Dvaput je odlazio u Njemačku, no na kraju se ipak odlučio vratiti: Jedna stvar posebno me šokirala!

Hrvat iz Bosne i Hercegovine, pa Hrvat u Njemačkoj, pa na kraju – Hrvat u Hrvatskoj. Tako bi se ukratko opisao tijek života Roberta Babića, povratnika iz Njemačke koji već 24. godinu svoj život gradi u Zagrebu sa svojom obitelji. U razgovoru u sklopu serijala o povratnicima, Robert nam je otkrio kako su ga ove […]

Mariana Glavinich 2018. godine odlučila je u sklopu stipendije Croaticuma i doći u Hrvatsku kako bi naučila i jezik, a ubrzo je i shvatila da upravo u Splitu želi i ostati…

“Bilo je prekrasno, zbog toga sam i dalje ovdje. Tada još nisam našla svoju rodbinu koja je u Hrvatskoj, pronašla sam ih tek 20 dana prije odlaska u Paragvaj. I kada sam se vratila već nakon mjesec dana sam rekla da ja tamo više ne mogu biti. U Splitu sam svaki dan šetala uz more, mogla sam šetati sama ulicom jer sam se osjećala sigurno… Toga svega tamo nema, jednostavno sam osjećala da je Split grad u kojem se osjećam sretnom”, rekla je Mariana, danas arhitektica sa splitskom adresom s kojom smo razgovarali u sklopu serijala o povratnicima u Hrvatskoj.

Mariana Glavinich se nakon godinu dana ponovno i vratila na još jedan semestar u Hrvatsku, a ovoga puta se i zaposlila u arhitektonskom uredu kao studentica arhitekture kako bi iskusila kako je to živjeti i raditi u domovini.

Diplomski rad pa pravac – Hrvatska

Tih pola godine je prošlo, no i dalje je ostalo pitanje diplomskog rada u Paragvaju. Otac joj je govorio da sigurno neće predati taj rad, na što mu je naša sugovornica odlučila prkosno pokazati da nije u pravu – vratila se u Asunción na četiri mjeseca, napisala rad od 300 stranica i diplomirala…

‘Meni je u Hrvatskoj normalno raditi dva-tri posla kao i u Americi’

Kako bi se zvao mjuzikl s pričom mlade Hrvatice koja svoj put nakon niza uspjeha u SAD-u, a zatim i Europi, u svojim dvadesetima pronalazi ponovno u Hrvatskoj, zemlji iz koje su njezini roditelji otišli prije 30-ak godina? Možda mu ne znamo naziv, ali je sigurno kako bi mu nadahnuće mogla biti Tanya Ariana Bendiš. […]

“Majka mi je govorila kako se baš vidjelo na meni da želim ići nazad u Hrvatsku, ja sam četiri mjeseca samo sjedila ispred računala samo kako bih to što prije dovršila. Zatim sam se i vratila i ja se ovdje i dalje osjećam sretnom”, objasnila je.

Dovoljno zanimljivo, njezin diplomski rad temeljio se na jednom od prvih gradova u Paragvaju, San Ignaciju, kojeg su izgradili isusovci, a u kojem su također djelovale hrvatske časne sestre iz Sestara milosrdnica…

No, Mariana je potomak djedova i baka iz raznih zemalja – od Italije, Španjolske pa sve do Makarske i Cavtata, odakle su joj prabaka i pradjed s očeve strane. Od pradjeda Srećka, govori nam, “pokupila” je osjećaj za gradnju zbog kojeg je i upisala arhitekturu, no od bake Pauline naslijedila je – karakter…

“Srećko je bio vrlo vrijedan, iako je u Makarskoj završio tek dva razreda osnovne škole, i vrlo velikodušan. On se preselio kada je imao oko 25 godina, sam i siromašan, bez karte za brod. A Paulina… Moj tata kaže da joj vrlo sličim, snažnog karaktera, vrlo uporna, ali vrlo osjetljiva. Emigrirala je sa sedam godina s cijelom obitelji iz Cavtata. Obitelj joj je uvijek bila na prvom mjestu”, otkrila je.

