoj su u iščitavanju ovog literarnog korpusa raznih žanrova, uz predsjednika Mimicu, pomogli Pablo Franolić, Danilo Kalafatović i Nicoló Gligo. U figurativni književni most što se proteže preko oceana tako su utkani glasovi 20-ero autora – pjesnika, kroničara i prozaika. Uvršteni autori mahom nam poručuju da se kulturne veze uspostavljene prije nekoliko stoljeća i dalje uspješno njeguju. Štoviše, sve su čvršće. Među ostalima, zahvaljujući članovima ove Udruge s literarnim darom poput Juana Mihovilovicha, Astrid Fugelie Gezan, Nicolóa Gliga, Andrésa Moralesa Milohnica, Ramóna Díaza Eterovica ili pak Christiana Formosa Babicha. Alejandro Violić je najstariji zastupljeni autor (rođen 1925.), dok je najmlađi Mladen Matulić – rođen 1985. Ta činjenica potvrđuje koliko je književna riječ čileanskih pisaca hrvatskih korijena živa i otporna na protok vremena, a čemu evo doprinosi punih šest desetljeća Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla.

U ime Upravnog odbora, okupljenima na svečanosti, poticajnu je poruku izrekla i pravnica Jasna Balich…

„Mi smo udruga čija je djelatnost očuvanje i promicanje hrvatskog identiteta u Čileu, stvaranje povezanosti među našim članovima te jačanje veza između dviju zemalja, uz potporu djelovanju naše dijaspore na nacionalnom teritoriju ove južnoameričke zemlje. To se ostvaruje, pored španjolskoga jezika – učenjem hrvatskog jezika, povijesti i kulture, prenošenjem vrijednosti unutar zajednice, njegovanjem bratstva među članovima i prijateljima te solidarnošću prema čileanskoj zajednici, osobito prema onima kojima je pomoć najpotrebnija“, zaključila je Balich.

Tko je čovjek koji više od 30 godina povezuje Hrvate u Argentini? ‘Potomci iseljenika nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore’

Publicist José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, urednik časopisa i portala Studia Croatica iz Argentine, govori o suvremenoj južno-američkoj iseljeničkoj publicistici na španjolskome jeziku u prigodi 30. obljetnice izlaska toga časopisa na Internet. U proteklih 30 godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta na toj prestižnoj hrvatskoj mrežnoj stranici u Latinskoj Americi… Revija Studia […]

Za vođenje programa bio je zadužen poznati televizijski novinar Davor Gjuranović, dok je prigodni glazbeni program izvodio vokalni sastav „Daleko“.

Tko je čovjek koji više od 30 godina povezuje Hrvate u Argentini? ‘Potomci iseljenika nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore’

Publicist José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, urednik časopisa i portala Studia Croatica iz Argentine, govori o suvremenoj južno-američkoj iseljeničkoj publicistici na španjolskome jeziku u prigodi 30. obljetnice izlaska toga časopisa na Internet. U proteklih 30 godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta na toj prestižnoj hrvatskoj mrežnoj stranici u Latinskoj Americi… Revija Studia […]

Inovativno poduzetništvo ovog povratnika iz Amerike, koji se posvetio ekološkoj proizvodnji hrane prema tradicionalnoj hrvatskoj recepturi, temelji se na transnacionalnome kulturnom kapitalu i društvenim mrežama stečenim u prekooceanskoj dijaspori, uključujući i neobičan hobi umjetničke provenijencije poput filma. No, uhodani posao osjetljivih prehrambenih proizvoda s okusima iz poduzetnikova djetinjstva mogle bi omesti nepredvidive američke carine.

Posrijedi je tvrtka od stotinjak zaposlenih, koja ulazi u naše rijetke uspješne izvoznike organski proizvedenih džemova i namaza uglavnom u Ameriku, gdje višestoljetno živi dvomilijunska hrvatska zajednica. Iza uhodanoga izvoznog posla krije se nesvakidašnja priča o ljubavi djeda i unuka, a koja je prerasla u svjetski brend „Dida Boža“ u obliku srcolikih teglica ukusnih prirodnih džemova od smokava i drugog autohtonog bobičastog voća, te namaza s maslinovim prerađevinama simboličnog imena „Dalmatia“, koje proizvodi ova spomenuta tvrtka iz Sračinca, poduzetnika Nebojše Čupina iliti Neba Chupina, kako mu glasi amerikanizirano ime i prezime.

Nije ga lako pratiti u poslovnim izazovima jer je i u ranim šezdesetima još uvijek pustolovnoga duha. Ne boji se rizika, ostvarivši pri tome trostruku karijeru veslača, inženjera strojarstva, te naposljetku filmaša, koji paralelno vodi uspješnu prehrambenu tvrtku iz Sračinca, čiji je izvozni prihod prošle godine dosegnuo 10,6 milijuna eura. Od toga je u izvoz za SAD otišlo džemova u vrijednosti od 8,8 milijuna eura. Drugim riječima, više od 80 posto Chupinovih teglica džema od smokava, borovnica i jagoda te namaza od maslina plasira se u SAD, a preostalih 20 posto distribuira se u Hrvatskoj, te Kanadi, Nizozemskoj, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Australiji, Maleziji, Japanu i Indoneziji, odakle potječe Chupinova supruga Grace. Jasno, najveći dio zarade ostvaruje prodajom u prestižnom lancu trgovina zdrave hrane Whole Foods Market, koji ima zahtjevnu klijentelu u više od 500 američkih metropola u sklopu trgovačkog diva kakav je Amazon.

Dokazali smo da nismo ni fašisti ni teroristi

Ovih je dana istaknuti publicist, povjesničar, političar i diplomat s polustoljetnom američkom adresom Mate Meštrović navršio okrugli 95. rođendan pa smo poželjeli, uz riječi zahvalnosti, prisjetiti se njegovih osobnih prinosa uspostavi hrvatske neovisnosti i to s čelne pozicije kultnog emigrantskog Hrvatskog narodnog vijeća. Povijesni kontekst statusa hrvatskoga naroda u drugoj polovici burnog 20. stoljeća, i […]

Nebojšina tvrtka posjeduje brojne certifikate te sustave upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane prema regulativi Europske unije kao što su HACCP, IFS Food, HALAL te američki standard The National Organic Program (NOP).

Uspješni inženjer strojarstva i menadžer izgleda kao tipičan hrvatski dionik suvremene mobilnosti naših visokoobrazovanih ljudi, kojima je onodobna pandemija koronavirusa skrenula pozornost na ljepote suživota čovjeka s prirodom, jer među motivima Nebojšina povratka ključna je bila težnja za laganijim tempom života te sigurnijim životnim stilom. S dvoje odrasle djece (koja u Zagrebu trenutačno pohađaju Britansku međunarodnu školu), rođeni Zagrepčanin dalmatinskih korijena vratio se u domovinu, nakon što je od studentske dobi deset godina živio u Bostonu, zatim sljedećih desetak na Floridi da bi se naposljetku okušao u slavnoj metropoli filmske industrije u Los Angelesu, kamo ga je dvijetisućitih privukao (baš u nezgodno vrijeme pandemije) njegov nesvakidašnji hobi – filmska produkcija i gluma, kojoj se okrenuo u svojim četrdesetima nakon menadžerskih stresnih poslova.

Podsjetimo, inovativni poduzetnik i povratnik Nebojša Čupin iliti Neb Chupin, rođen u Zagrebu u obitelji dalmatinskih korijena, u SAD je otišao kao student strojarstva i veslač (1989.). Osvojio je sportsku stipendiju na sveučilištu Northeastern u Bostonu te ondje diplomirao (1992.). Radio je u struci kao inženjer strojarstva, ali i stručnjak u telekomunikacijama, okušavši sreću u američkim tvrtkama kao što su MIT Plasma Science and Fusion Center, Gillete, Cignal ili pak Nextel, dok je usporedno sa svojom kolegicom Amerikankom Maiom Magee (od 1994.) razvijao tvrtku za distribuciju hrane Dalmatia Import Group. U početku su prodavali Kraševe čokolade i proizvode na bazi maslinova ulja. No, posao je ojačao tek s prodajom prirodnih džemova od smokava, koji je začas osvojio Amerikance, jer se odlično sljubljuje sa sirom.

Povratnik iz Kanade otvorio u Zagrebu Muzej povijesti videoigara. Svoj studio prodao je za 76 milijuna dolara

Muzej povijesti videoigara, otvoren ovih dana u srcu Zagreba u Draškovićevoj 10, utemeljio je IT poduzetnik i povratnik iz kanadskoga Londona Damir Šlogar, koji je u globalnoj igračkoj industriji više od četiri desetljeća. Posrijedi je prvoklasna urbana atrakcija s jedinstvenim postavom u ovome dijelu Europe, a rezultat je Šlogareva privatnog ulaganja vrijednog više od dva […]

Uz džem od smokava, Čupinov tim proizvodi džemove od višanja, kupina, borovnica, dunja, jagoda i šipka te čarobni džem od smokava s narančom po tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi. Ta receptura upućuje da se iza naziva brenda krije njegov djed, ekonomist Božidar Čupin iz Vodica pokraj Šibenika, dok bi strateški uzor u poslu mogao biti Nebov otac Nikola – znanstvenik u polju biotoplifikacije Lijepe Naše i nekadašnji hrvatski olimpijac, koji je razvio tvrtku koja se bavila primjenom obnovljivih izvora energije.

Očigledno su Vodičani (djed Božo i otac Nikola) Nebojši bili životno nadahnuće prepoznatljivo i u odvažnosti izgradnje tvrtke Hermes International, a prema onoj dalmatinskoj pjesmi kako „u šoldima nije sve“ i naš se Neb u vrijeme pandemije (2020.), u naponu menadžerske karijere, vratio u sigurno okružje svoje rodne zemlje.

Nakon što je posao u ekološkoj proizvodnji džemova u domovini Hrvatskoj u županiji varaždinskoj krenuo, nemirni Nebov duh ponovno se aktivirao u hobiju pa je godinama snimao i producirao filmski pothvat čija je radnja snimana u fascinantnim primorskim krajolicima Lijepe Naše na Jadranskome moru u srcu Mediterana, uključujući djedovinu u čudesnim pejsažima Vodica. Tako je ovih proljetnih dana (točnije 8. ožujka 2026.) u metropoli filmske industrije u Los Angelesu i to u prestižnoj holivudskoj dvorani Saban Theatreu uspješno održana svečana premijera filma „Gospodar Oluje“, čiju produkciju potpisuje naš Neb Chupin, američko-hrvatski filmski producent, glumac i poduzetnik.

Bio je računalni genij u Jugoslaviji kojem je bilo zabranjeno imati – računalo i stan. U Australiji je ostvario svjetski uspjeh!

Ovih su dana, točnije 16. siječnja 2026., u Zagrebu dodijeljene godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za postignuća u protekloj godini. Nagradu za životno djelo primio je Tomislav Mikulić, s višedesetljetnom australskom adresom, pionir u području računalne grafike, animacije i digitalne umjetnosti, dok je Robertu Šimraku, slikaru, grafičaru i profesoru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu […]

Na tom filmskom projektu, poduzetnik i povratnik Nebojša Čupin iliti Neb Chupin radio je osam godina, ostvarivši ujedno – uz američki – i hrvatski san. Zaključno, možemo najaviti kako će se domovinska premijera ovog Nebojšina znanstveno-fantastičnog spektakla održati početkom travnja u zagrebačkom Arena Centru.

