piše: Vesna Kukavica
FOTO: Hrvatska bratska zajednica
Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike ovih je dana primila novu donaciju pa je glavni predsjednik te naše najdugovječnije fraternalističke organizacije u dijaspori Edward W. Pazo najavio u službenome glasilu Zajedničaru osnivanje Memorijalnog fonda za stipendije obitelji Petra i Marion Cvitković, američkih Hrvata iz Waukegana, smještenog u sjevernome dijelu metropolitanskoga područja Chicaga (Illinois) gdje naraštajima živi brojna hrvatska zajednica.
Majke slave svoj dan druge nedjelje u svibnju u 47 zemalja svijeta u kojima susrećemo potomke hrvatskih iseljenika na višestoljetnoj vremenskoj okomici… „Ako niste kod kuće, pišite majci često, recite joj nekoliko lijepih riječi, pohvala, i recite joj koliko je volite“, govorila je utemeljiteljica Majčina dana učiteljica Anna Jarvis iz Philadelphije, koja je najveći dio […]
Prema riječima predsjednika Paze, ovakvo ulaganje u obrazovanje mladih hrvatskih korijena putem pojedinačnih stipendijskih fondova pri Školarinskoj zakladi HBZ-a pokazuje se vrlo bitnim pokretačem rasta ove obrazovne organizacije, ali i filantropskim činom američkih Hrvata vrijednim velikog poštovanja.
Memorijalni fond Petra i Marion Cvitković s donacijom od 50 tisuća američkih dolara pokreću pri Zakladi njihova akademski obrazovana djeca u znak odanosti vlastitim roditeljima i hrvatskom kulturnome naslijeđu, koje naraštajima njeguje njihova obitelj. Ovom donacijom Školarinska zaklada HBZ-a uknjižila je rekordni 110 pojedinačni fond za stipendiranje svoga podmlatka.
Važan uvjet ovog stipendijskog fonda je da budući primatelj bude član Junior Tamburitzans kulturno-umjetničkog društva koje okuplja Hrvatska bratska zajednica Amerike. Zanimljivo, sam inicijator najnovijeg pojedinačnog fonda Petar Cvitković u djetinjstvu je bio prisiljen prestati svirati tamburu jer je kao doseljenik morao raditi na polju, ali zavjet da će nastaviti njegovati hrvatsku tradicijsku kulturu i glazbenu baštinu kada osigura ekonomsku stabilnost vlastite obitelji potaknuo ga je da obnovi umijeće sviranja na tom omiljenom hrvatskom glazbalu i usavrši ga u svojim četrdesetim godinama.
Slijedom tog obećanja bračni par Petar i Marion s prijateljima iz hrvatske zajednice i domicilnog okružja osnivaju ansambl American-Croatian Waukegan Tamburitzans, koji uspješno djeluje dulje od pola stoljeća u Waukeganu i nastupa diljem sjeverno-američkoga kontinenta na festivalima Omladinske kulturne federacije mladih HBZ-a. Koncerti ovog ansambla iz godine u godinu još od sedamdesetih naovamo privlače oko dvije tisuće ljudi koji uživaju u hrvatskoj glazbenoj baštini, ali i suvremenim kompozicijama američke i hrvatske glazbene scene.
Obitelj Cvitković uspoređivana je s znamenitim američkim obiteljskim glazbenim sastavom The Osmonds. Prim, brač, bugarija, čelo i bas bili su uvijek prisutni u obitelji Cvitković, a svirke s hrvatskim repertoarom čule su se do kasnih noćnih ura. Ta se tradicija njegovanja hrvatske glazbene baštine nastavila i tijekom njihove mirovine na Floridi. Petar Cvitković dao je značajan doprinos očuvanju hrvatske tradicijske kulture djelujući i kao član Upravnog odbora Omladinske kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike, ali i kao podpredsjednik ondašnje čikaške Hrvatske katoličke zajednice Amerike i Kanade, koja je također okupljala razne iseljeničke kulturno umjetničke ansamble hrvatske provenijencije iz cijele Sjeverne Amerike.