Uz posao arhitektice oduvijek joj je bilo zanimljivo istraživati te razlike među kulturama u kojima je i sama odrastala. To ju je potaknulo da počne istraživati svoje korijene, ali onda i korijene drugih iz Paragvaja…

“Oduvijek mi se sviđalo čitati o genealogiji, satima sam proučavala arhive kako bih vidjela tko je živio na kojem području. Prve godine kada sam došla zamolio me očev prijatelj da pogledam otkud je njegova obitelj. Malo sam gledala po Facebooku i pronašla starijeg muškarca koji i dalje živi u Splitu i javila mu se. Našli smo se na kavi i on mi je pokazao papire na kojima jasno piše kako je dio njegove obitelji otišao u Paragvaj, no nije ništa znao o njima. Uvijek kažem da su ti ljudi htjeli biti pronađeni, htjeli su se ponovno povezati sa svojom obitelji, zbog čega je sve lakše”, dodala je.

Danas pomaže i drugim potomcima hrvatskih iseljenika u organizaciji papirologije u procesu stjecanja hrvatskog državljanstva…

“Ponekad postoje teškoće jer ljudi mijenjaju prezimena, ali i imena, ali je lijepo vidjeti kako danas puno potomaka Hrvata želi znati odakle su potekli. To smo prije često vidjeli kod Talijana, no danas takvi postaju i Hrvati”, ustvrdila je.

Ostala zbog ljubavi i promijenila nešto na što se čekalo više od stotinu godina

Baš kao u filmu, tako se naglavačke okrenuo život Javiere Buzolić, Čileanke koja posljednjih godina živi u Hrvatskoj. Ona je kao prva od potomaka već trećeg naraštaja svoje obitelji s Brača odlučila ostati u Hrvatskoj, a na to ju je, čak i na njeno samo iznenađenje, nagnala upravo ljubav. Javiera je rođena u Antofagasti, prekrasnom […]

Žbuka ili šbuka?

Pitali smo je i kako se snašla kao arhitektica u Hrvatskoj. Pronalazak studentskog posla u arhitektonskom uredu bio joj je velika odskočna daska, a u istom uredu radi i danas…

“Imala sam sreću što sam našla posao. Znam koliko je to teško, a znam da ni njima nije bilo lako. Ja na početku nisam znala što je primjerice žbuka pa sam na papire pisala ‘šbuka’. Šef se meni toliko smijao, rekao mi je da se vidi da se trudim, ali da nije lako. Danas uživam i učim, ne samo o arhitekturi, već i o hrani, kulturi, jeziku”, otkrila je naša sugovornica, dodavši: “Htjela bih se i dalje baviti arhitekturom, ali bih također htjela širiti hrvatsku kulturu jer sad već znam puno o tome. Nažalost, sada nemam puno vremena istraživati i pomagati drugima da otkriju svoje pretke, no htjela bih se tome više posvetiti. Iako mi puno vremena ode na istraživanje, na to gledam kao hobi jer volim slušati nove priče”.

Spominje nam i jednu priču koju je doznala dok je istraživala, a koja je vrlo zanimljiva…

“Jedna žena iz Hrvatske zaljubila se u Peruanca koji je došao u posjetu u Peru. Njezina obitelj nije htjela da ona ode s njim pa je onda pobjegla! Danas imaju obitelj u Peruu, i u Kolumbiji. Zbog ovakvih priča ja volim istraživati obiteljska stabla, imam osjećaj kao da zatvaram krug za te ljude, a to sam isto uspjela učiniti i za svoju obitelj”, istaknula je.

Uz posao i hobi, Mariana danas voli svoj život u Splitu, uvijek istražujući nove stvari i otkrivajući nova mjesta koja ju, priznala nam je, iznova fasciniraju…

Komadić papira koji joj je promijenio život

Vladislavci – ključno je ovo naselje nedaleko od Osijeka kojim je dugogodišnje putovanje Carmen Rosa Munaico Banaj započelo u Peruu u kojem je rođena te na posljetku završilo u Hrvatskoj. Naime, riječ je o mjestu u kojem je rođen njezin djed koji je prije 80-ak godina otišao u daleku Južnu Ameriku. Do smrti se nije […]