U Hrvatsku se ove godine vratilo više od 1360 osoba

U našem je narodu običaj da se pred Božić nastoje izmiriti svi dugovi! Raseljeni hrvatski narod, doima se, taj dug svojoj domovini vraća višestruko, dok domovina nastoji olakšati povratak u rodni kraj onima koji to žele. Više je potvrda da je suradnja između iseljeništva i domovinskih institucija sve učinkovitija. Tako trenutačni iseljenički val u Republici […]

Revija Studia Croatica utemeljena je na prijedlog hrvatskih intelektualaca i političkih emigranata u Argentini. Prvi je broj izašao krajem rujna 1960. u Buenos Airesu. Od 1994. uređuje ga istaknuti publicist mr. sc. José Maria Vrljicak iliti Joza Vrljičak, koji je časopis izveo na Internet od godine 1996. Online izdanje dostupno je na poveznici… Nakladnik te izvrsno posjećene suvremene medijske internetske platforme je argentinski Instituto Studia Croatica, uz odnedavnu financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U razgovoru s gospodinom Vrljičkom, prigodom obljetnice internetskog izdanja SC-a, nastojali smo sažeti svih 6,5 burnih desetljeća publicističkih napora od hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi pa sve do njihovih potomaka – rođenih i obrazovanih u Argentini, koji svoje medijske aktivnosti digitalne epohe temelje na poštovanju domicilnog društva te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima španjolskog govornog okružja te medijske konvergencije 21. stoljeća.

Gospodine Vrljičak, časopis Studia Croatica slavi 65. obljetnicu kontinuiranog izlaženja na španjolskom jeziku i puna tri desetljeća u virtualnom mrežnom okružju. Kako je sve počelo i s kojim je ciljem pokrenut?

Sve je započelo s jasnom vizijom: objavljivati teme iz hrvatske povijesti i kulture na jednom međunarodnom jeziku, poput španjolskog, te međunarodnoj javnosti objasniti razloge zbog kojih su Hrvati imali želju i pravo na vlastitu neovisnu i suverenu državu.

Već u prvom broju istaknuto je da je temeljna zadaća časopisa Studia Croatica informirati utjecajne osobe, vlade, organizacije te novinarske i političke institucije u zemljama španjolskog govornog područja o pravednosti borbe hrvatskoga naroda za nacionalnu neovisnost i o njegovu doprinosu zajedničkoj europskoj kulturi. U tu se svrhu časopis besplatno slao uglednim pojedincima i institucijama kako bi se u svijetu stvorilo povoljno ozračje za hrvatsko pitanje te kako bi se javnost objektivno, znanstveno i uvjerljivo upoznala s hrvatskom problematikom.

Tijekom 65 godina kontinuiranog izlaženja časopis se uspješno prilagođavao tehnološkim promjenama i novim načinima informiranja i komunikacije. Od 1960. godine izlazio je u tiskanom obliku, a mojim uključivanjem u rad 1994. započeo je intenzivniji proces informatizacije. Krajem 1996. pokrenuli smo mrežnu stranicu, na kojoj su objavljivana nova izdanja, a postupno su digitalizirani i svi prethodni brojevi te drugi vrijedni materijali. Budući da je riječ o tisućama stranica, proces digitalizacije trajao je godinama.

U koje je sve zemlje svijeta distribuirana Studia Croatica, i je li po vašem mišljenju ostvarila planove svojih utemeljitelja?

Studia Croatica distribuirana je u brojne zemlje španjolskog govornog područja, posebno u Latinskoj Americi i Španjolskoj, ali i u druge zemlje u kojima su djelovale relevantne političke, kulturne i akademske institucije. Slanjem časopisa utjecajnim pojedincima, vladama, sveučilištima, knjižnicama i medijskim ustanovama nastojalo se doprijeti do onih koji su mogli oblikovati međunarodno javno mnijenje.

S povijesne razdaljine možemo reći da su planovi i vizija utemeljitelja ostvareni. Hrvatska je danas slobodna i neovisna država, međunarodno priznata i ravnopravno uključena u zajednicu naroda. Svijet poznaje Hrvatsku, njezin identitet, kulturu i političku samostalnost. U tom smislu, časopis je dao vrijedan doprinos informiranju međunarodne javnosti i stvaranju razumijevanja za hrvatsko pitanje u razdoblju kada to nije bilo jednostavno niti politički neutralno.

Bio je računalni genij u Jugoslaviji kojem je bilo zabranjeno imati – računalo i stan. U Australiji je ostvario svjetski uspjeh!

Ovih su dana, točnije 16. siječnja 2026., u Zagrebu dodijeljene godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za postignuća u protekloj godini. Nagradu za životno djelo primio je Tomislav Mikulić, s višedesetljetnom australskom adresom, pionir u području računalne grafike, animacije i digitalne umjetnosti, dok je Robertu Šimraku, slikaru, grafičaru i profesoru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu […]

Vi preuzimate časopis prije 32 godine, te mu vrlo brzo dodajete internetsku inačicu na web portalu Studia Croatica prije točno tri desetljeća. Vi ste zapravo pionir medijske konvergencije u Hrvata, odnosno hrvatske iseljeničke periodike koja za suvremenim čitateljima seli na ekrane na Internetu?

U razdoblju kada je časopis izlazio isključivo u tiskanom obliku, njegova je distribucija bila nužno ograničena. Primjerci su se slali političkim i društvenim liderima u hispanoameričkim zemljama te u oko 150 knjižnica diljem svijeta. Doseg je bio značajan, ali ipak vezan uz fizičku distribuciju.

Istodobno je, posebno u Argentini, a ponajviše u Buenos Airesu, izlazio velik broj časopisa, biltena i knjiga na hrvatskom jeziku. Tijekom godina i desetljeća mnoge su se od tih publikacija postupno ugasile, ponajprije zato što je znanje hrvatskoga jezika među novim naraštajima postupno slabilo.

Digitalizacijom Studia Croatica otvorilo se novo poglavlje. Doseg se znatno proširio, a broj čitatelja kontinuirano je rastao. Časopis je postupno nadišao okvire hispanoameričkog prostora i postao globalno dostupan. Zanimljivo je da se mrežna inačica danas u velikoj mjeri čita i u samoj Hrvatskoj.

Prema statističkim podacima, najviše posjeta dolazi iz Argentine (17,6 posto), Španjolske (11,7 posto), Hrvatske (11,1 posto), Meksika (6,8 posto), Sjedinjenih Američkih Država (6,7 posto) i Čilea (6,7 posto). U proteklih 30 godina zabilježeno je više od 15 milijuna posjeta na mrežnoj stranici.

Osim cjelokupne zbirke časopisa, čitateljima smo stavili na raspolaganje i velik broj knjiga, članaka te drugih materijala o hrvatskoj tematici na više jezika – hrvatskom, engleskom, francuskom i španjolskom.

S vremenom su se pojavili i novi internetski formati. Među njima su blogovi, poput onoga na adresi studiacroatica.blogspot.com, koji godišnje bilježe oko sto tisuća posjeta. Također intenzivno koristimo društvene mreže, posebno Facebook, gdje redovito objavljujemo sadržaje o hrvatskim temama na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Što sve danas sadrži taj najčitaniji hrvatski web portal na španjolskom jeziku na Internetu?

Nije jednostavno sažeti sadržaj portala u nekoliko rečenica, jer je riječ o desecima tisuća stranica i više međusobno povezanih sustava i platformi.

Portal danas obuhvaća cjelokupnu digitaliziranu zbirku časopisa Studia Croatica, brojne knjige, znanstvene i publicističke članke te razne druge materijale vezane uz hrvatsku povijest, kulturu, politiku i identitet. Ukupno je dostupno oko 50 tisuća stranica sadržaja.

Sav objavljeni materijal povezuje zajednička nit – hrvatska tematika predstavljena međunarodnoj publici, ponajprije na španjolskom jeziku, ali i na drugim svjetskim jezicima. Upravo ta širina i dugogodišnja sustavna izgradnja arhiva čine portal jedinstvenim u hrvatskom medijskom i iseljeničkom prostoru.

Kako je ideju internetskog portala prihvatila hrvatska zajednica u dijaspori, ali i ona u domovini? S kojim hrvatskim autorima najviše surađujete?

Prihvaćenost internetskog portala vrlo je velika. Danas je uporaba interneta, a posebno društvenih mreža, globalni fenomen koji nadilazi kulture i naraštaje. U tom kontekstu i naš je portal pronašao svoje mjesto među čitateljima u dijaspori, ali i u domovini.

Promatrajući širu sliku elektroničkih komunikacija, vidimo pojavu brojnih hrvatskih mrežnih stranica i portala, posebno na društvenim mrežama. Zanimljivo je da većinu internetskih sadržaja na španjolskom jeziku pokreću i održavaju upravo Hrvati iz Argentine, što potvrđuje vitalnost i trajnu povezanost te zajednice s hrvatskim identitetom.

Što se tiče suradnika, tijekom 65 godina u Studia Croatica pisao je velik broj autora iz različitih zemalja i područja djelovanja. Nemamo zatvoreni krug suradnika niti strogo određenu listu autora. Naprotiv, naša su vrata otvorena svima koji žele objaviti kvalitetne tekstove vezane uz hrvatsku tematiku, bilo u tiskanom izdanju ili na našim elektroničkim platformama.

Ovo su Hrvatice i Hrvati iz dijaspore koji su diljem svijeta branili čast domovine

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja Lijepe Naše, veličanstvena je pobjeda u Domovinskome ratu devedesetih prošloga stoljeća u kojoj se praktično ostvarila kruna jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. „Oluja“ je započela 4. kolovoza 1995. godine u zoru, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila […]

Imate li potporu i u kojem obliku iz Republike Hrvatske za časopis Studia Croatica i portal?

U prvim godinama mojega vođenja časopisa financijska potpora je dolazila od Hrvatske matice iseljenika. Kasnije smo dobivali potporu i od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kada govorimo o toj instituciji, važno je naglasiti da se radi o subvencijama koje se dodjeljuju isključivo za konkretne projekte, dok je osiguravanje sredstava za redovito izdavanje časopisa i kontinuirano održavanje naših mrežnih stranica znatno zahtjevnije.

Multimedijski odnosno videosadržaji vašeg portala vrijedan su dokument iz života Hrvata u Argentini, zar ne? Što biste nam preporučili da pogledamo više puta?

Naš YouTube kanal pokrenut je sredinom 2007. godine. Danas sadrži 1.230 videozapisa, s ukupno oko 93 sata snimljenog materijala. Od osnutka do danas zabilježeno je oko 580 tisuća pregleda.

Većina videozapisa snimljena je u Argentini, gdje je hrvatska zajednica izrazito aktivna, no snimali smo i u Montrealu, New Yorku te u Hrvatskoj. Ti zapisi doista predstavljaju vrijedan dokument o životu, kulturnim aktivnostima i identitetu Hrvata u iseljeništvu.

Teško bih izdvojio nešto posebno za višekratno gledanje. Smatram da je sav sadržaj objavljen s razlogom i da ima svoju vrijednost. Konačan izbor ipak ovisi o interesima i afinitetima pojedinog gledatelja, bilo da ga više zanima povijest, kultura, intervjui ili aktualna zbivanja u zajednici.

Uveli ste u uredništvo časopisa Studia Croatica kolegicu i životnu partnericu pravnicu Adrianu Smajić, pripadnicu prvog iseljeničkog naraštaja? Koliko je njezina vizura na suvremeno hrvatskog zajedništvo na globalnoj razni obogatila časopis i portal?