Značaj obrazovanja snažno je naglašavan u obitelji Cvitković, što je u skladu s dugoročnom vizijom HBZ-a da podrži mladež američkih Hrvata koja želi steći sveučilišnu naobrazbu uz pomoć ove Školarinske zaklade. Obitelj Cvitković i ranije se uključivala u filantropske aktivnosti HBZ-a osobito putem stipendiranja darovitog podmlatka odsjeka 68 HKZ-a i odsjeka 75 HBZ-a, American-Croatian Waukegan Tamburitzans, ali i pojedinih izravnih doprinosa Školarinskoj zakladi HBZ-a. Prve stipendije iz ovog fonda obitelji Cvitković bit će isplaćene početkom dolazeće akademske godine, a molbe se zaprimaju do 15. rujna 2025.
„Iskazujemo naše najiskrenije divljenje i zahvalnost obitelji Cvitković za prenošenje kulturnih vrijednosti i obrazovnih postignuća svojoj djeci, koja nastavljaju njegovati obiteljsku tradiciju, hrvatski kulturni identitet u multietničkom mozaiku američkoga demokratskoga društva što znakovito potvrđuje osnivanje ovog fonda koji odaje počast naslijeđu njihovih roditelja“, poručio je glavni predsjednik HBZ-a Edward W. Pazo.
Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike (The CFU Scholarship Foundation) jedinstven je obrazovni fraternalistički program američkih Hrvata i njihovih prijatelja na sjevernoameričkom kontinentu, udruženih u Hrvatsku bratsku zajednicu Amerike, utemeljenu na vremenskoj okomici od 131 godine (1894.). Lani je Zaklada bespovratnim stipendijama nagradila 159 studenata u ukupnom iznosu od 157.400 USD. Stipendije se kreću u iznosima od 500 do 1.250 USD. Za one studente HBZ-a koji pohađaju medicinski fakultet dostupne su dodatne tri godine stipendiranja.
Zaklada je počela djelovati u sklopu HBZ-a 27. lipnja 1958. Njezinu rođendanu prethodila je inicijativa s Devete četverogodišnje konvencije Hrvatske bratske zajednice Amerike održane u Philadelphiji prije točno 70 godina (1955.). Tijekom konvencije donesena je rezolucija kojom se poziva na „godišnje izdvajanje od četiri tisuće dolara za stipendije zaslužnim studentima Hrvatske bratske zajednice“.
Posljednjih desetljeća imovina Školarinske zaklade HBZ-a iz Općeg fonda te spomenutih sto deset fondova specijalnih zaklada stalno raste, omogućujući u prosjeku dodjelu 200 stipendija godišnje mladima, zahvaljujući filantropiji našijenaca svih naraštaja. Upravni odbor Zaklade čine, uz glavnog predsjednika Edwarda W. Pazu i glavnu rizničarku Bernadette Luketich-Sikaras, direktori kao što su agilni Franjo Bertovic, Dr. Marion Vujevich, Robert Luketic, Paul J. Lucas, Derek Hohn i Michael Ricci. Svijest o značaju ulaganja u obrazovanje mladih u hrvatskoj prekooceanskoj dijaspori oblikovala se desetljećima ranije nego u matičnoj zemlji.
U Ottawi je svečano otvoren ovih dana nacionalni „Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta“, podignut u reprezentativnom Vrtu provincija i teritorija u središtu kanadskoga glavnoga grada u znak sjećanja na milijune ljudi koji su patili ili stradali pod opresivnim režimima iz cijelog svijeta. Spomenik žrtvama komunizma oblikovao je Raffov tim za dizajn, uprizorujući memoriju […]
Poticaji obrazovanju mladih u domovini
Uz ovu najstariju Zakladu američkih Hrvata iz Pittsburgha ovom prilikom valja skrenuti pozornost i na još dvije iseljeničke zaklade iz SAD-a, koje su nastale s uspostavom demokracije u Lijepoj Našoj devedesetih prošloga stoljeća.