“Život daleko od Paragvaja samo mi je pokazao da za ljubav prema obitelji ne postoji udaljenost. A pronalazak obitelji s drugog kraja svijeta potvrdio mi je da imam prekrasnu obitelj na mnogim mjestima”, zaključila je Mariana Glavinich.

urednik projekta: Ivan Ril

U glavnom gradu Paragvaja otvorena izložba o hrvatskoj braći

Otvorenjem izložbe “Braća Seljan – hrvatski istraživači u Južnoj Americi” u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, započelo je veliko izložbeno gostovanje Etnografskog muzeja po Južnoj Americi. Izložba je u poznatom povijesnom i kulturnom centru grada Manzana de la Rivera u srijedu. Manzana de la Rivera smještena je nasuprot predsjedničke palače u samom srcu grada te se […]

Izdavač “Paragvajska udruga Hrvata” sada poziva sve one čije se prezime ne pojavljuje u knjizi da im se jave na e-mail adresu: aso.croata.py@gmail.com. Plan im je objaviti dopunjeno izdanje.

Knjiga “Hrvati u Paragvaju” izdana je u suradnji Paragvajske udruga Hrvata sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvom kulture Pargvaja i paragvajskim Nacionalnim arhivom u Asuncionu.

Ovo su obiteljska prezimena Hrvata u Paragvaju

Barešić
Barković (Barcovich)
Bogdanić (Bogdanich)
Bojanović (Bojanovich)
Bresanović (Bresanovich)
Cocian (Kočan)
Cusmanich (Kuzmanić)
Dežmalj
Dobrila
Glavinić (Glavinich)
Gubetić (Gubetich)
Guerović (Guerovich)
Harašić (Harasich)
Hermana Mare Pia Paden
Ilić – Lukšić
Klanjac – Klana – Glana
Kovačević (Kovacevich)
Krajačić (Krayacich)
Krišković – Radetić
Lakonić (Laconich)
Ljubetić (Ljubetic)
Lončarić Jelačić (Loncharich Jelacich)
Malošević (Malosevich)
Manzoni
Maračić (Marachi)
Margetić (Margetich)
Maričević (Maricevich)
Martinčić (Martincich)
Matešić (Mattesich)
Menrad (Menrath, Menrat)
Mihanović (Mihanovich)
Mikulić
Miloslavić (Miloslavich)
Miskin (Miskinich)
Nikšić – Macan (Niksich – Macan)
Pečarević (Pecarevich)
Petković (Petkovic – Vicentinas de Zagreb)
Pilsel
Politeo Smith Zarić – Vragolov
Pongraz Vragolov (Pangrazio)
Radić (Radii)
Ravlić (Ravlic)
Rubeša (Rubesa)
Rumić (Rumich)
Runić (Runich)
Rušić (Rusic)
Ruso – Skurich
Selić (Selich)
Seljan
Sertić
Sisul – Sišul
Skurich
Šolić (Solich)
Soljančić (Soljancic)
Stefanić (Stefanich)
Stipanović (Stipanovich)
Talia
Turitich – Juretić
Veljačić (Vellacich)
Vidović (Vidovich)
Vuletić (Vuletich)
Vusio – De Vusio
Jakišić (Yakisich)
Jugović (Yugovich)
Zaputović (Zaputovich)
Žorž Dragičević – Zorz Dragichevich

Paragvajska udruga Hrvata na svom Facebooku piše kako je trenutačno u toj zemlji 41 502 hrvatskih potomaka. Najveći broj Hrvata stigao je u Paragvaj između 1860. i 1920. godine i to uglavnom s dalmatinske obale, pretežno iz južne Dalmacije.

Čestitamo od srca i svaka čast! Vijest iz Paragvaja gdje se govori hrvatski jezik

Paragvajska udruga Hrvata osnovana 2015. godine, jedina je organizacija u Paragvaju koja organizira nastavu hrvatskog jezika i kulture. Tako je u nedavno završenoj online nastavi sudjelovala naša dijaspora iz Ekvadora, Perua, Urugvaja, Argentine, Brazila, Bolivije, Meksika, SAD-a (Miamija), Španjolske, Portugala, Belgije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (Dubai). Škola je započela u veljači ove godine, no prekinuta […]

Prva organizacija Hrvata nastala je 25. kolovoza 1889. osnivanjem društva uzajamne pomoći “Slavjanska sloga” u Asunciónu.