Adriana Smajić obnaša dužnost tajnice uredništva Studia Croatica od 2004. Tijekom godina bila je ključna osoba u savjetodavnom smislu, posebno pri donošenju važnih i složenih odluka, a istodobno je vodila i administrativne poslove vezane uz časopis i portal.

Njezino izvrsno poznavanje hrvatskoga jezika značajno pridonosi kvalitetnim odnosima s osobama i institucijama u Republici Hrvatskoj. U kontekstu multimedijskih sadržaja snimila je najveći dio naše videoprodukcije za YouTube kanal, vodila brojne intervjue te i sama sudjelovala u medijskim razgovorima. Zbog svega navedenog, ali i s pogledom prema budućnosti projekta, 2015. godine pozvao sam je da sa mnom preuzme suuredničku ulogu u časopisu. Njezina perspektiva suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini zasigurno je obogatila i osnažila rad Studia Croatica, osobito u povezivanju domovine i iseljeništva.

Publicističke i suuredničke napore Adriane Smajić u prinosima očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta prepoznala je i nagradila prestižna međunarodna Mreža hrvatskih žena. Vi ste također primili visoka državna odličja i priznanja Republike Hrvatske za međunarodnu afirmaciju hrvatske kulture! Jesu li vam ta priznanja poticajna!?

Ja sam osobno primio visoko državno odličje Red hrvatskog pletera koji mi je dodijelio prvi predsjednik i utemeljitelj Republike Hrvatske Franjo Tuđman 1997. godine. Povelja Republike Hrvatske dodijeljena je časopisu Studia Croatica 2010. godine od bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, a preuzeo sam je ja kao glavni urednik revije SC iz ruku tadašnje Veleposlanice RH u Argentini Mire Martinec. Nedvojbeno, priznanja su nam bila velika čast i potvrda dosadašnjeg rada!

Hvala vama osobno kao i suurednici Adriani za sve što činite za hrvatsku kulturu u hispanističkome svijetu. Hvala vašim cijelim obiteljima koje su aktivno doprinijele očuvanju i razvitku hrvatskog kulturnog identiteta u Argentini. Kako iz te pozicije ocjenjujete napredak Republike Hrvatske u suvremeno doba u odnosu na prošlost – kada je vaša obitelj morala emigrirati u Argentinu? Koliko ste zadovoljni institucionalnom izgradnjom brige Republike Hrvatske prema potomcima hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi? Što biste preporučili kreatorima hrvatskih politika spram naraštaja rođenih u svijetu?

Naravno da smo vrlo zadovoljni uspostavom suverene i neovisne Republike Hrvatske, posebno kada to usporedimo s političkim i institucionalnim sustavom koji je postojao u prošlosti. Hrvatsko iseljeništvo u Argentini, posebno ono koje je pristiglo nakon Drugog svjetskog rata, uložilo je golemi trud u očuvanje hrvatskog identiteta, jezika i kulture, uvijek sanjajući dan kada će ponovno vidjeti svoju voljenu domovinu. Zahvaljujući dragom Bogu, moji su roditelji uspjeli posjetiti Hrvatsku. Mnogi drugi, osobito oni koji su iselili između 1920. i 1930. godine, to nisu dočekali, ali njihova djeca, unuci i praunuci danas imaju tu mogućnost. Oni se vraćaju kao posjetitelji, ali i kao studenti, radnici ili novi stanovnici slobodne i neovisne Hrvatske. To je povijesni iskorak koji za našu obitelj, kao i za mnoge druge naraštaje, ima duboko emotivno značenje.

Često čujemo poruku predstavnika hrvatskih vlasti: „Dođite živjeti u Hrvatsku, dobrodošli ste, čekamo vas.“ Ta je poruka ohrabrujuća i važna. Međutim, kada potomci iseljenika dođu, nerijetko se suočavaju s nedostatkom konkretne institucionalne potpore.

Stječe se dojam da su radne mogućnosti za doseljenike često ograničene, primjerice na turizam i ugostiteljstvo, iako među potomcima hrvatskih iseljenika ima visokoobrazovanih i stručnih ljudi različitih profila. Pozdravljamo osnivanje Ministarstva demografije i useljeništva te se nadamo da će ono ponuditi konkretne, sustavne mjere koje će olakšati integraciju i potaknuti dolazak potomaka hrvatskih iseljenika, posebno iz Latinske Amerike. Bilo bi važno razviti jasne programe profesionalne integracije, priznavanja kvalifikacija, jezične potpore i mentorstva, kako bi povratak u domovinu bio realna i održiva opcija.

Knjige iz dijaspore na ovogodišnjem Interliberu

Međunarodni sajam knjiga 47. Interliber, na kojemu je u Zagrebu ove jeseni od 11. do 16. studenoga svoje novitete predstavilo oko 360 izlagača, potaknuo je u Lijepoj Našoj rekordan interes čitatelja za svijet knjige. Interliber uobičajeno bilježi stotine tisuća posjetitelja, među kojima su bile i pojedine učeničke ekskurzije iz hrvatske dijaspore. Na otvorenju naše najznačajnije […]

I na kraju, s posebnom radošću i zahvalnošću pripremamo domovinsku proslavu 65. obljetnice časopisa Studia Croatica i okrugli stol u Zagrebu i u Splitu dolazećeg proljeća, točnije krajem ožujka 2026. Taj jubilej doživljavamo ne samo kao priznanje dosadašnjem radu, nego i kao poticaj za nove projekte i izazove u nadi da će nas još više pratiti čitatelji s raznih meridijana zainteresirani za hrvatsko globalno kulturno zajedništvo, odnosno naš transnacionalni kulturni argentinsko-hrvatski kulturni identitet.

Što je to Tjedan Hrvata izvan Hrvatske?

Svake godine, posljednjeg tjedna u svibnju, održavat će se Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. Cilj je da se u hrvatskoj javnosti poveća vidljivost Hrvata izvan domovine, ojača međusobno povezivanje te dodatno razvije hrvatsko zajedništvo. Ovu Odluku Vlada RH predložila je Hrvatskom saboru u čijoj je to nadležnosti… “Uspostavom ove prakse jača se institucionalna i društvena povezanost […]

Svečana akademija održana je u dvorani Matis u Zagrebu, uz prisutnost više od 250 uzvanika iz političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života. Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, diplomatskog zbora, hrvatske nacionalne manjine te brojne prijatelje i suradnike Matice.

Obljetnica je obilježena upravo na datum osnutka Matice iseljenika Hrvatske – 12. veljače 1951. godine – čime je dodatno naglašena povijesna trajnost i važnost njezina djelovanja.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je kako je Hrvatska matica iseljenika kroz desetljeća ostala temeljna poveznica između Hrvatske i njezinih zajednica u svijetu. Naglasio je da je Matica, unatoč povijesnim promjenama i brojnim izazovima, zadržala svoju prepoznatljivu ulogu izvorišta hrvatskog kulturnog i jezičnog identiteta među Hrvatima izvan domovine.

Milas poručio: I dalje snažna potpora Hrvatima u Sjevernoj Makedoniji

U Ministarstvu vanjskih poslova i vanjske trgovine u Skopju jučer je održana Sedma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava dviju manjina. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a makedonsko Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih […]

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, uzvanicima se obratila mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uputivši čestitku povodom obljetnice te naglasivši važnost kontinuiranih programa koje provodi Hrvatska matica iseljenika čime učvršćuje osjećaj pripadnosti Hrvatima izvan domovine.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman podsjetio je na povijesni značaj Matice od osnutka, istaknuvši doprinos naraštaja njezinih djelatnika koji su, često u složenim političkim okolnostima, djelovali kao tihi hrvatski patrioti i čuvari nacionalnog zajedništva.

Mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, u svom je govoru posebno naglasio suvremenu ulogu Matice kao institucije koja povezuje ljude, iskustva i identitet kroz naraštaje…

„Naša je zadaća biti trajni most između domovinske i iseljene Hrvatske, čuvati hrvatski jezik, kulturu i osjećaj pripadnosti jedinstvenom narodu, osobito među mladima, jer upravo oni predstavljaju jamstvo budućnosti hrvatskoga identiteta u svijetu“, poručio je Milas.

Večer hrvatskih povratnika: Podaci napokon pokazuju da je trend preokrenut!

U Hotelu Westin u petak je održana 4. Večer hrvatskih povratnika koja je okupila više od 400 uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je bilo najviše hrvatskih povratnika iz svih dijelova svijeta, uz prisustvo predstavnika državnih institucija, akademske zajednice, političkog, društvenog i gospodarskog života. Večer je bila posvećena jačanju veza između domovine i iseljeništva, […]

Izlaganje o bogatoj i slojevitoj povijesti Matice održao je dr. sc. Ivan Tepeš iz Instituta za istraživanje migracija, osvrnuvši se na razdoblje od 1951. godine do danas. Istaknuo je kako je institucija kroz različita društveno-politička razdoblja ostala trajna kulturna i identitetska poveznica hrvatskog naroda izvan granica Republike Hrvatske.

Od osnutka kao kulturno-prosvjetnog društva, Matica je razvila niz prepoznatljivih programa – od škola hrvatskog jezika i folklora, preko kulturnih manifestacija i suradnje s hrvatskim zajednicama u svijetu, do snažne izdavačke djelatnosti i digitalne prisutnosti prilagođene novim naraštajima.

U sklopu Svečane akademije održana je i promocija novog Matičina ljetopisa Hrvatskoga iseljeničkog zbornika čija je urednica voditeljica Odjela za nakladništvo mr. sc. Vesna Kukavica.

Zbornik radova predstavili su prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija i dr.sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Zbornik donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, jezikoslovca, etnologa te povjesničara umjetnosti, etnologa, povjesničara i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan RH kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta. Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena je na 404 stranice.

Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije!

Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika održat će se u četvrtak u sklopu Svečane akademije povodom 75. obljetnice utemeljenje Hrvatske matice iseljenika. Uz mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Ivana Tepeša, o građi novog sveska Matičina ljetopisa govorit će dr. sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i […]

Obilježavanje 75. obljetnice još je jednom potvrdilo da Hrvatska matica iseljenika ostaje trajno mjesto susreta, suradnje i zajedništva, s jasnom vizijom budućnosti: povezivati hrvatski narod bez obzira na granice, njegovati kulturnu baštinu te pružati potporu Hrvatima diljem svijeta u očuvanju njihove povezanosti s domovinom.

Večer hrvatskih povratnika: Podaci napokon pokazuju da je trend preokrenut!

U Hotelu Westin u petak je održana 4. Večer hrvatskih povratnika koja je okupila više od 400 uzvanika iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je bilo najviše hrvatskih povratnika iz svih dijelova svijeta, uz prisustvo predstavnika državnih institucija, akademske zajednice, političkog, društvenog i gospodarskog života. Večer je bila posvećena jačanju veza između domovine i iseljeništva, […]

Uz mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Ivana Tepeša, o građi novog sveska Matičina ljetopisa govorit će dr. sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija te mr. sc. Vesna Kukavica, urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika.

Građa novog Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima istraživanja naših vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana. Autori, njih ukupno 29, napisali su vrlo pitku priču o odabranim fragmentima globalnog hrvatskog kulturnog zajedništva…

U šest tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost i Nove knjige, donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Iako izrastao na tradiciji najčitanijih preporodnih kalendarskih knjiga, Matičin se ljetopis Hrvatski iseljenički zbornik s internetskom epohom prometnuo u čitku sintetsku medijsku formu o suvremenom hrvatskom kulturnom zajedništvu na globalnoj razini.

Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, jezikoslovca, etnologa te povjesničara umjetnosti, etnologa, povjesničara i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta.

Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima znanstvenih istraživanja vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana od Amerike do Australije i bližeg europskoga susjedstva.

Mladi iz tri njemačka grada izradili krunicu od balona

Hrvatske katoličke zajednice Nagold, Freudenstadt i Calw u subotu su još jednom potvrdile snagu svog zajedništva i živu prisutnost vjere među mladima. Naime, na devetom susretu katoličke mladeži, okupljeni su kroz molitvu, pjesmu i druženje svjedočili radost kršćanskog života u iseljeništvu. Program je započeo na simboličan i vizualno dojmljiv način – izradom velike krunice od […]

Fragmenti suvremenog iseljeničkog stvaralaštva

Čitajući ovogodišnji Matičin ljetopis doznat ćete tko je najveći filantrop u Hrvata Južne Amerike ili pak tko je najvještiji hrvatski matematičar koji se bavi razvojem AI algoritama i aplikacija za primjene umjetne inteligencije. Tko su istaknuti promotori prijenosa znanja između hrvatskih sveučilišnih institucija i međunarodnih laboratorija od Toronta, Santa Barbare i Cambridgea do Splita, Rijeke i Zagreba.

Kako našim životima danas dominira slikovni medij čitajući Matičin ljetopis doznat ćete tko je prvi hrvatski umjetnik u Americi čija su dizajnerska rješenja u temeljima hrvatsko-američkih tiskanih medija, a kojemu je pošlo za rukom oblikovati atraktivan vizualni identitet i provesti suvremene težnje prema hrvatskom nacionalnom izričaju, uključujući prerađene narodne motive iz svoje domovine u američko okruženje.

Što se sve skriva u baštinskoj riznici Hrvatske bratske zajednice u Pittsburghu i što se trenutačno digitalizira kako bi ta etnomuzikološka i arhivska građa neprocjenjivog kulturnog značaja bila dostupna najširoj javnosti s obje strane granice?

Tko je samozatajni svećenik s otoka Krka među osnivačima Hrvatske akademije Amerike, koja desetljećima objavljuje najčitaniji kroatološki godišnjak na engleskome jeziku Journal of Croatian Studies?

Koje to utjecajno hrvatsko društvo iz Australije slavi 75. rođendan i s kojim programskim ciljevima nastavlja djelovati u multikulturnom okružju australskoga razvijenog društva. Ekranizacija kriminalističkih romana najprivlačnija je globalnome čitateljstvu i gledateljstvu, Hrvati i u tom žanru imaju u Čileu velikana omiljenih kriminalističkih romana i gledanih TV serija u hispanističkome svijetu.

Kada smo već kod čitanja i pisanja – novi Hrvatski iseljenički zbornik u 71. godištu izlaženja osobitu pozornost posvećuje učenju i poučavanju u govoru i pismu hrvatskoga jezika, povijesti i kulture Z generacije. Tu su temu obradila prva pera naše kroatistike, jezikoslovlja i inozemne Croatice pa ćete u Zborniku čitati o jezičnim tehnologijama i online tečajevima našeg materinskoga jezika, o onomastici u Hrvata (i prigodnoj milenijskoj 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva) te čestoći upotrebe osobnoga imena Tomislav; efektnim postignućima ulaganja u obrazovanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate u inozemstvu; mrežnim igrama u učenju glagoljice na zabavan i interaktivnim način; pothvatima u likovnom stvaralaštvu djece iz višejezičnih sredina i njihovih učiteljica iz Hrvatske nastave u Švicarskoj te zadivljujućim dosezima najdugovječnijeg Matičina akademskog jezičnog programa Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, čiji su polaznici neupitno doprinijeli afirmaciji hrvatskog jezika i kulture u domicilnim društvima naših iseljenika od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, uključujući zemlje Staroga kontinenta sve od Skandinavije do bližeg susjedstva, gdje pola tisućljeća obitava hrvatska manjina u 12 okolnih europskih zemalja.

Dojmljiv je etnografski zapis o otoku Susku i njegovoj raspršenoj enklavi u New Jerseyju koja se svakoga ljeta obnavlja u svojoj mediteranskoj kolijevci, poštujući s jedne strane starosjedilačko otočko stanovništvo u toj jadranskoj ekološkoj oazi koju danas, s druge strane, naseljavaju i stranci.

U okviru biblioteke Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji objavljena je nedavno zanimljiva kulturno-antropološka knjiga „Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata“, čija je opširna recenzija tiskana u Matičinu novom ljetopisu kako izvan uskih stručnih krugova nije bilo odveć poznato da se duhovski proljetni ophodi prakticiraju i izvan Lijepe Naše, a posebno da ih prakticiraju i Bunjevci.

Milas poručio: I dalje snažna potpora Hrvatima u Sjevernoj Makedoniji

U Ministarstvu vanjskih poslova i vanjske trgovine u Skopju jučer je održana Sedma sjednica Međuvladinog mješovitog odbora za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava dviju manjina. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a makedonsko Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih […]

Zbornik skreće pozornost i na recentna ekolingvistička istraživanja, te sociološke analize revitalizacije identiteta moliških i moravskih Hrvata prema terenskim uvidima stručnjaka mlađeg naraštaja iz Italije i Češke, uz angažman znanstvenika iz matične zemlje. Šezdeseta je obljetnica Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i prigoda u Matičinu godišnjaku za opširan zapis i zahvalu duhovnim i kulturnim prinosima naših svećenika, časnih sestara i pastoralnih djelatnika životu vjernika u domicilnim destinacijama višemilijunske hrvatske dijaspore.

Prijenos znanja i održivi povratak

Sažeto, uz recentno inozemno kulturno stvaralaštvo ljudi hrvatskih korijena i prijenos znanja dijaspora – domovina, središnja tema novog Matičina ljetopisa je održivi povratak iseljeništva pa su studiozno obrađene „Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike” te povratnička razmišljanja mlađe hrvatske zajednice iz njemačke savezne pokrajine Bavarske u kojoj trenutačno živi više od 130 tisuća Hrvata.

Izdvojene migrantske zajednice iz zemalja Južne Amerike i Bavarske – pridonose matičnoj zemlji neupitno u pogledu iseljeničkih doznaka, prenošenja znanja, promicanja međunarodnoga utjecaja, privlačenja investicija, a atraktivne su i kao izvor demografskoga potencijala. Potvrda ovoga posljednjeg u kontekstu Hrvata zemalja Južne Amerike i Bavarske (odnosno Njemačke) je njihov dobni sastav – koji je znatno mlađi i povoljniji od dobnoga sastava stanovništva Hrvatske.

Hrvati u zemljama Južne Amerike stoga za Lijepu Našu imaju višestruku važnost budući da kulturno, gospodarski i politički djeluju kao most između domovine i svijeta, afirmiravši se kao bitan čimbenik u oblikovanju transnacionalne hrvatske stvarnosti.

Rezultati istraživanja stručnjaka Instituta za migracije i narodnosti te Fakulteta hrvatskih studija i njihovih partnera – pokazuju snažan interes našijenaca za preseljenjem i radom u Hrvatskoj, osobito među mlađom visokoobrazovanom populacijom. Istraživači uočavaju kako se doprinos useljenika iz Južne Amerike ogleda u multikulturalnom kapitalu jer potomci Hrvata donose poznavanje latinoameričkih kultura španjolskog i portugalskog govornog područja, ekonomskih i društvenih praksi s tih udaljenih meridijana – što bi Hrvatskoj moglo pomoći u otvaranju prema razvijenim izvaneuropskim tržištima.

Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike, čija se brojnost procjenjuje na oko pola milijuna osoba, jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, koja povratništvo iz dijaspore ubraja među bitne mjere demografske obnove i razvoja Lijepe Naše.

Ponos hrvatske zajednice Karlsruhe

U Maloj crkvi u Karlsruheu u petak je održan koncert pod nazivom „Violončelistički recital“, na kojem su nastupili violončelistica Hana Rabadan i pijanist Thomas Doyeong Kim. Ovo dvoje mladih i iznimno talentiranih umjetnika izvelo je vrhunska djela klasične glazbe iz razdoblja baroka, klasicizma, kasnog romantizma i impresionizma: Johann Sebastian Bach (1685–1750): Suita za violončelo, br. […]

Zaključno, objavljene radove u novom svesku Matičina ljetopisa potpisuju stručnjaci među kojima su doktorice znanosti Jasna Čapo, Tatjana Mihalić, Marina Perić Kaselj, Natasha Kathleen Ružić, Jasenka Ferber Bogdan, Sanja Žaja Vrbica, Monika Balija, Tamara Bodor, kao i povjesničari doktori znanosti Ivan Tepeš, Wolfy Krašić, Ivan Hrstić, Božo Skoko, Stan Granic, te kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak, Vedran Iskra, Domagoj Vidović, Josip Mihaljević, hispanisti dr. sc. Željka Lovrenčić, Marta Tomić, anglisti Walter Vori Lalich, Ivana Bašić i Darko Perić, germanisti Manuela Obad, Sara Marđetko, demografi Marijana Komljenović, te pouzdani stalni suradnici kao što su nagrađivana znanstvena novinarka Tanja Rudež, Dubravko Barač, Đuro Vidmarović, Marijeta Rajković Iveta, Lada Kanajet Šimić, Snježana Radoš te Vesna Kukavica, koja uređuje ovu popularnu serijsku publikaciju o suvremenoj mobilnosti u Hrvata. I na kraju, naslovnicu Matičina ljetopisa krasi hrvatska kruna, eksponat iz sredine 14. stoljeća s aktualne monumentalne izložbe u Galeriji Klovićevi dvori, priređene u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.

Snježana Radoš

U Hrvatsku se ove godine vratilo više od 1360 osoba

U našem je narodu običaj da se pred Božić nastoje izmiriti svi dugovi! Raseljeni hrvatski narod, doima se, taj dug svojoj domovini vraća višestruko, dok domovina nastoji olakšati povratak u rodni kraj onima koji to žele. Više je potvrda da je suradnja između iseljeništva i domovinskih institucija sve učinkovitija. Tako trenutačni iseljenički val u Republici […]

Glavni laureat koji je posljednjih 37 godina stvarao izvan rodne sredine ističe se kao jedinstvena i ključna figura u razvoju računalne grafike i animacije, ne samo u hrvatskoj umjetničkoj povijesti, nego i u međunarodnim okvirima digitalne umjetnosti. Njegov poseban doprinos multimedijskoj umjetnosti temelji se na dugogodišnjem i pionirskom radu u integriranju tehnologije u vizualnu ekspresiju, što ga čini jednim od najvažnijih svjetskih autora u ranoj digitalnoj umjetnosti.

Rođen 1953. godine u Zgrebu, Mikulić se još kao srednjoškolac kasnih 60-ih prošloga stoljeća zaljubio u mogućnosti računalne slike koje je otkrio u onodobno teško dostupnim američkim publikacijama, što ga je usmjerilo prema jedinstvenoj interdisciplinarnoj karijeri, koja spaja umjetnost i tehnologiju. Njegov umjetnički put započinje u ranom periodu digitalne umjetnosti 1970-ih, kada je samouko savladao programske jezike poput Fortrana, Assemblera i Basica kako bi stvarao svoje prve računalne grafike.