Croatian Scholarship Fund (CSF) je tako perspektivna zaklada kalifornijskih Hrvata koja ove godine slavi 35. obljetnicu uspješnog djelovanja na tlu Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Posrijedi je iseljenička zaklada, ali za studij u Lijepoj Našoj, koja je dosad stipendirala više od 400 izvrsnih studenata na hrvatskim sveučilištima, kojima će se od dolazeće akademske godine pridružiti 40 sretnika iz nove generacije brucoša. Oni će tijekom svog petogodišnjeg studija dobivat po dvije i pol tisuće dolara od kalifornijskih Hrvata. Studenti su izabrani između više stotina prijavljenih odlikaša.
„Dok su dio CSF programa od mladih se očekuje da postižu što bolji uspjeh, ostvaruju izvrsne rezultate u izvannastavnim aktivnostima“, navode iz CSF-a. Stipendisti će studirati na Sveučilištu u Zagrebu (12); na Sveučilištu u Splitu (7); na Sveučilištu u Rijeci (5); te na Sveučilištu u Osijeku (1). Stipendisti iz susjedne BiH studirat će na Sveučilištu u Mostaru na hrvatskome jeziku (6) te na Sveučilištu u Sarajevu (1).
Zaklada je u Kaliforniji pokrenuta (1989.) pod sloganom „Stvaranje lidera kroz obrazovanje“ od strane hrvatskih disidentskih migranata koji su nakon sloma Hrvatskoga proljeća (1971.) u SAD-u našli kruh i slobodu za razvitak svojih poslovnih karijera. Jedina želja zakladnika i ujedno obveza studenata jest da nakon diplome ostanu u Republici Hrvatskoj, te da budu uspješni u svom profesionalnom životu kako bi mogli snažnije doprinositi boljitku hrvatskog društva i čovječanstva općenito.
Nadalje, dvadeset i drugu godinu za redom u Dubrovniku su Amerikanci hrvatskih korijena iz San Pedra, udruženi u Libertas Foundation, dodijelili stipendije učenicima obrtničkih zanimanja iz Dubrovačko-neretvanske županije, želeći da mladi Dubrovčani ostanu u rodnoj sredini i pomognu razvoju turističkog sektora Hrvatske. Ove akademske godine stipendije su osvojila trinaestorica učenika, koji će se školovati za deficitarna zanimanja poput kuhara, kao i razna obrtnička baštinska zvanja koja nedostaju na jugu Hrvatske…
„Libertas Foundation će i dalje poticati mlade da ostanu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i razvijaju svoje talente. Ove stipendije odražavaju našu posvećenost budućnosti mladih ljudi i ove lokalne zajednice koju su naši preci morali napustiti u potrazi za poslom,” poručio je predsjednik Libertas Foundation Amerikanac dubrovačkih korijena Nick Hazdovac.
Valja napomenuti, za razliku od potonjih dviju kalifornijskih zaklada Croatian Scholarship Fund i Libertas Foundation koje dodjeljuju stipendije za studij u Lijepoj Našoj, Amerikanci hrvatskih korijena iz Pennsylvanije okupljeni oko najstarije i najuspješnije iseljeničke Školarinske zaklade HBZ-a / CFU Scholarship Foundation stipendiraju učenike i studente koji se usavršavaju na prestižnim američkim (sve)učilištima. Tradicionalna kampanja za uplate donacija počinje krajem studenog uz američki Dan zahvalnosti. Imovina Školarinske zaklade HBZ-a iz Općeg fonda te fondova 110 specijalnih zaklada stalno raste (dosegavši samo u Općem fondu 6.591.686.64 dolara), omogućujući u prosjeku dodjelu 200 stipendija godišnje. Zahvaljujući filantropiji našijenaca, Zaklada znatno doprinosi socijalnoj pokretljivost mladih američkih Hrvata na društvenoj ljestvici te najrazvijenije zemlje svijeta.
Europske stipendijske prakse
U europskim zemljama, s druge strane oceana, zaklade su doživjele nagli rast tek 80-ih godina prošloga stoljeća. U Europi su mnoge zaklade osnovane od strane institucija, vlada i same Europske unije sa ciljem afirmacije ekonomije dijeljenja između europskih demokratskih društava. Procjenjuje se da u Europi danas postoji oko 200 tisuća zaklada. Broj zaklada varira od zemlje do zemlje, ovisno o fleksibilnosti pravnog okvira za zakladništvo.