Hrvati iz Sacramenta donirali 15 tisuća američkih dolara

Vodstvo Hrvatskog doma iz Sacramenta iz Sjedinjenih Američkih Država odlučilo je donirati financijska sredstava „hrvatskim kulturnim, vjerskim, nacionalnim i dobrotvornim organizacijama/ustanovama“ u svijetu. Tim povodom je Nikola Bilandžić, tajnik Hrvatskog doma, kontaktirao Tomislava Žigmanova, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te mu priopćio da će prema toj odluci i Hrvati u Republici Srbiji, to jest […]

Hrvatsku maticu iseljenika predstavljao je dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja, a Središnji državni ured za Hrvate izvan RH Croatiana Gregurić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore. Izaslanstvo iz Južne Amerike predvodili su predsjednik Mario Kriskovich i glavni tajnik Kevin Kriskovich.

Održani sastanak u sjedištu Hrvatske matice iseljenika rezultat je pojačane suradnje i aktivnosti između hrvatskih državnih institucija i udruga paragvajskih Hrvata koji su intenzivirani tijekom 6. susreta hrvatskog iseljeništva Južne Amerike, održanog u glavnom gradu Paragvaja Asuncionu, u ožujku ove godine.

S vremenskim odmakom od nekoliko mjeseci potvrdio se zaključak kako je bilo dobro što je mjesto susreta Hrvata Južne Amerike i predstavnika hrvatskih institucija iz Hrvatske održan baš u Paragvaju, manje poznatom iseljeničkom južnoameričkom odredištu za razliku od Argentine i Čilea.

Najava Velike Gospe u Chicagu. Već 116 godina ljubavi

Dragi prijatelji i župljani hrvatske župe sv. Jeronima! Sveti Maksimilijan Kolbe jednom je napisao: „Ne bojte se ljubiti Blaženu previše. Nikad je nećete voljeti više od Isusa”. Naši preci koji su se molili Gospi u vrijeme velike opasnosti, okruženi tisućama naoružanih ljudi, razumjeli su da je ljubav prema Gospi njihova jedina nada. I s njezinom […]

Na sastanku je dogovoren daljnji tijek financiranja i realizacije projekata kojim će Republika Hrvatska podupirati rad na očuvanju hrvatskog identiteta Hrvata u Paragvaju. Hrvatska matica iseljenika u svom planu i programu rada za 2023. godinu predvidjela je povećanje subvencija za omogućavanje dolaska većeg broja sudionika iz Južne Amerike na redovite programe.

Izložba o braći Seljan kreće na veliku turneju u Južnu Ameriku

Etnografski muzej kreće na veliku turneju po Južnoj Americi s izložbom “Braća Seljan – hrvatski istraživači u Južnoj Americi”. Održavanje izložbe planirano je u gradovima: Asuncion (Paragvaj), Santiago (Čile), Lima (Peru), Ouro Preto, Sao Paulo i Curitiba (Brazil). Otvorenje prve izložbe i početak ovog značajnog gostovanja je u Asuncionu (Paragvaj), 30. ožujka 2022. godine. Izložba […]

Manzana de la Rivera smještena je nasuprot predsjedničke palače u samom srcu grada te se u postavu gradskog muzeja smještenog unutar kompleksa nalaze dokumenti i fotografije iz povijesti grada, uključujući i one iz vremena kada su u njemu boravila braća Mirko i Stevo Seljan.

Ravnatelj kulturnog centra Felix Toranzos izrazio je veliko zadovoljstvo što može ugostiti izložbu Etnografskog muzeja koja omogućuje sagledati nove aspekte u razvoju Asuncióna, a ravnateljica Horjan zahvalila je arhitektu Gustavu Glavinichu na velikom zalaganju pri postavu izložbe i pomoći Paragvajsko-hrvatske gospodarske komore kojom predsjeda prilikom realizacije ove vrijedne izložbe.