Prve su mu isprintane kreacije pomoću plottera, uvrštene u skupnu izložbu apstraktnih vizualnih atrakcija „Tendencije 5” u Zagrebu 1973., stavljajući ga u sam vrh tadašnjih svjetskih inovatora u domeni nove vizualne produkcije.

Studij elektrotehnike i računarstva, zamjenjuje Akademijom likovnih umjetnosti, koju diplomira u roku. Njegov pionirski rad uključuje i kreiranje prvog računalno animiranog filma u Hrvatskoj (prikazanog 1976. u Galeriji Nova u Zagrebu), što predstavlja prekretnicu u povijesti hrvatske medijske umjetnosti. Tijekom 1980-ih ovaj inovativni akademski slikar postaje vodeća figura TV dizajna na Televiziji Zagreb (današnjoj Hrvatskoj radio televiziji), gdje osniva Odjel elektroničke grafike i stvara prepoznatljive vizualne komponente za televizijske emisije, te međunarodne događaje, uključujući animirani logo Eurovision Song Contesta 1979., prvi takav u povijesti The European Broadcasting Union (EBU-a). Širu javnost osvaja živopisnom grafikom na zaslonima za Zimske olimpijske igre u Sarajevu (1984.), kao i druge velike sportske manifestacije.

Petar Cvitković u djetinjstvu je bio prisiljen prestati svirati tamburu jer je kao doseljenik morao raditi na polju. Ali onda je dao zavjet…

Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike ovih je dana primila novu donaciju pa je glavni predsjednik te naše najdugovječnije fraternalističke organizacije u dijaspori Edward W. Pazo najavio u službenome glasilu Zajedničaru osnivanje Memorijalnog fonda za stipendije obitelji Petra i Marion Cvitković, američkih Hrvata iz Waukegana, smještenog u sjevernome dijelu metropolitanskoga područja Chicaga (Illinois) gdje naraštajima […]

Međutim, Tomislav Mikulić ne skriva sjetu vlastite emigrantske sudbine, jer je kao potplaćeni vizualni umjetnik, unatoč inovacijama na zagrebačkoj televiziji pa i multimedijskim dosezima međunarodnoga ranga, iz ekonomskih razloga morao iz komunističkoga raja emigrirati u pravedniji svijet demokratskog Zapada – kakav mu je pružila multikulturna i tehnološki napredna Australija. Sličnu disidentsku sudbinu imao je i njegov malo stariji kolega, također meštar računalne grafike – arhitekt i fotograf Miljenko Horvat (1935. –2012.), koji je bolji život pronašao u kanadskom Montrealu – stekavši ondje slavu multimedijskog inovativnog vizualnog umjetnika i omiljenog profesora koji spaja umjetnost i novu tehnologiju.

Unatoč generacijskoj razlici vezivala ih je pripadnost avangardnom pokretu Novih tendencija u umjetnosti u Hrvatskoj za olovnih 60-ih i 70-ih godina. Taj emigrantski val na slobodni je Zapad povukao, uz likovnjake, i vrhunske glazbenike poput osnivača Muzičkog bienala Zagreb, skladatelje nove glazbe Milka Kelemena i Ivu Maleca, ali i intelektualce raznih profila poput pravnika Mirjama Damaške i drugih.

Nakon preseljenja u Australiju 1989., uoči pada Berlinskoga zida, Mikulić u 36. godini života kreće ispočetka i nesputano nastavlja svoju umjetničku karijeru kroz vlastiti studio i suradnju s televizijskim mrežama u Australiji, poput Channel 7, gdje radi na virtualnim sportskim grafikama uključujući vizualne elemente za Olimpijske igre u Sydneyu godine 2000. Mikulićeva je animacija uvrštena u reprezentativne videoprojekcije o evoluciji računalne grafike i interaktivnih tehnika na SIGGRAPH-u, što je vrhunsko priznanje na tom najvažnijem svakogodišnjem svjetskom događanju u računalnoj grafici.

Mikulićeva se djela, kako ranija grafička ostvarenja tako i noviji otisci čuvaju u prestižnim kolekcijama i muzejima, uključujući i Muzej suvremene umjetnosti u Zgrebu gdje su mu radovi odnedavno dio stalnog postava. Njegov opus obuhvaća više od pet desetljeća kontinuiranog istraživanja granica vizualnog izraza uz primjenu nove tehnologije, od prvih računalnih grafika do zadivljujućih umjetničkih digitalnih instalacija. Uz inovacije u stvaralačkoj karijeri ovaj se vizualni umjetnik s vremenom dokazao i kao odličan mentor u pedagoškom radu s novim naraštajima dizajnera i animatora diljem svijeta.

Zbog doprinosa razvoju digitalne umjetnosti, njegovog inventivnog duha, međunarodnog utjecaja, te nepresušnog nadahnuća koje spaja tehnologiju i umjetnost, Tomislavu Mikuliću zasluženo je dodijeljena domovinska Nagrada za životno djelo, koje je u svim svojim pojavnostima i artefaktima trajno utkano u povijest suvremene umjetnosti.

Na pitanje zašto je kao mladi obiteljski čovjek i afirmirani vizualni umjetnik zagrebačke televizije napustio domovinu krajem 80-ih odgovara iskreno: „Razlozi za moj odlazak bili su ekonomske prirode. Prvo, bio sam računalni umjetnik u zemlji (bivšoj Jugoslaviji) gdje je zakonom bio zabranjen uvoz računala. Možete li zamisliti da nismo smjeli kupiti računalo? To su bile nezamislive zabrane, a i danas se pitam zbog čega su to zabranjivali, od čega su nas štitili, od znanja?! Supruga, ja i dvoje djece živjeli smo u stančiću u 20 kvadrata u kojem je bilo sve – kuhinja, dnevni boravak i moj studio u kojem sam radio. Podsjetimo, na zagrebačkoj televiziji je onodobno postojala lista zaposlenika kojima je najpotrebnija pomoć u rješavanju stambenog problema. TV Zagreb je pomagala zaposlenicima u kupovini stana. Naravno, to je bila farsa kojom su moćnici dobivali stanove besplatno. Nekoliko puta sam bio na vrhu liste za kredite, koje je dodjeljivala televizija, ali nisam ga dobio iako sam imao sve uvjete za stambeni kredit; odnosno imao sam više traženih uvjeta nego oni koji su stavljeni prije mene na listu. Teško sam se nosio s tom nepravdom i nemogućnošću da unatoč svom talentu, ali ponajprije trudu i radu, dobijem priliku pristojno živjeti. Tog ljeta 1989. otišao sam u Australiju na godišnji odmor. Bio sam mjesec dana u Melbourneu i kad sam se vratio rekao sam supruzi da nam je to prilika za novi kvalitetan život, koji sam kasnije i ostvario“, kaže laureat Mikulić koji se u 36 godini života s dvoje djece i suprugom otisnuo u neizvjesnost preko oceana.

Povratnik iz Kanade otvorio u Zagrebu Muzej povijesti videoigara. Svoj studio prodao je za 76 milijuna dolara

Muzej povijesti videoigara, otvoren ovih dana u srcu Zagreba u Draškovićevoj 10, utemeljio je IT poduzetnik i povratnik iz kanadskoga Londona Damir Šlogar, koji je u globalnoj igračkoj industriji više od četiri desetljeća. Posrijedi je prvoklasna urbana atrakcija s jedinstvenim postavom u ovome dijelu Europe, a rezultat je Šlogareva privatnog ulaganja vrijednog više od dva […]

Nakon prvih uspješnih pothvata u nastavku umjetničke karijere, Mikulić je tri godine kasnije u Australiji osnovao vlastiti studio za animaciju i grafički dizajn „High Resolution Design Studio“ (1992.). Njegovu animaciju odabrala je tvrtka Autodesk i uključila je u svoju video prezentaciju na spomenutoj prestižnoj manifestaciji SIGGRAPH ’96. Iste godine bio je jedan od trojice nominiranih animatora za godišnju nagradu Australian Effects and Animation Festival, najprestižniju australsku nagradu za animaciju.

Godine 1998. pridružio se timu koji je radio na virtualnoj grafici na australskoj televizijskoj mreži Channel 7. Kreirao je vizuale za sustav Virtual Sports, uključujući popularnu „žutu liniju“ za plivačka natjecanja na milenijskim Olimpijskim igrama u Sydneyu. Zanimljivo uz niz strukovnih priznanja i nagrada u Australiji, Tomislav Mikulić se pridružio i timu koji proizvodi interaktivni didaktički materijal za podršku učenju i poučavanju na glasovitom australskome Sveučilištu Monash, a usto sve što je postigao u umjetničkoj afirmaciji – nije štedio svoje vrijeme za razne aktivnosti u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Australiji.

Uz čestitke nagrađenima na zagrebačkoj svečanosti uručenja nagrada izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek državna tajnica Dražena Vrselja istaknula je kako djela svih laureata, a posebno Tomislava Mikulića, dokazuju da je suvremena hrvatska likovna scena svjetski važna…

„Uloga strukovnih udruga pri tome je iznimno važna – one su tu kako bi kontinuirano radile na unaprjeđenju statusa umjetnika, te ubaštinjenju onih hrvatskih umjetnika čiji su opusi ostvareni u inozemnim kulturama te kako bi pružale podršku mladim dolazećim umjetnicima, ali i uspostavile prostor dijaloga sa svim naraštajima umjetnika te s publikom“, naglasila je državna tajnica Vrselja.

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Godišnje nagrade HDLU-a za 2025. godinu dodijelio je Odbor za dodjelu likovnih nagrada Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u sastavu renomiranih umjetničkih osobnosti kao što su: Grgur Akrap, Ivana Fischer, Mia Maraković i Fedor Vučemilović. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika od 2000. godine kontinuirano dodjeljuje nagrade svojim članovima za najbolje izložbe, najbolje mlade umjetnike te nagradu za životno djelo, a od 2015. godine dodjeljuje i posebna priznanja za doprinos likovnoj umjetnosti.

Knjige iz dijaspore na ovogodišnjem Interliberu

Međunarodni sajam knjiga 47. Interliber, na kojemu je u Zagrebu ove jeseni od 11. do 16. studenoga svoje novitete predstavilo oko 360 izlagača, potaknuo je u Lijepoj Našoj rekordan interes čitatelja za svijet knjige. Interliber uobičajeno bilježi stotine tisuća posjetitelja, među kojima su bile i pojedine učeničke ekskurzije iz hrvatske dijaspore. Na otvorenju naše najznačajnije […]

Tako trenutačni iseljenički val u Republici Hrvatskoj donosi, suprotno očekivanjima statističara, dvojake koristi našoj ekonomiji kako u prijenosu znanja tako i u značajnim osobnim doznakama. Podaci Svjetske banke za prošlu godinu pokazuju kako su vrijednosti osobnih iseljeničkih doznaka iz inozemstva u Republiku Hrvatsku iznosile 6,739,238.33 milijardi eura.

S druge strane, mi smo se zapitali što domovina čini za svoje suvremene pečalbare i ima li rezultata Ministarstvo demografije i useljeništva u inicijativama povratništva, gdje počiva naša sveopća nada u demografski i gospodarski rast Lijepe Naše. Demografska obnova Hrvatske više nije pitanje izbora, već imperativ vremena i izraz nužnosti kako su brojna hrvatska naselja opustjela osobito u rubnim istočnim područjima naše zemlje. Uz poticaje za veći broj novorođenih, država računa i na povratak iseljenih Hrvata, nudeći im financijske olakšice i podršku kroz Ministarstvo demografije i useljeništva.

