Prvo javno primanje u hrvatsko državljanstvo u Srbiji

U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici u utorak je prvi put priređeno javno polaganje prisege i primanje u hrvatsko državljanstvo veće skupine uglavnom pripadnika hrvatske zajednice s teritorija Vojvodine, što je predstavljeno kao čin koji bi trebao ohrabriti i druge da potraže tu vrstu potpore matične domovine, objavila je HINA. Svečanom polaganju prisege i […]

Aplikacija LearnCro omogućuje besplatno, suvremeno i samostalno učenje hrvatskog jezika te je dostupna korisnicima diljem svijeta. Sadržaj je u potpunosti usklađen sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike te uključuje 80 nastavnih cjelina, multimedijske materijale, interaktivne vježbe, elemente igrifikacije i mogućnost praćenja osobnog napretka. Sučelje je dostupno na engleskom i španjolskom jeziku, a dio sadržaja moguće je koristiti i u izvanmrežnom načinu rada.

Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je kako projekt predstavlja „konkretno uspostavljen digitalni alat koji hrvatski jezik čini dostupnim svima, bez obzira na udaljenost“, naglasivši njegovu ulogu u jačanju identitetskih veza i kulturnoj povezanosti s Hrvatima diljem svijeta. Posebno je istaknuo kako LearnCro predstavlja nastavak uspješnih digitalnih tečajeva razine A1 i A2, koje je do sada pohađalo oko 38 tisuća korisnika i koji su prethodno također realizirani u suradnji s Filozofskim fakultetom.

Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Tončinić naglasio je važnost stručne i metodičke utemeljenosti projekta te kvalitetu sadržaja koji su izradili stručnjaci Hrvatske škole za hrvatski jezik i Filozofskog fakulteta.

Nagrađeno 26 iznimnih žena iz 11 zemalja

Povodom deset godina svoga djelovanja, Mreža hrvatskih žena u Zagrebu je okupila istaknute liderice iz Hrvatske i svijeta koje su na međunarodnoj konferenciji “Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!” sa sloganom “Nasljeđe u pokretu” raspravljale o položaju i utjecaju pripadnica ljepšeg spola u diplomaciji, politici, poduzetništvu, znanosti, kulturi, umjetnosti, humanitarnom radu i oružanim snagama u […]

Projekt LearnCro predstavlja novi korak u razvoju digitalnih alata za učenje hrvatskog jezika i primjer dugoročne platforme koja će se kontinuirano nadograđivati u skladu s potrebama korisnika. Aplikacija je dostupna za preuzimanje na Google Play i App Store platformama.

Milas u Sarajevu: Republika Hrvatska ostaje trajni oslonac Hrvatima u BiH

Lidija Bradara, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine održala je u Sarajevu radni sastanak sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, posvećen nastavku snažne i strateške potpore Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je kako Vlada Republike Hrvatske putem spomenutog Ureda i drugih ministarstava godišnje ulaže gotovo 200 […]

Program će se održati u Zagrebu i sastoji se od:

• akademske nastave hrvatskog jezika u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu
• programa hrvatske kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, uključujući predavanja i kulturne sadržaje

Akademski program obuhvaća 120 školskih sati nastave (jedan školski sat traje 45 minuta), uključujući terensku nastavu i ispite. Nastava se održava pet sati dnevno (od ponedjeljka do petka), odnosno 25 sati tjedno tijekom četiri tjedna.

Program je otvoren i za učitelje hrvatskog kao inoga jezika koji se žele stručno usavršavati u području poučavanja i ovladavanja inim jezikom.