Mirko i Stjepan bili su najpoznatija hrvatska braća na svijetu. U Etiopiji je jedno naselje čak nosilo njihovo prezime

Danas ću vas upoznati s dvojicom braće Seljan, Mirkom i Stjepanom, koji su bili željni cijeli svijet vidjeti, istraživati, proučavati i mijenjati ga. Htjeli su zadovoljiti svoje znatiželje i reći drugima što su naučili na svojim putovanjima. Braća su rodom iz Karlovca. Mirko je rođen 1871. godine, a Stjepan/Stevo 1876. Mirko je pošao iz rodnog […]

Domaćini su prilikom otvorenja pripremili za uzvanike i glazbeni program, a izložbu je otvorio Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Otvorenju su prisustvovale Maja Steović i Mirjana Božić, predstavnice Veleposlanstva Republike Hrvatske u Argentini koje pokriva i aktivnosti u Paragvaju, Ranko Vilović, veleposlanik Republike Hrvatske u Brazilu te nekoliko počasnih konzula uključujući Anu Mariu Kuljevan Peinović iz Perua. Izložba je pobudila veliki interes i okupila je oko 150 uzvanika.

Događaj je predstavljen povodom šestog Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike koji se u organizaciji Paragvajsko-hrvatske gospodarske komore održao u Asunciónu od 29. do 31. ožujka 2022. godine. Tako su na otvorenju izložbe bili prisutni i predstavnici hrvatske dijaspore iz Paragvaja, Argentine, Urugvaja, Brazila, Bolivije i Čilea koji sudjeluju u radu kongresa.

U Karlovcu otvorena izložba o braći Seljan. Izloženi su njihovi osobni predmeti, fotografije, putne bilježnice, pisma i geografske karte

U Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu od srijede se može razgledati izložba “Braća Seljan – kroz prašume i pustinju”. Karlovčani Mirko i Stevo Seljan poznati su po istraživanjima sa samog kraja 19. i početkom 20. stoljeća u istočnoj Africi i Južnoj Americi. Izložbom su obuhvaćena sva njihova putovanja. Mirkovo pohod pješice od Sankt-Peterburga do Pariza, […]

Autorica izložbe je Marija Živković, a autorice likovnog oblikovanja izložbenog materijala su Iva Hrvatin i Marita Bonačić. Izložba je otvorena od 30. ožujka do 15. travnja 2022. godine, javio je Etnografski muzej, Zagreb.

Zanimljiva ideja! Započeo prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Argentini

U događaju bez presedana u povijesti hrvatske zajednice u Argentini, 37 predstavnika ustanova, skupina i medija iz te zemlje okupilo se kako bi podržalo ideju Prvog digitalnog popisa Hrvata i njihovih potomaka u Argentini. Naši ljudi javili su se iz više od 20 gradova diljem Argentine, dajući tako potporu ovoj inicijativi argentinskih predstavnika u Savjetu […]

Tako je u nedavno završenoj online nastavi sudjelovala naša dijaspora iz Ekvadora, Perua, Urugvaja, Argentine, Brazila, Bolivije, Meksika, SAD-a (Miamija), Španjolske, Portugala, Belgije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (Dubai).

Škola je započela u veljači ove godine, no prekinuta je u ožujku zbog koronavirusa. Ipak, nove tehnologije omogućile su njezin nastavak u svibnju putem zoom i Google aplikacije.

Bilo je prijavljeno više od 100 polaznika iz različitih dijelova svijeta, koji su nastavu pohađali u dvije smjene, učili hrvatski jezik B1 i B2 razine, a sve to pod vodstvom Huga Estigarribia Villasantija, javnog prevoditelja hrvatskog jezika u Paragvaju i aktualnog predsjednika Paragvajske udruge Hrvata. Potporu u podučavanju dali su: Manuel Leytes (Zagreb), Jose Miguel Estigarribia (Slovenija), Juan Pablo Estigarribia (Zagreb) i Pamela Estigarribia (Zagreb).

Najavljeno do 140 stipendija za učenje hrvatskoga jezika. Evo kako se možete prijaviti

S ciljem učenja hrvatskog jezika, upoznavanja hrvatske kulture i očuvanja nacionalnog identiteta, promicanja zajedništva i suradnje kao i povratka iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za ljetni semestar akademske godine 2020./2021. Stipendija uključuje trošak tečaja […]

Nastava je organizirana uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.