Poznato je kako je aktualni iseljenički val od ulaska RH u EU najviše pogodio Zagrebačku županiju i grad Zagreb te Slavoniju, Baranju i Srijem. Slijedom tih statističkih pokazatelja ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić sudjelovao je tako na 20. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja se održala ovih predblagdanskih dana na krajnjem istoku Lijepe Naše u Iloku. Na području pet slavonskih županija provedeno je, prema ocjeni Savjeta, gotovo 165.000 raznih infrastrukturnih projekata čija je ukupna vrijednost dosegnula 4,9 milijardi eura, a koji neupitno stvaraju znatno prikladnije uvjete za održivi povratak iseljenika.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić u svom je izlaganju na Savjetu istaknuo kako je Ministarstvo u 2025. godini za demografske mjere izdvojilo rekordnih 698 milijuna eura, dok u 2026. godini proračun raste na 822 milijuna eura, što je povećanje od 18 posto…

„Prema projekcijama, proračun Ministarstva u 2027. i 2028. godini iznosit će 844, odnosno 845 milijuna eura, što jasno pokazuje dugoročnu predanost Vlade Republike Hrvatske za demografsku revitalizaciju“, pojasnio je ministar gorljivu želju domovinskih struktura za jačanjem povratništva.

Govoreći na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem o provedenim projektima, istaknuo je kako je gradovima i općinama uoči blagdana dodijeljeno još 22,2 milijuna eura za ulaganja u dječje vrtiće i igrališta, pri čemu je značajan dio sredstava usmjeren upravo na Slavoniju, Baranju i Srijem, ukupno 6.9 milijuna eura za novih 180 projekata.

Nadalje, Šipić je dodao kako je Ministarstvo osiguralo 1,2 milijuna eura za projekte udruga usmjerene podršci roditeljstvu od kojih je 304.000 eura za zaklade s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Ova ulaganja izjednačavaju razvoj istočnog područja Republike Hrvatske, gdje se očekuje veći broj povratnika raseljenih tijekom Domovinskoga rata diljem EU-a. Kada je u pitanju povratništvo Vlada RH i Ministarstvo useljeništva i demografije doista su napravili velike iskorake. Ministar se osvrnuo i na mjere za povratnike te revitalizaciju depopuliranih područja kroz jačanje gospodarske aktivnosti.

Prema njegovim naglascima podsjećamo kako su od 1. siječnja 2025. povratnici oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, a Ministarstvo ima za tu mjeru zaprimljeno već više od 11 tisuća prijava…

„Uz to, kroz suradnju s HAMAG-BICRO-om naše domovinske vlasti na državnoj i lokalnoj razini potiču poduzetništvo u potpomognutim siromašnijim područjima kako bismo demografsku obnovu povezali s gospodarskim razvojem“, istaknuo je ministar Šipić.

Zaključno, ministar je najavio sljedeće korake Ministarstva demografije i useljeništva: „Radimo na Zakonu o demografskoj revitalizaciji kojim ćemo povezati sve razine vlasti u jedinstvenu demografsku politiku, a paralelno analiziramo novi model doplatka za djecu. Naš cilj je jasan – stvoriti uvjete u kojima će svako dijete u Hrvatskoj imati jednaku podršku, a svaka obitelj sigurnost“.

Ovo su Hrvatice i Hrvati iz dijaspore koji su diljem svijeta branili čast domovine

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja Lijepe Naše, veličanstvena je pobjeda u Domovinskome ratu devedesetih prošloga stoljeća u kojoj se praktično ostvarila kruna jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. „Oluja“ je započela 4. kolovoza 1995. godine u zoru, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila […]

Prvi rezultati Vladinih mjera vraćaju desetke tisuća raseljenih Hrvata

O demografskoj obnovi govorio je također ovih dana i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš. On je istaknuo kako se mjerom koju provodi Vlada RH „Biram Hrvatsku“ u zemlju vratilo ove godine više od 1360 osoba. Pokrenuli su svoj posao, osiguravaju lijep život svojim obiteljima te pri tome zapošljavaju i nove radnike. Prema njegovim riječima, građevina je najpopularnija branša za pokretanje posla u Hrvatskoj, ali tu je i cijeli niz drugih industrija poput rastućeg lukrativnoga IT sektora. Ono što svakako veseli je da ima onih povratnika koji posjeduju visoko sofisticirana znanja, mnogo je takvih primjera prijenosa znanja iz tehnološki naprednijih zemalja, dodao je. Trend povratka je primjetan u svim dijelovima Hrvatske, ali svakako prednjače Zagreb i Slavonija…

„Prije svega i mi u RH učimo s vremenom koje su potrebe naših državljana iz inozemstva, tako da kreiramo i cijeli niz usluga koje su njima potrebne. Vrtić, škola, mogućnost učenja hrvatskog jezika djece rođene u višejezičnim sredinama hrvatskih dijasporskih zajednica diljem svijeta na čemu je ministarstvo s partnerima iznimno puno radilo. Tako da sad imamo učenje hrvatskog jezika potpuno za naše povratnike do C1 razine. Zatim tu imamo pitanje reguliranja boravka u smislu državljanstva. Godišnje se u Hrvatsku vrati oko deset tisuća iseljenika, što nas posebno veseli budući da je riječ o višečlanim obiteljima”. otkrio je.

Državni tajnik Vidiš istaknuo je višestruka pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu te neospornu statističku činjenicu kako hrvatsko gospodarstvo raste već 19 kvartal za redom. Ukazao je na činjenicu kako u Hrvatskoj napokon rastu i plaće te se s gospodarskim napretkom otvaraju i nova radna mjesta. Naveo je da je na nedavnoj sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća predstavljeno koliko Hrvatska ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući i mjeru samozapošljavanja.

Osjećaju se snažne promjene u trendovima, jer je doista malo država koje nude 20.000 eura bespovratnih sredstava za pokretanje vlastitog posla. Podsjetimo kako su hrvatski građani najviše odlazili iz zemlje do 2017. godine, kada je prosječna plaća iznosila oko 700 eura u današnjoj vrijednosti, a minimalna plaća bila ispod 3.000 kuna. Prema općoj ocjeni situacija se pred kraj tekuće godine znatno promijenila, i dočekujemo Božić s rekordno niskom nezaposlenošću, rekordno visokom zaposlenošću i plaćama koje su primjerenije nego ranije, što jasno upućuje na preokret trendova – stvarajući optimistično ozračje i realnije nade za daljnji rast u 2026. godini. Hrvatska prema statistikama već nekoliko godina bilježi pozitivan migracijski saldo. Istina, taj saldo ne proizlazi isključivo iz povrataka hrvatskih državljana, ali je povratak hrvatskih građana ipak snažno vidljiv i u podatku kako se na godišnjoj razini prosječno vraća oko deset tisuća naših sugrađana.

Ozračje dobrosusjedstva

Vlada Republike Hrvatske pred blagdane je usvojila Odluku o trogodišnjem Programu potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2025. – 2027. godine, osiguravši iz Državnog proračuna RH ukupno 8,7 milijuna eura (2,9 milijuna eura na godišnjoj razini) u svrhu poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice. Ova Odluka potvrđuje trajnu predanost Vlade RH jačanju položaja Hrvata u BiH, s primarnim ciljem stvaranja novih poslovnih prilika i povećanja zaposlenosti, kao jedinih bitnih preduvjeta za ostanak i povratak hrvatskog naroda na tim područjima.

Provedbom Programa Vlada Republike Hrvatske nastoji doprinijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja u susjedstvu, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju gospodarske infrastrukture i unapređenju lokalnih razvojnih kapaciteta. Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem natječajnih procedura županijama/kantonima u BiH i bit će usmjerena na poticanje mikro, malih i srednjih tvrtki. To uključuje potpore za ulaganja u modernizaciju poslovanja, digitalizaciju, energetsku učinkovitost, te razvoj poduzetničke infrastrukture i prekogranične gospodarske suradnje.

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Eto razloga da i vi razmislite o mogućem povratničkom pothvatu ma gdje trenutačno slavili Božić, koji vam od srca čestitamo.

O srednjovjekovnoj Hercegovini, o sudbini njezina čovjeka, o apsolutnoj ljubavi i nadi u vječni počinak…

Kantautorska pjesma istaknutog književnika Šimuna Šite Ćorića s višegodišnjom Švicarskom adresom „Radimlja živih i pokojnih“, koja je ovih dana premijerno izvedena na Mreži uoči Dušnoga dana i blagdana Svih svetih, simbolički označava Ćorićevo shvaćanje smisla samog poetskoga čina. Na internetu je već preslušana više od tisuću puta. Nadahnuta je prvenstveno sa 133 stećka na Radimlji, […]

Na otvorenju naše najznačajnije kulturne manifestacije predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako taj zagrebački međunarodni sajam jača hrvatsko nakladništvo, knjigu, čitanje i znanje. Izrazio je radost što se u zajedničkoj misiji snažnije krenulo u promicanje čitanja i medijske pismenosti među mladima. Usredotočujući se na knjižno-nakladnički sektor, premijer je naglasio kako se ulaže više od 10 milijuna eura u sve segmente nakladništva u Republike Hrvatske s ciljem promicanja svih profesija vezanih uz književno-umjetničko stvaralaštvo. Nakladnicima se osiguravaju sredstva za potporu izdanjā vrijednih knjiga, oko dva milijuna eura godišnje, a za oko 80 najkvalitetnijih nakladničkih portfelja koji krajem godine rezultiraju sa 600 kvalitetnih naslova, kao i sve većim brojem zvučnih knjiga koje su uključene u programe potpore.

U suradnji s knjižnicama provodi se otkup knjiga koji omogućuje da najvrjednija djelā dođu u knjižnice i tako budu dostupna širokoj čitateljskoj publici. Za to se izdvaja 5,3 milijuna eura i time se financira nabava više od 100 tisuća primjeraka knjiga, te se osiguravaju sredstva narodnim knjižnicama koje vlastitim radom bitno pridonose vidljivosti knjiga i promicanju čitanja.

Među knjigama koje tiskaju Hrvati izvan Republike Hrvatske zamijetili smo na Interliberu vrlo vrijedni knjižni niz etnoloških monografija o Hrvatima u Vojvodini kao što su sljedeće knjige: „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet“ (2024.) i „Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine“ (2025.). Recentna etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Vojvodini rezultirala su s reprezentativnim znanstvenim monografijama, koje je tiskao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u sunakladi s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i FF Pressom. Knjige su, iz pera skupine vrsnih znanstvenika iz Hrvatske i Srbije te iz pera nadarenih studenata, a glavna urednica spomenutih knjiga je prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta iz Zagreba.

Ove kvalitetne etnološke studije opremljene su iscrpnim znanstvenim aparatom, uključujući pouzdane bibliografije, literaturu i izvore, te popis kazivača i odabranu fotografsku građu. Obrađena je cjelokupna tradicijska kultura Hrvata u Vojvodini, koju pripadnici hrvatske zajednice višestoljetno brižno njeguju u svakodnevnim kulturnim i društvenim praksama diljem toga multikonfesionalnog i multietničkoga prostora. Kazivači iz svih hrvatskih zajednica u Vojvodini isticali su kulturne i društvene običaje i pobožnosti svoje sredine pa je riječ o i o knjigama za svaku obiteljsku knjižnicu, ali i javne knjižnice.