U Hrvatskoj su kroz povijest postojale raznolike zakladne aktivnosti i tipovi zaklada. Najraniji podaci o zakladama potječu iz 16. stoljeća kada su zaklade većinom bile pod vodstvom Crkve, usredotočene na podjelu stipendija. Početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj je tako bilo registrirano oko stotinu zaklada, ali ih je socijalistička revolucija pomela sa scene 1945., nacionaliziravši im imovinu i zabranivši im djelovanje. Prvim višestranačkim demokratskim izborima i osamostaljenjem Lijepe Naše, vraćaju se zakladničke i filantropske aktivnosti za stipendiranje učenika i studenata, a trenutačno ih je registrirano trostruko više nego u (ne)slavnoj prošlosti.
S ponosom ističemo kako je naša dijaspora u zapadnim demokracijama znatno ranije prakticirala zakladništvo kao sredstvo mobiliziranja vlastite etničke zajednice i provedbu njenih vizija usredotočenih na očuvanje hrvatskog identiteta u multietničkom mozaiku sjevernoameričkog kontinenta, gdje se građani hrvatskih korijena s višestoljetnom tradicijom udružuju na vlastitu inicijativu kako bi unaprijedili život u lokalnoj zajednici unutar domicilnog društva, ojačavši ulaganjem u obrazovanje mladih socijalnu pokretljivost darovitih sunarodnjaka na društvenoj ljestvici najrazvijenije ekonomije svijeta – Sjedinjenih Američkih Država.
Usput, sredinom godine u Pittsburghu je održano redovito zasjedanje Nacionalnog odbora HBZ-a, čije je neovisno revizorsko financijsko izvješće o poslovnim, fraternalističkim, kulturni i obrazovnim aktivnostima odlično (Zajedničar, 4. lipnja 2025.). Revizor i upravitelj portfelja te hrvatske osiguravajuće organizacije John Župančić, dao je detaljnu analizu financijske bilance s osvrtom na investicijski portfelj HBZ-a koji uključuje obveznice investicijske kvalitete, ističući kako je neto dobit od operacija dosegla 1.920.827 dolara, dok je cjelokupna imovine HBZ-a porasla na 509.785.097 američkih dolara, što je povećanje od gotovo 4 milijuna dolara u odnosu na prethodnu godinu i ostvarenje viška HBZ-a od rekordnih 68.409.522 dolara.
Jezične tehnologije i digitalni resursi te klasični udžbenici za poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnome okružju sve su dostupniji potencijalnim ljubiteljima hrvatskoga jezika i kulture, zahvaljujući stručnjacima Instituta za hrvatski jezik kao i brojnim autorima koji djeluju na Sveučilištu u Zagrebu. Sve je to u središtu aktualne znanstveno-popularne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika (21. veljače – 17. […]
Zanimljivo, Župančić je ukazao da su ovi ukupni iznosi postignuti unatoč padu premijskog prihoda na razinu koja nije viđena posljednjih 25 godina u SAD-u. Rezultati tima glavnog predsjednika Edwarda W. Paze ipak ulijevaju povjerenje, poput onog koje je zagovarao legendarni fraternalist i kulturni aktivist Bernard M. Luketich u epohi treće industrijske revolucije, kako će ova fraternalistička organizacija u vrijeme četvrte industrijske revolucije – zaslužna za očuvanje i razvitak hrvatskog kulturnog identiteta – nastaviti uspješno djelovati u 21. stoljeću, iako industrija osiguranja na slobodnome tržištu SAD-a nudi lukrativnije premije, ali ne nudi kulturne i obrazovne programe za djecu i mlade hrvatskih korijena kao što to čine odsjeci Hrvatske bratske zajednice diljem sjeverno-američkoga kontinenta, gdje višestoljetno živi milijunska hrvatska dijaspora u četvrtom i petom naraštaju.
