Zvonimirova lađa

‘Pjesmu sam naučio kad sam bio dječak, prije nego što sam napustio Hrvatsku, a slika koju ona evocira proganjala me svih ovih godina’

23. siječnja 2022. u 10:35

Potrebno za čitanje: 2 min

Dijaspora.hr

Vremeplov

FOTO: Dražen Juraga

Hrvatski narod ima tisućljetnu povijest tijekom koje se stoljećima borio za pravo na samoodređenje, slobodu i neovisnost. S obzirom na svoj geopolitički položaj, prirodne resurse i kvalitetu stanovništva, Hrvatska je stoljećima bila na meti velikih sila. Tijekom svoje tisućljetne povijesti prošla je razdoblja slave i junaštva, bivajući štit Europe od napada turskih osvajača, čime je zaslužila naziv „predziđa kršćanstva“, kako ju je nazvao papa Leon X. u 16. stoljeću.

Poznati argentinski vratar hrvatskih korijena: Otac je poginuo u nesreći, majka je izvršila samoubojstvo i dobio sam tumor. Ali uspio sam. Evo kako…

Igrao je u Argentini, Španjolskoj, Meksiku, Čileu i Paragvaju za klubove Rosario Central, Tenerife, River Plate i Olimpiju Asuncion, u sezoni 2005. u Čileu nije primio gol u 15 utakmica, odnosno 1352 minute, što je peti doseg jednoga nogometnog vratara u povijesti ove igre. Sam sebe ocjenjuje kao vratara ocjenom 6,5 na ljestvici od 1 […]

Nakon smrti Zvonimira Trpimirovića 1089., jednog od njezinih posljednjih kraljeva, Hrvatska je ušla u razdoblje nesreća obilježeno neravnopravnim savezništvima, despotskim stranim vlastima i stalnim vanjskim agresijama. Unatoč tome, sve to vrijeme i bez obzira na okolnosti hrvatski narod uvijek je imao nesalomljiv duh identiteta i želju za slobodom i neovisnošću. Tako je Hrvatska ostala živa unatoč trenutačnim geopolitičkim ograničenjima.

Hrvatski pjesnik Vladimir Nazor, nadahnut tom poviješću, 1912. godine napisao je pjesmu pod naslovom „Zvonimirova lađa”, čiji tekst evocira Hrvatsku kao nasukanu lađu, koju su slomili valovi, išibanu vjetrovima, kako leži na tvrdoj siki… Glavne kitice završavaju: „Još tu je.” Pjesmu sam naučio kad sam bio dječak, prije nego što sam napustio Hrvatsku, a slika koju ona evocira proganjala me svih ovih godina.

Dražen Juraga

Nadahnut tom pjesmom i povodom nove godišnjice posljednje neovisnosti Hrvatske (1991.), palo mi je napamet da to i ostvarim postavljanjem instalacije lađe koja plovi „morem kamenja”. Našao sam trup broda koji mi se činio prikladnim za to, ne samo zbog njegova plemenitog nacrta i izrade, nego i zbog njegove povijesti.

Riječ je o servisnome lučkom brodu, koji je pripadao obitelji Bellini, te je sagrađen 1902. godine u brodogradilištu Bellotti, pod imenom „Bichini” i matrikulom br. 1622, tada smještenom u brodogradilištu koje se nalazilo samo 200 metara dalje od mjesta gdje se sada nalazi. Njegova bogata povijest usko je povezana s poviješću Luke Rosario.

Napustio nas je Domagoj Ante Petrić, povratnik iz Argentine i glasnik slobodne Hrvatske

U Zagrebu je preminuo Domagoj Ante Petrić, istaknuti publicist i političar te povratnik iz Argentine. Obnašao je niz visokih dužnosti u Ministarstvu povratka i iseljeništva, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a bio je i zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika. Domagoj Ante Petrić rođen je u Zagrebu 8. lipnja 1938., a Hrvatsku je s obitelji napustio […]

Zbog svih tih razloga Gradska uprava Grada Rosarija odobrila je da se instalacija postavi u Nacionalnome parku argentinske državne zastave (Parque Nacional a la Bandera) i tadašnji gradonačelnik Rosarija dr. Hermes Binner svečano je otkrio instalaciju s veleposlanicom Republike Hrvatske Nedom Rosandić Šarić, 30. svibnja 1997. na Dan hrvatske državnosti.

Hrvatska zajednica okuplja se svake godine u povodu domovinskih proslava oko ovog simbola koji je predstavlja. Mnogi posjetitelji, bili oni vezani uz hrvatsku zajednicu ili ne, posjećuju je i obilježavaju. Leonardo Bravo, skladatelj iz Rosarija s adresom u Japanu, 2007. godine u Tokiju je skladao glazbenu partituru nadahnutu Zvonimirovom lađom.

Ona se nalazi na mnogim argentinskim i stranim internetskim stranicama pa tako Hrvatska i dalje priča svoju povijest i proglašava svoju opstojnost.

Njezina željezna struktura lijevana u betonskoj podlozi te „valovi od kocki kaldrme” s godinama su izgubili sjaj, ali lađa uspješno odolijeva svakodnevnim udarcima čiji su uzroci razni te stotinama djece koja se na nju ukrcavaju i igraju „moreplovaca” i dalje ustrajno objavljuje: Još sam tu!

Otišao na turneju u Južnu Ameriku i – nije se vratio. Ovaj Varaždinac postao je kralj argentinskog nogometa, učitelj slavnom Menottiju…

Sredinom studenoga 1980. godine Hrvatsku maticu iseljenika posjetio je Rudolf Kralj, ugledni hrvatski iseljenik iz Argentine. Ovaj rođeni Varaždinac s pravom bi zaslužio i naziv “kralja” argentinskog nogometa, jer je u toj latinsko-američkoj zemlji jedan od najcjenjenijih nogometnih stručnjaka. A s obzirom na to da je Argentina službeni prvak svijeta u nogometu, očito je da […]

„Zvonimirova lađa“ je ne samo simbol hrvatske opstojnosti, nego i počast useljavanju koje je pridonijelo osnivanju argentinske luke Rosario, o čemu svjedoče i brončana ploča na provi te naznačeni podaci na krmi.

Dražen Juraga, Hrvatska matica iseljenika