Knjižnice su najvitalniji centri kulture posebno u manjim sredinama – kako u Republici Hrvatskoj tako i u europskom nam susjedstvu gdje u 12 okolnih zemalja višestoljetno žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine. Stoga je Vlada RH odlučila od sljedeće godine u narodnim knjižnicama pokrenuti nacionalni program razvoja čitanja i medijske pismenosti.

Obogaćena leksikografska građa vojvođanskih Hrvata

U sedamnaestom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obuhvaća slova N, Nj i O, to jest od natuknice nacija do glasila Otac Gerard, četrdesetak autor napisalo je ukupno 148 članaka, koje prati 21 uputnica i 95 ilustracija. U ovu je brojku uvršten i nešto veći broj priloga na kraju sveska (25 članaka […]

Na tom je tragu Hrvatska matica iseljenika u sklopu svoje dionice odlučila knjizi i knjižnicama te medijskoj pismenosti posvetiti svoj jubilarni godišnji stručni skup, 30. Forum hrvatske nacionalne manjine pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu“ koji će se održati 5. prosinca 2025. u Zagrebu. Propitivat će se u krugu stručnjaka nova uloga knjižnica i čitalaštva u očuvanju i promicanju hrvatske kulture i jezika u višejezičnom okružju izvan domovine.

Sudionici Foruma su predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica, stručnjaci za kulturu i obrazovanje te predstavnici nadležnih institucija Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija te Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, uključujući vodeće osobe Nacionalne i sveučilišne knjižnice – koje predstavljaju hrvatske bogate digitalne repozitorije, dostupne jednim klikom miša na zaslonu naših mobilnih uređaja.

Posljednjih godina svjedočimo značajnim promjenama u načinima na koje ljudi – pogotovo učenici i studenti, konzumiraju pisani sadržaj, što se nadasve odražava među naraštajima koji odrastaju u digitalnom okružju. Generacija Z prvi je naraštaj koji odrasta uz pametne telefone, društvene mreže i mobilni internet. Te okolnosti oblikuju njihovu svakodnevicu, načine usvajanja znanja, stil komunikacije, oblikovanje identiteta, ali i odnos prema knjizi, jeziku i čitanju. Drugim riječima, živimo u vremenu kada se javljaju novi oblici čitateljske kulture koji prate digitalne formate i društvene mreže.

Pojave poput BookToka ili pak fan fikcije koja donosi obilje literarnih radova raznih zajednica obožavatelja u kojima mladi kreiraju priče po svojoj želji s likovima iz svoga omiljenoga medijskog sadržaja (filma, serije, knjige ) – upućuju na to da čitanje nije nestalo, nego se transformiralo! Uz tiskane knjige, pripadnici generacije Z sve češće konzumiraju priče i razne udžbeničke tekstove na ekranima i to – gledajući filmove, videoigre, društvene mreže ili čitajući e-knjige.

Na koji način se prilagođavaju novim tendencijama manjinske knjižnice koje djeluju pri hrvatskim organizacijama i dvojezičnim školama u okolnim nam zemljama gdje višestoljetno žive našijenci, čut će se tijekom rasprave na 30. Forumu. Novitete u nakladničkoj djelatnosti tih geografskih širina najpouzdanije prate tri tjednika: austrijske Hrvatske novine, mađarski Hrvatski glasnik i vojvođanska Hrvatska riječ. Nakladnici su im Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog i Beča, Neprofitno poduzeće za izdavačku djelatnost i kulturu Croatica iz Budimpešte te Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ iz Subotice.

Nastava hrvatskog jezika i kulture izvodi se u više od 20 zemalja za oko šest i pol tisuća djece i mladih

U vrijeme brzih društvenih i gospodarskih promjena planetarnih razmjera, naglog širenja umjetne inteligencije u uvjetima sve intenzivnije digitalizacije i dvojezično obrazovanje Hrvata izvan domovine dobiva na sve većem značaju. Nastava se hrvatskoga jezika i kulture trenutačno u svijetu izvodi u različitim oblicima u više od dvadeset zemalja za oko šest i pol tisuća djece i […]

Ministarstvo kulture i medija RH podupire opremanje svih knjižnica pri lektoratima hrvatskoga jezika i kulture na inozemnim sveučilištima, ne zaboravljajući potporu za čak 200-ak malih priručnih knjižnica pri našim kulturno-umjetničkim društvima u dijaspori poput Hrvatske knjižnice Ljudevita Gaja iz Donje Lastve u Boki kotorskoj, čiji je osnivač HKU Dux Croatorum ili pak izvrsne knjižnice smještene u prostorijama Gradišćansko-hrvatskoga centra u Beču koja nosi ime znamenitoga Franje Rottera.

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Hrvatska nastava u inozemstvu pretežito je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, a provodi se od uspostave neovisnosti Lijepe Naše na temelju Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine 194./03.) koji propisuje nastavne sadržaje ne samo iz jezika i književnosti, nego i povijesti, vjerskih sadržaja, geografije, likovne i glazbene kulture.

Pored nasljednih govornika, hrvatski jezik i kulturu sve više uče ili pak studiraju ljubitelji slavistike na lektoratima hrvatskoga jezika u svijetu, a uslijed migracijskih i gospodarskih gibanja zamjetan je i sve veći broj strane radne snage na području suvremene Republike Hrvatske. Izazovi su brojni, a kvalificirane učitelje hrvatskoga kao inoga jezika sve više potražuju obrazovne institucije s obje strane granice.

Poseban studijski program za obrazovanje ovoga profila učitelja upravo se u Lijepoj Našoj kreira u akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno, studijski su programi za obrazovanje učitelja hrvatskoga jezika u prvom redu usmjereni na poučavanje izvornih govornika, iako se isti učitelji upućuju i na rad u nastavu hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu gdje rade u heterogenim skupinama najčešće upravo s nasljednim govornicima hrvatskoga jezika. Rad je za sve učitelje i lektore hrvatskoga kao inoga jezika višeslojan i zahtjeva velik osobni angažman nastavnika. Taj moderni nastavnik kada radi u inozemstvu s djecom hrvatskih korijena mora biti vješt u kombiniranju ključnih identitetskih sadržaja, ne samo iz hrvatskoga jezika i književnosti, nego i povijesti, vjerskih tema, geografije, likovne i glazbene kulture. Usto, naše vrijedne nastavnike i lektore često zatječemo i u organizacijskim, administrativnim i društvenim poslovima pri umrežavaju obrazovne i lokalne zajednice hrvatskih govornika od Sjevernog do Južnog pola, drugim riječima od Aljaske do Ognjene zemlje, a na europskome kontinentu od Skandinavije do Republike Sjeverne Makedonije.

Obogaćena leksikografska građa vojvođanskih Hrvata

U sedamnaestom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obuhvaća slova N, Nj i O, to jest od natuknice nacija do glasila Otac Gerard, četrdesetak autor napisalo je ukupno 148 članaka, koje prati 21 uputnica i 95 ilustracija. U ovu je brojku uvršten i nešto veći broj priloga na kraju sveska (25 članaka […]

Zagrebačka inicijativa

U tom smislu velika su očekivanja od aktualne Međunarodne znanstveno-stručne konferencije koja se održava ovih dana u Zagrebu (3 – 4. XI. 2025.) pod znakovitim naslovom „Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost / Croatian Language And Culture Abroad: Exploring The Past, Present And Future“ i to u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Ozbiljnosti konferencije nastoje doprinijeti i suorganizatori kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Croaticum, Institut za slavistiku Sveučilišta u Regensburgu, Njemačka; Fakultet obrazovnih znanosti, Sveučilište u Sao Paolu, Brazil; Filozofski fakultet, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Sveučilište u Pečuhu, Mađarska; Fakultet za postdiplomske studije, Sveučilište u Torontu, Kanada; Centar za germanistiku i europske studije Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatska matica iseljenika – koja se kao ustanova afirmirala u (ne)formalnim oblicima jezičnog poučavanja Hrvata u višejezičnim sredinama.

Sa zanimanjem pratimo izlaganja stručnjaka iz interdisciplinarnih znanosti od lingvistike, glotodidaktike, povijesti, pedagogije, do demografije – kako bi proširili spoznaje o procesu ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom, valorizirali potrebe učitelja hrvatskoga kao inoga i nasljednoga jezika, uz stjecanje vjerodostojnog uvida u očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u zemlji i inozemstvu, uključujući škole pri hrvatskim katoličkim misijama u tuđini anglofonog, germanofonog i hispanofonog okružja.

Dvojezično školstvo u 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima višestoljetno živi raspršena hrvatska manjina – može se reći da je zadovoljavajuće u tek nekoliko zemalja kao što su Mađarska, Austrija i Rumunjska. U ostalih desetak zemalja srednje i jugoistočne Europe valja još puno uložiti napora za potrebe obrazovanja djece i mladih pripadnika hrvatske manjine.

Republika Hrvatska svojim Ustavom jamči zaštitu prava svojih iseljenika i pripadnika hrvatske manjine u europskome susjedstvu kao i potrebu promicanja veza heterogenih grupa hrvatske dijaspore s matičnom domovinom. Jedan od ključnih oblika takvoga djelovanja Republike Hrvatske svakako je provođenje nastave hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu.

Tematski okvir aktualne zagrebačke inicijative

Aktualna zagrebačka Konferencija podijeljena je u više tematskih okvira među kojima izdvajamo panele kao što su: Hrvatski kao nasljedni jezik te očuvanje hrvatskoga jezika u iseljeništvu i manjinskim zajednicama; Umjetnost i kultura u službi očuvanja nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika; Gospodarski, sociološki i kulturni vidovi integracije hrvatskih iseljenika – povratnika; Hrvatsko iseljeništvo kao brend i promotor Hrvatske u inozemstvu; Uloga Katoličke crkve u hrvatskom iseljeništvu – nekad i danas; Hrvatska u kontekstu ekonomskih i demografskih promjena; Integracija doseljenika iz trećih zemalja – izazovi i prilike; Uloga i položaj Hrvatske u novom geopolitičkom kontekstu; Motivi iseljavanja i namjere povratka iseljenika u suvremenom hrvatskom društvu; Demografska revitalizacija Hrvatske i nacionalna sigurnost; Izazovi očuvanja hrvatskoga identiteta u multinacionalnom društvu; Novi oblici razvijanja i izražavanja nacionalnog identiteta među potomcima hrvatskih iseljenika; te Izazovi, stanje i potrebe održavanja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu.

Pia Pilipović iz Zagreba dobitnica nagrade Hrvata iz Amerike

U Zagrebu je krajem srpnja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih priređena svečana dodjela Nagrade Marin Soljačić, Nagrada dr. Ante Žužul za hrvatski jezik i povijest te Nagrada Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih maturantima koji su ostvarili vrhunski uspjeh na državnoj maturi u školskoj godini 2024./2025. Maturantica Pia Pilipović, koja je izvrsno završila XV. gimnaziju […]

Primjeri dobre prakse u europskome susjedstvu

Mogućnosti učenja jezika u redovitom obrazovnom sustavu vrlo su bitne. Podsjetimo, kako se položaj dvojezičnih škola mora brže usklađivati sa statusom hrvatskoga jezika u određenim sociolingvističkim zadatostima. Hrvatski jezik je službeni jezik u Republici Hrvatskoj i jedan od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini te je danas i jedan od 24 službena jezika u Europskoj uniji, a kao manjinski jezik (standardni hrvatski jezik ili lokalni dijalekt hrvatskoga jezika) u službenoj je uporabi u cijeloj državi ili u pojedinim dijelovima Republike Austrije, Crne Gore, Talijanske Republike, Mađarske, Rumunjske, Slovačke Republike i Republike Srbije.

Od 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine tek njih nekoliko omogućava nastavu na hrvatskome jeziku (i hrvatskoj inačici latiničnog pisma) u svome obrazovnom sustavu: Mađarska, Austrija (samo u Gradišću), Rumunjska (u svim hrvatskim mjestima) i Srbija (u Vojvodini iako nedostatno), i to cjelokupnu nastavu, dvojezičnu nastavu ili izborni predmet Hrvatski jezik i kultura. Treba reći kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dodatno pomaže kvalitetnijem održavanju nastave u Rumunjskoj i Vojvodini upućivanjem učitelja te asistenata u nastavi u Gradišće.

U svim drugim državama manjinskoga kruga u europskome susjedstvu organiziranje hrvatske nastave u cijelosti je preuzela Hrvatska te MZOM upućuje učitelje hrvatske nastave (nastave hrvatskoga jezika i kulture) iz Hrvatske i financira njihov rad u Crnoj Gori, Italiji, S. Makedoniji, Slovačkoj i Sloveniji. Vrlo je nejasna i kompleksna situacija s obrazovanjem Hrvata u Janjevu, Republika Kosovo gdje malobrojni preostali Hrvati razredne odjele pohađaju zajedno s pripadnicima romske manjine. Iako postoji nastava hrvatskoga kao drugoga modernoga europskog jezika u dvije škole u Sofiji te u jednoj školi u Pragu, ne možemo reći da, u klasičnom smislu, postoji hrvatska nastava u Republici Bugarskoj i Češkoj Republici.

Potporu nastavnim i izvannastavnim aktivnostima učenika koji pohađaju hrvatsku nastavu sustavno u 21. stoljeću daje Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Posljednjeg desetljeća razvila se i živa suradnička veza učenika i njihovih škola pa samostalno ostvaruju intenzivnu suradnju sa školama iz Lijepe Naše, što svakako doprinosi privlačnosti i zanimljivosti, ali i kvaliteti nastave. Kvaliteti nastave hrvatskoga jezika i kulture, nastavnicima i učenicima iz manjinskih sredina tradicionalno pružaju stručnu potporu razni ljetni neformalni kulturni programi Hrvatske matice iseljenika, a najpoticajnija im je za učenje hrvatskoga jezika i kulture Matičina Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, koja se održava u Novom Vinodolskom dulje od tri desetljeća.

Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika izvrsno doprinose razvijanju pragmatičke kompetencije koja je od vitalne važnosti u nastavi dvojezičnih sredina jer ona, uz jezičnu i sociolingvističku, tvori komunikacijsku kompetenciju. Naime, posve specifičnom skupinom učenika pokazali su se govornici blisko srodnih slavenskih jezika čija pragmatička kompetencija uglavnom nije jednako razvijena kao i jezična, a tu je razliku potrebno prevladati pomno strukturiranim poučavanjem konteksta kako to rade profesori i dramski pedagozi na Matičinoj Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture ili pak iskusni predavači na Matičinoj Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture, koja se održava desetljećima u suradnji s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu.

Na visokoškolskoj razini, studentima se, barem kao sveučilišni tečaj a rjeđe, kao primjerice u Mađarskoj ili Slovačkoj, kao studijski program, nudi mogućnost učenja hrvatskoga jezika u svim državama, s iznimkom Crne Gore. Do prije nekoliko godina stanje je bilo još i lošije, a u proteklome razdoblju osnovani su prvi lektorati hrvatskoga jezika u Srbiji, Kosovu i Austriji te je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uputilo lektore iz Hrvatske na Sveučilište u Novome Sadu, Sveučilište u Prištini i Visoku pedagošku školu Gradišće u Željeznome, što je bio prvi lektorat hrvatskoga jezika u državama njemačkoga govornog područja. Od preklani je i na Sveučilištu u Regensburgu u Saveznoj Republici Njemačkoj počeo s radom lektorat hrvatskoga jezika.

Dokazali smo da nismo ni fašisti ni teroristi

Ovih je dana istaknuti publicist, povjesničar, političar i diplomat s polustoljetnom američkom adresom Mate Meštrović navršio okrugli 95. rođendan pa smo poželjeli, uz riječi zahvalnosti, prisjetiti se njegovih osobnih prinosa uspostavi hrvatske neovisnosti i to s čelne pozicije kultnog emigrantskog Hrvatskog narodnog vijeća. Povijesni kontekst statusa hrvatskoga naroda u drugoj polovici burnog 20. stoljeća, i […]

Hrvatski jezik može se učiti i u nekim katoličkim gimnazijama i visokim školama u Austriji, Rumunjskoj i Srbiji. Katolička Crkva imala je neizmjerno važnu i nezamjenjivu ulogu u očuvanju hrvatskoga vjerskog, ali i jezičnoga i nacionalnoga identiteta, a i danas ima izuzetno važnu i aktivnu ulogu. Najbolja ilustracija za tu zaključnu tvrdnju je vitalnost sustava Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade (HIŠAK-a) sa sjedištem u Chicagu.

Dokazali smo da nismo ni fašisti ni teroristi

Ovih je dana istaknuti publicist, povjesničar, političar i diplomat s polustoljetnom američkom adresom Mate Meštrović navršio okrugli 95. rođendan pa smo poželjeli, uz riječi zahvalnosti, prisjetiti se njegovih osobnih prinosa uspostavi hrvatske neovisnosti i to s čelne pozicije kultnog emigrantskog Hrvatskog narodnog vijeća. Povijesni kontekst statusa hrvatskoga naroda u drugoj polovici burnog 20. stoljeća, i […]

Tekuća 2025. istodobno je i posebna godina jer audiovizualni arhivi diljem planeta obilježavaju 20. obljetnicu povelje WDAVH-a o jačanju svijesti o važnosti audiovizualne i filmske baštine, čija multimedijska građa doista otvara prozor u svijet nevjerojatno jedinstvenih priča. Te priče naraštajima otkrivaju domišljatost ljudskoga duha koji izranja iz raznolikosti kulturā, potičući bujnu inspiraciju.

Hrvatska kulturna povijest na globalnoj razini, obilježena iseljeničkim sudbinama, takvu inspirativnu audiovizualnu priču ljetos je dobila na Pula Film Festivalu i to na premijeri dvosatnog dokumentarnoga filma o hrvatsko-francuskome umjetniku pod nazivom „Slavko Kopač: Barbarska profinjenost“, snimljenom u produkciji udruge ArtRencontre.

Režiju filma potpisuje Dražen Majić, a scenarij Maja Ivić. Uradak prati slikarev dinamičan životni put, od rodnih Vinkovaca preko Zagreba i Firence, pa sve do Pariza, gdje je postao blizak suradnik Andréa Bretona i Jeana Dubuffeta. Posebna vrijednost filma je što o umjetniku govori čak 21 stručnjak, među kojima su, uz ostale, Annie Le Brun, Michel Thévoz, Lucienne Peiry, Pauline Goutain, Fabrice Flahutez, Roberta Trapani, Piero Nocita te s hrvatske strane novinar i diplomat Mirko Galić, slikar Tomislav Buntak, kustos Željko Marciuš, uz Kopačeva prijatelja iz djetinjstva Dražena Švagelja. Okupiti tako velik broj relevantnih sugovornika koji žive u više zemalja u jednome filmu vrlo je zahtjevno, posebno što su umjetniku Kopaču i sin i supruga ranije preminuli. No, srećom, na aukciji u Drouotu (2017.) supružnici filantropskoga žara Floričić otkupljuju nasljeđe inovativnoga Slavonca s ateljeom i umjetninama – pa priča ide dalje u osvajanje zaslužene umjetničke pozicije Slavka Kopača.

Petar Cvitković u djetinjstvu je bio prisiljen prestati svirati tamburu jer je kao doseljenik morao raditi na polju. Ali onda je dao zavjet…

Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike ovih je dana primila novu donaciju pa je glavni predsjednik te naše najdugovječnije fraternalističke organizacije u dijaspori Edward W. Pazo najavio u službenome glasilu Zajedničaru osnivanje Memorijalnog fonda za stipendije obitelji Petra i Marion Cvitković, američkih Hrvata iz Waukegana, smještenog u sjevernome dijelu metropolitanskoga područja Chicaga (Illinois) gdje naraštajima […]

Tako je u Firenci trenutačno od 12. rujna do 13. studenoga u Akademiji likovnih umjetnosti, otvorena velika retrospektivna izložba posvećena Kopaču pod naslovom „Slavko Kopač. Skriveno blago. Informalna umjetnost, nadrealizam, art brut“. Izložba se održava u organizaciji istarske udruge ArtRencontre i firentinske Akademije, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Regije Toskana i Grada Firence. Prva retrospektivna Kopačeva izložba u Italiji, osamdeset godina nakon njegove prve izložbe u Firenci (1945.), postavljena je oko dva dominantna razdoblja Kopačeva stvaralaštva, firentinskoga i pariškoga, a čini je više od stotinu njegovih remek-djela, kao i arhivska građa te djela drugih umjetnika koji su utjecali na njegov umjetnički razvoj, čime su kustosi Roberta Trapani i Pietro Nocita ponudili jedinstvenu priliku za novo vrednovanje umjetničkoga opusa Slavka Kopača i to u vrhunskim galerijskim uvjetima talijanske Akademije s polutisućljetnom tradicijom.

Slavko je u Firenci boravio od 1943. do 1948., a upravo je firentinska Akademija značajno utjecala na njegov daljnji umjetnički razvoj. Predsjednica Akademije Cristina Acidini istaknula je kako Akademija s posebnim zadovoljstvom ugošćuje izložbu ovoga hrvatskog umjetnika s izrazitim inovativnim nadahnućima, koji zaslužuje da ga se pamti u gradu gdje je „doživio svoje umjetničko oslobođenje“. Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Talijanskoj Republici Jasen Mesić, posebno naglasivši potporu Ministarstva kulture i medija izložbi koja briše prašinu zaborava s umjetničkog djelovanja ovog našeg Parižanina, a otkriva još jednu kulturnu poveznicu Hrvatske i Italije. Veleposlanik Mesić zahvalio je udruzi ArtRencontre, odnosno Tamari i Kristijanu Floričiću na uzornome kolekcionarskom angažmanu kojim promiču umjetničku baštinu ovoga velikoga hrvatskog umjetnika.

Ovo su Hrvatice i Hrvati iz dijaspore koji su diljem svijeta branili čast domovine

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“, kojom je u tri dana oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja Lijepe Naše, veličanstvena je pobjeda u Domovinskome ratu devedesetih prošloga stoljeća u kojoj se praktično ostvarila kruna jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. „Oluja“ je započela 4. kolovoza 1995. godine u zoru, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila […]

Nakon izložbe ljubitelji umjetnosti u toj najstarijoj Akademiji na svijetu 17. listopada uživali smo u poslastici – studijskog dana posvećenog Kopaču kao ključnoj figuri na raskrižju europskoga nadrealizma, informela i art bruta. Svestrani umjetnik Slavko Kopač, nakon 47 godina stvaralaštva u Parizu gdje je bio suosnivač La Compagnie de l’Art Brut (Grupe Art bruta), preminuo je u krugu svoje obitelji u francuskoj prijestolnici u 82. godini života prije točno tri desetljeća. Domovinu je za života često posjećivao, njegujući kulturne veze između Lijepe Naše, Italije i Francuske.