Biraju se članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih udruga za člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske i člana Savjeta mladih Hrvata izvan Lijepe Naše. Savjet Vlade je savjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u […]

Sve dodatne informacije potražite na ovoj poveznici…

Filmska priča pariškog Slavonca u Firenci do početka studenog

U povodu Svjetskoga dana audiovizualne baštine, koji se na prijedlog UNESCO-a tradicionalno obilježava 27. listopada, ove sezone uočili smo hvalevrijedan napor istarske udruge ArtRencontre, bračnoga para poduzetnikā Tamare i Kristijana Floričića, koja s velikim entuzijazmom predstavlja zanemarene umjetnine hrvatskoga slikara i kipara međunarodnoga ugleda s polustoljetnom pariškom adresom – Slavka Kopača (Vinkovci, 21. VIII. 1913. […]

Hrvatska nastava u inozemstvu pretežito je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, a provodi se od uspostave neovisnosti Lijepe Naše na temelju Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine 194./03.) koji propisuje nastavne sadržaje ne samo iz jezika i književnosti, nego i povijesti, vjerskih sadržaja, geografije, likovne i glazbene kulture.

Pored nasljednih govornika, hrvatski jezik i kulturu sve više uče ili pak studiraju ljubitelji slavistike na lektoratima hrvatskoga jezika u svijetu, a uslijed migracijskih i gospodarskih gibanja zamjetan je i sve veći broj strane radne snage na području suvremene Republike Hrvatske. Izazovi su brojni, a kvalificirane učitelje hrvatskoga kao inoga jezika sve više potražuju obrazovne institucije s obje strane granice.

Poseban studijski program za obrazovanje ovoga profila učitelja upravo se u Lijepoj Našoj kreira u akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno, studijski su programi za obrazovanje učitelja hrvatskoga jezika u prvom redu usmjereni na poučavanje izvornih govornika, iako se isti učitelji upućuju i na rad u nastavu hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu gdje rade u heterogenim skupinama najčešće upravo s nasljednim govornicima hrvatskoga jezika. Rad je za sve učitelje i lektore hrvatskoga kao inoga jezika višeslojan i zahtjeva velik osobni angažman nastavnika. Taj moderni nastavnik kada radi u inozemstvu s djecom hrvatskih korijena mora biti vješt u kombiniranju ključnih identitetskih sadržaja, ne samo iz hrvatskoga jezika i književnosti, nego i povijesti, vjerskih tema, geografije, likovne i glazbene kulture. Usto, naše vrijedne nastavnike i lektore često zatječemo i u organizacijskim, administrativnim i društvenim poslovima pri umrežavaju obrazovne i lokalne zajednice hrvatskih govornika od Sjevernog do Južnog pola, drugim riječima od Aljaske do Ognjene zemlje, a na europskome kontinentu od Skandinavije do Republike Sjeverne Makedonije.

Obogaćena leksikografska građa vojvođanskih Hrvata

U sedamnaestom svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obuhvaća slova N, Nj i O, to jest od natuknice nacija do glasila Otac Gerard, četrdesetak autor napisalo je ukupno 148 članaka, koje prati 21 uputnica i 95 ilustracija. U ovu je brojku uvršten i nešto veći broj priloga na kraju sveska (25 članaka […]

Zagrebačka inicijativa

U tom smislu velika su očekivanja od aktualne Međunarodne znanstveno-stručne konferencije koja se održava ovih dana u Zagrebu (3 – 4. XI. 2025.) pod znakovitim naslovom „Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost / Croatian Language And Culture Abroad: Exploring The Past, Present And Future“ i to u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Ozbiljnosti konferencije nastoje doprinijeti i suorganizatori kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Croaticum, Institut za slavistiku Sveučilišta u Regensburgu, Njemačka; Fakultet obrazovnih znanosti, Sveučilište u Sao Paolu, Brazil; Filozofski fakultet, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Sveučilište u Pečuhu, Mađarska; Fakultet za postdiplomske studije, Sveučilište u Torontu, Kanada; Centar za germanistiku i europske studije Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatska matica iseljenika – koja se kao ustanova afirmirala u (ne)formalnim oblicima jezičnog poučavanja Hrvata u višejezičnim sredinama.

Sa zanimanjem pratimo izlaganja stručnjaka iz interdisciplinarnih znanosti od lingvistike, glotodidaktike, povijesti, pedagogije, do demografije – kako bi proširili spoznaje o procesu ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom, valorizirali potrebe učitelja hrvatskoga kao inoga i nasljednoga jezika, uz stjecanje vjerodostojnog uvida u očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u zemlji i inozemstvu, uključujući škole pri hrvatskim katoličkim misijama u tuđini anglofonog, germanofonog i hispanofonog okružja.

Dvojezično školstvo u 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima višestoljetno živi raspršena hrvatska manjina – može se reći da je zadovoljavajuće u tek nekoliko zemalja kao što su Mađarska, Austrija i Rumunjska. U ostalih desetak zemalja srednje i jugoistočne Europe valja još puno uložiti napora za potrebe obrazovanja djece i mladih pripadnika hrvatske manjine.

Republika Hrvatska svojim Ustavom jamči zaštitu prava svojih iseljenika i pripadnika hrvatske manjine u europskome susjedstvu kao i potrebu promicanja veza heterogenih grupa hrvatske dijaspore s matičnom domovinom. Jedan od ključnih oblika takvoga djelovanja Republike Hrvatske svakako je provođenje nastave hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu.

Tematski okvir aktualne zagrebačke inicijative

Aktualna zagrebačka Konferencija podijeljena je u više tematskih okvira među kojima izdvajamo panele kao što su: Hrvatski kao nasljedni jezik te očuvanje hrvatskoga jezika u iseljeništvu i manjinskim zajednicama; Umjetnost i kultura u službi očuvanja nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika; Gospodarski, sociološki i kulturni vidovi integracije hrvatskih iseljenika – povratnika; Hrvatsko iseljeništvo kao brend i promotor Hrvatske u inozemstvu; Uloga Katoličke crkve u hrvatskom iseljeništvu – nekad i danas; Hrvatska u kontekstu ekonomskih i demografskih promjena; Integracija doseljenika iz trećih zemalja – izazovi i prilike; Uloga i položaj Hrvatske u novom geopolitičkom kontekstu; Motivi iseljavanja i namjere povratka iseljenika u suvremenom hrvatskom društvu; Demografska revitalizacija Hrvatske i nacionalna sigurnost; Izazovi očuvanja hrvatskoga identiteta u multinacionalnom društvu; Novi oblici razvijanja i izražavanja nacionalnog identiteta među potomcima hrvatskih iseljenika; te Izazovi, stanje i potrebe održavanja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu.

Pia Pilipović iz Zagreba dobitnica nagrade Hrvata iz Amerike

U Zagrebu je krajem srpnja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih priređena svečana dodjela Nagrade Marin Soljačić, Nagrada dr. Ante Žužul za hrvatski jezik i povijest te Nagrada Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih maturantima koji su ostvarili vrhunski uspjeh na državnoj maturi u školskoj godini 2024./2025. Maturantica Pia Pilipović, koja je izvrsno završila XV. gimnaziju […]

Primjeri dobre prakse u europskome susjedstvu

Mogućnosti učenja jezika u redovitom obrazovnom sustavu vrlo su bitne. Podsjetimo, kako se položaj dvojezičnih škola mora brže usklađivati sa statusom hrvatskoga jezika u određenim sociolingvističkim zadatostima. Hrvatski jezik je službeni jezik u Republici Hrvatskoj i jedan od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini te je danas i jedan od 24 službena jezika u Europskoj uniji, a kao manjinski jezik (standardni hrvatski jezik ili lokalni dijalekt hrvatskoga jezika) u službenoj je uporabi u cijeloj državi ili u pojedinim dijelovima Republike Austrije, Crne Gore, Talijanske Republike, Mađarske, Rumunjske, Slovačke Republike i Republike Srbije.

Od 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima žive pripadnici hrvatske nacionalne manjine tek njih nekoliko omogućava nastavu na hrvatskome jeziku (i hrvatskoj inačici latiničnog pisma) u svome obrazovnom sustavu: Mađarska, Austrija (samo u Gradišću), Rumunjska (u svim hrvatskim mjestima) i Srbija (u Vojvodini iako nedostatno), i to cjelokupnu nastavu, dvojezičnu nastavu ili izborni predmet Hrvatski jezik i kultura. Treba reći kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dodatno pomaže kvalitetnijem održavanju nastave u Rumunjskoj i Vojvodini upućivanjem učitelja te asistenata u nastavi u Gradišće.

U svim drugim državama manjinskoga kruga u europskome susjedstvu organiziranje hrvatske nastave u cijelosti je preuzela Hrvatska te MZOM upućuje učitelje hrvatske nastave (nastave hrvatskoga jezika i kulture) iz Hrvatske i financira njihov rad u Crnoj Gori, Italiji, S. Makedoniji, Slovačkoj i Sloveniji. Vrlo je nejasna i kompleksna situacija s obrazovanjem Hrvata u Janjevu, Republika Kosovo gdje malobrojni preostali Hrvati razredne odjele pohađaju zajedno s pripadnicima romske manjine. Iako postoji nastava hrvatskoga kao drugoga modernoga europskog jezika u dvije škole u Sofiji te u jednoj školi u Pragu, ne možemo reći da, u klasičnom smislu, postoji hrvatska nastava u Republici Bugarskoj i Češkoj Republici.

Potporu nastavnim i izvannastavnim aktivnostima učenika koji pohađaju hrvatsku nastavu sustavno u 21. stoljeću daje Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Posljednjeg desetljeća razvila se i živa suradnička veza učenika i njihovih škola pa samostalno ostvaruju intenzivnu suradnju sa školama iz Lijepe Naše, što svakako doprinosi privlačnosti i zanimljivosti, ali i kvaliteti nastave. Kvaliteti nastave hrvatskoga jezika i kulture, nastavnicima i učenicima iz manjinskih sredina tradicionalno pružaju stručnu potporu razni ljetni neformalni kulturni programi Hrvatske matice iseljenika, a najpoticajnija im je za učenje hrvatskoga jezika i kulture Matičina Mala škola hrvatskoga jezika i kulture, koja se održava u Novom Vinodolskom dulje od tri desetljeća.

Ljetni programi Hrvatske matice iseljenika izvrsno doprinose razvijanju pragmatičke kompetencije koja je od vitalne važnosti u nastavi dvojezičnih sredina jer ona, uz jezičnu i sociolingvističku, tvori komunikacijsku kompetenciju. Naime, posve specifičnom skupinom učenika pokazali su se govornici blisko srodnih slavenskih jezika čija pragmatička kompetencija uglavnom nije jednako razvijena kao i jezična, a tu je razliku potrebno prevladati pomno strukturiranim poučavanjem konteksta kako to rade profesori i dramski pedagozi na Matičinoj Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture ili pak iskusni predavači na Matičinoj Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture, koja se održava desetljećima u suradnji s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu.

Na visokoškolskoj razini, studentima se, barem kao sveučilišni tečaj a rjeđe, kao primjerice u Mađarskoj ili Slovačkoj, kao studijski program, nudi mogućnost učenja hrvatskoga jezika u svim državama, s iznimkom Crne Gore. Do prije nekoliko godina stanje je bilo još i lošije, a u proteklome razdoblju osnovani su prvi lektorati hrvatskoga jezika u Srbiji, Kosovu i Austriji te je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uputilo lektore iz Hrvatske na Sveučilište u Novome Sadu, Sveučilište u Prištini i Visoku pedagošku školu Gradišće u Željeznome, što je bio prvi lektorat hrvatskoga jezika u državama njemačkoga govornog područja. Od preklani je i na Sveučilištu u Regensburgu u Saveznoj Republici Njemačkoj počeo s radom lektorat hrvatskoga jezika.

Dokazali smo da nismo ni fašisti ni teroristi

Ovih je dana istaknuti publicist, povjesničar, političar i diplomat s polustoljetnom američkom adresom Mate Meštrović navršio okrugli 95. rođendan pa smo poželjeli, uz riječi zahvalnosti, prisjetiti se njegovih osobnih prinosa uspostavi hrvatske neovisnosti i to s čelne pozicije kultnog emigrantskog Hrvatskog narodnog vijeća. Povijesni kontekst statusa hrvatskoga naroda u drugoj polovici burnog 20. stoljeća, i […]

Hrvatski jezik može se učiti i u nekim katoličkim gimnazijama i visokim školama u Austriji, Rumunjskoj i Srbiji. Katolička Crkva imala je neizmjerno važnu i nezamjenjivu ulogu u očuvanju hrvatskoga vjerskog, ali i jezičnoga i nacionalnoga identiteta, a i danas ima izuzetno važnu i aktivnu ulogu. Najbolja ilustracija za tu zaključnu tvrdnju je vitalnost sustava Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade (HIŠAK-a) sa sjedištem u Chicagu.

Emotivna ispovijest Ukrajinca i Hrvata u Australiji: Ovdje te jednostavno nitko ne primjećuje

Leonid Feldman ili Leon, kako smo ga zvali, bio je inženjer elektrotehnike i radio je na održavanju elektronskih uređaja na televizijskoj postaji u Odesi u Ukrajini. Bilo je to u doba kada je još Ukrajina bila dio SSSR-a i kada se nije ni naziralo da bi se ta tvrđava komunizma jednoga dana mogla raspasti i […]

Kada kažem da imaju i da postoje mnoge škole u kojima naša djeca mogu učiti hrvatski jezik, ljudi se nerijetko iznenade, jer tko bi rekao da u jednoj dalekoj Australiji takva mogućnost postoji. Ponekad steknem dojam kako u Hrvatskoj postoji percepcija o jednoj općoj izgubljenosti naših ljudi u prekomorskim zemljama i nekoj trajnoj tuzi naših iseljenika u tim stranim i dalekim zemljama, gdje se zaboravlja svoj jezik i vlastiti običaji. Ponekad je teško ljudima shvatiti da za nas koji, na primjer živimo u Australiji, Australija nama nije ni daleka ni strana, ni tuđa, već zemlja u kojoj smo odlučili živjeti, na koju smo navikli, u kojoj nam je dobro, prema tome to je sada naša zemlja u kojoj se normalno radi, uči, podiže djecu i koja se polako i zavoli.

Kao i mnogi drugi u toj velikoj i raznolikoj zemlji Australiji, a isto mogu reći i doseljenici u Ameriku, Kanadu ili Novi Zeland, i naši ljudi su se u ogromnoj većini slučajeva snašli, dobro žive i ništa im ne nedostaje. Čim ljudi svladaju engleski kako bi mogli komunicirati i normalno raditi, početni useljenički problemi uglavnom nestaju. Ljudi se uklope u svoju sredinu, u susjedstvo i život krene manje ili više normalno. Djeca se vrlo brzo snađu u školama i za deset godina ljudi i zaborave da su doseljenici te najčešće više i ne misle o povratku.

Nažalost, djeca su sklona vrlo brzo isključivo komunicirati na engleskom, pogotovo ako su rođena u Australiji, pa obično za sobom povuku i roditelje, tako da se hrvatski vrlo često u našim domovima sve rjeđe čuje. Moramo naglasiti da je to posve normalan slijed događaja i prilagođavanja novoj sredini. Doduše ima mnogo obitelji koje unatoč svim pritiscima uspijevaju zadržati komunikaciju u domu isključivo na hrvatskom, tako da djeca odrastaju s hrvatskim i kada odrastu govore vrlo dobro jezik svojih roditelja.

No, danas već govorimo ne samo o drugom, već i trećem i četvrtom naraštaju Hrvata u Australiji. Sve su to danas visokoobrazovani stručnjaci u raznim granama znanosti, medicine, ekonomije, građevinarstva i sl. Nažalost, najčešće ta skupina Hrvata više ne govori hrvatski, ili govori vrlo malo i teško. Neki su naučili nešto od hrvatskoga jezika od svojih djedova i baka, i to je obično neki teški dijalekt iz Like, Hercegovine ili Dalmacije, a ponekad i Međimurja ili Zagorja. Većina njih nije imala od koga naučiti standardni hrvatski koji je danas u uporabi u Hrvatskoj, tako da taj novi naraštaj Hrvata stasa uglavnom bez poznavanja hrvatskoga jezika. Kada se taj novi naraštaj hoće pokazati kako mogu govoriti hrvatski, ponekad sve to domaćim ljudima u Hrvatskoj znade zvučati smiješno.

Pismo Hrvata iz Australije neće vas ostaviti ravnodušnim: Kuću su im srušili, zdenac zatrpali i orah oborili

Nije ovo priča o stazama, ali s jednom od njih ipak bih započeo. Kroz nju i po njoj sve se događalo u ovoj priči, iako je samo ovlaš spomenuta. Jer, kao što znate, postoje staze koje su uvijek u životu išle ispred nas i one koje su ostajale za nama, staze koje su bile dio […]

Sjećam se zanimljivog slučaja jedne liječnice, Hrvatice iz Sydneyja koju smo supruga i ja sreli na Jadranu, dok smo kao i ona bili na godišnjem odmoru. Ona je zapravo bila onkolog i predavač na jednom tamošnjem institutu za onkologiju. Poslije cjelodnevnog druženja na plaži i drugi dan na krstarenju, pozvala nas je na rođendan svoje nećakinje u Splitu, naravno u dogovoru s njome. Bilo je tu 60-ak ljudi, od kojih smo jedino nas četvero, moja supruga i ja, te spomenuta liječnica sa suprugom Australcem bili „stranci“. Kako je večer odmicala, uz malo pića, naša prijateljica iz Sydneyja bila je sve raspoloženija pokazati kako odlično govori hrvatski i počela je govoriti hrvatski, što je do tada činila vrlo sramežljivo. Uglavnom je komunicirala na engleskom.

No, kako njezini roditelji, kao drugi naraštaj Hrvata više nisu govorili hrvatski, ona je hrvatski učila od njene babe Ličanke. I to je bilo baš u stilu Nele Eržišnik i još malo gore uz česte promašaje padeža, roda uz podosta pogrešnih zamjenica, ali ona je bila vrlo ponosna na svoj hrvatski. Ljudi su se smijali i u jednom trenutku počeli je ismijavati i izazivati da ponovi nešto što je pogrešno rekla, sve dok ja nisam objasnio njenom suprugu da ovo više nije šala, neka je pozove van, gdje sam joj objasnio kako taj hrvatski baš i nije pravi hrvatski i kada bih ja tako govorio engleski u Sydneyju, ljudi bi tamo možda imali razumijevanja i pohvalili moje napore, međutim kako je u Hrvatskoj ipak nešto drugačija situacija jer se ljudi mnogo rjeđe susreću s takvim lingvističkim pokušajima i ljudi su mnogo spremniji takve pokušaje izvrći ruglu, pa sam joj preporučio da više na tom slavlju ne govori hrvatski, već isključivo engleski. Naravno, to je posve okrenulo atmosferu u odnosu na nju, jer je bilo jasno da se ona ipak može pohvaliti popriličnim znanjem barem jednog od hrvatskih dijalekata a većina prisutnih na tom rođendanskom slavlju, osim svog također krnjeg hrvatskog, nisu znali ništa drugo.

Odlazite iz Hrvatske? Mislite da je fora biti Amerikanac ili Australac i da ovdje nema šefa? Opet razmislite!

Čini se da se zbog raznih povoljnih i nepovoljnih razloga posljednjih godina poprilično piše o hrvatskoj dijaspori. Uglavnom o tome kako su nesretni jer su napustili rodnu grudu, kako su pomagali u Domovinskom ratu i kako ih se tom prilikom kao zadnje naivce opljačkalo; kako bi trebali, odnosno ne bi trebali glasati u Hrvatskoj, jer […]

Nažalost, mnogi iseljenici koji su naučili hrvatski od svojih djedova i baki prošli su otprilike u Hrvatskoj kao i ta liječnica i bili obeshrabreni govoriti hrvatski. Međutim, u većini slučajeva ih to nije pokolebalo, već su tražili načina kako bolje naučiti jezik svojih djedova i baki, što je dovelo do uspostave mnogih tečajeva za hrvatski jezik za odrasle u Australiji.

Dakle, situacija među tim drugim, trećim, pa čak i četvrtim naraštajem, unatoč svemu i nije tako sumorna što se hrvatskoga jezika tiče. Posebno u posljednje vrijeme, kako Hrvatska postaje sve popularnija na turističkoj karti svijeta, javlja se i sve veći interes za učenje hrvatskoga jezika u tom segmentu naših iseljenika.

ŠKOLE HRVATSKOG JEZIKA U AUSTRALIJI

Kada govorimo o školama hrvatskoga jezika u Australiji, čini se da je u državi Victoriji taj dio obrazovanja mladih, pa i odraslih najrazvijeniji. Ponajprije u gradu Melbourneu i nekim okolnim gradićima. Doduše i u Sydneyju i drugim većim gradovima Australije djeluje nekoliko škola za hrvatski jezik koje jako dobro rade. U Sydneyju je također još 1984. godine osnovana katedra za studij hrvatskog jezika pod nazivom Croatian Studies na Macquarie sveučilištu, koja djeluje i danas. Katedra usko surađuje sa sličnim institucijama u Hrvatskoj i ima snažnu potporu Hrvatske znanstvene zaklade u Sydneyju, kao i Republike Hrvatske.

Govoreći o školama u Victoriji, posebno o višemilijunskome Melbourneu, valja reći da je najstarija institucija za učenje stranih jezika pokrenuta upravo u tom gradu još 1935. godine i to za talijanski i japanski jezik, a zvala se, kako joj je i danas ime Victorian School of Languages, u kojoj sam školi i sam imao čast predavati hrvatski nekih sedam godina. Danas ta institucija obuhvaća 40-ak modernih jezika i nekoliko stotina učenika diljem države Victorije. Nažalost, hrvatski se u toj instituciji počeo učiti tek tijekom Domovinskog rata, ali zato danas ta ustanova ima podružnice za učenje hrvatskoga jezika diljem Melbournea i obuhvaća 200-ak djece od 1. do 12. razreda.

Sljedeća škola u Victoriji koju valja spomenuti jest privatna katolička škola Holy Family School u gradu nadomak Melbournea, Geelongu, gdje živi veliki broj Hrvata. Ta je škola posebna po tome što je zahvaljujući upornosti nekih naših pionira, među kojima je i gospođa Katica Perinac, koja je dugi niz godina i predavala u toj školi, prva u svijetu 1978. godine uvela hrvatski jezik u svoj redoviti kurikulum. Gotovo sva hrvatska djeca koja idu u tu uglednu privatnu školu uče hrvatski kao jedan od redovitih predmeta. Danas u toj školi predaje nekoliko hrvatskih učitelja.

U predgrađu Springvale u Melbourneu pri župi Duha Svetoga djeluje hrvatska škola Bartol Kašić, koja ima nastavu hrvatskoga subotom i to od 1. do 10. razreda. Ta škola osnovana je ubrzo nakon osnutka spomenute župe šezdesetih godina prošloga stoljeća i neprekinuto djeluje do danas.

Jedna od najmlađih, ali i najvibrantnijih škola hrvatskoga jezika djeluje u samom središtu grada pri župi Sv. Nikole Tavelića, pod nazivom hrvatska škola jezika i kulture koja djeluje tek nekoliko godina, ali privlači veliki broj učenika od 1. do 10. razreda. Školu financira odjel za školstvo pri Vladi Victorije, a dobro su došle i donacije roditelja i imućnih ljudi kojima takve hrvatske institucije leže na srcu. Škola je vrlo aktivna u pripremanju različitih programa za Majčin dan, te Dan očeva, kao i za kraj školske godine i Božić. Djeca uče od uglavnom mladih i dinamičnih učitelja, koji su svi odreda završili studije u Hrvatskoj, te uče hrvatski na uvijek zanimljiv način i uz pomoć multimedija i kroz učenje hrvatskih pjesama i recitacija.

Valja spomenuti da djeca u svim tim školama ne uče samo hrvatski jezik, već i povijest i kulturu Hrvatske. Nekoliko puta godišnje, