VII. Hrvatski iseljenički kongres

Postoji li kultura povratka među hrvatskim iseljenicima?

25. rujna 2025. u 20:14

Potrebno za čitanje: 2 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: PR

Hrvatska je s jedne strane suočena s izazovom da ju je u posljednjem desetljeću napustilo više od 400 tisuća građana u najproduktivnijoj dobi, dok je, s druge strane, prisiljena otvoriti svoje granice i primiti velik broj migranata iz Nepala, Filipina, Pakistana i drugih zemalja.

Marin Sopta: Zemlje koje su uspjele vratiti svoju dijasporu nisu ništa uspješnije od Hrvatske. Evo u čemu je stvar

Na panelu Useljeništvo i povratništvo I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, govoreći o useljeništvu i povratništvu, dr. sc. Marin Sopta istaknuo je kako se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku, no smatra da ostale zemlje koje su uspjele vratiti stanovništvo, nisu uspješnije od Hrvatske, piše […]

Nedostatak migracijske strategije i neselektivna politika pridonijeli su tome da su u Hrvatsku došli većinom neškolovani migranti, koji u ogromnom broju popunjavaju potrebu za „jeftinom radnom snagom“.

Država, umjesto da preuzme odgovornost i kontrolira dolazak migranata u Hrvatsku, tu ulogu prepušta agencijama u privatnom vlasništvu, koje se uglavnom vode profitom i neselektivno dovode migrante, od kojih većina često ne govori ni engleski ni hrvatski jezik, što otežava komunikaciju i njihovu asimilaciju u društvo.

Na osnovi niza pokazatelja, državni vrh već sada je svjestan da migranti ne predstavljaju dugoročno rješenje za nedostatak kvalificirane radne snage u Hrvatskoj.

Potaknuti nastalom situacijom u Hrvatskoj, mnogi uglednici, uglavnom demografi, gospodarstvenici, stručnjaci iz raznih područja, kao i jedan određen broj političara, javno propagiraju ideju masovnog povratka hrvatskih iseljenika kao jedno od mogućih rješenja za trenutačno stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo.

I pored činjenice da je Vlada u posljednjih nekoliko godina ponudila razne programe i poticajne mjere za iseljenike koji se odluče vratiti u domovinu, te mjere nisu dale vidljivih rezultata.

No to nas ne smije zaustaviti u nastojanju oko povratka hrvatskih iseljenika. Ako su države poput Portugala, Poljske, Španjolske i drugih uspjele postići povratak velikog broja svojih iseljenika, onda to svakako možemo i mi.

Je li povratak stvarnost ili utopija?

Jučer je u Hrvatskoj matici iseljenika održano predstavljanje zbornika radova „Hrvatska izvan domovine IV“. “Tematska okosnica kongresa i ovog zbornika radova, čija je građa raspoređena na čak 508 stranica velikog enciklopedijskog formata, usredotočena je na tri najaktualnija migrantska izazova hrvatskih ljudi u pokretu ‘Povratak – stvarnost ili utopija’, propitujući iz više znanstvenih disciplina novu socio-kulturnu […]

Na 7. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji će se od 25. do 28. lipnja 2026. održati u Vukovaru, govorit će se o temama bitnima za odnose između domovinske i iseljene Hrvatske.

  1. Hrvatski iseljenički idealizam prema zemlji svojih predaka
  2. Demografski potencijal hrvatskog iseljeništva
  3. Investicijski, akademski i ukupni potencijal hrvatskog iseljeništva
  4. Poticajni modeli povratka hrvatskog iseljeništva
    4.1. Investicijski model kao temelj povratka
    4.2. Obrazovni i znanstveni poticajni modeli povratka
    4.3. Primjeri povratka i demografske obnove drugih iseljeničkih zemalja
  5. Uključivanje hrvatskog iseljeništva u ukupni život Hrvatske
  6. Hrvatski iseljenički politički pragmatizam
  7. Jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske
  8. Postoji li kultura povratka među hrvatskim iseljenicima?
  9. Hrvatska demografska i ukupna budućnost – strateško nacionalno pitanje
    9.1. Povratak hrvatskog iseljeništva – temelj opstanka
  10. Depopulacija – strani radnici – iseljavanje
  11. Institucionalne veze za efikasniju i kvalitetniju suradnju hrvatskih iseljeničkih udruga i istaknutih individualaca sa zemljom podrijetla
  12. Uloga hrvatskih katoličkih misija i župa među hrvatskim iseljenicima

‘U posljednjih deset godina 400 tisuća Hrvata otišlo je uglavnom zbog političkih razloga’

Svečanom ceremonijom koja je održana danas na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli, otvoren je VI. hrvatski iseljenički kongres. Ceremonija, koju je vodila prof. dr. sc. Josipa Forjan, započela je izvedbom himne Republike Hrvatske i minutom šutnje za sve preminule Hrvate i poginule branitelje. Pozdravne govore uputili su predsjednik Programskog odbora HIK-a […]

Prihvatljive su i druge teme potencijalnih sudionika koje se tiču odnosa domovine i hrvatskih iseljenika.

Hrvatski iseljenički kongres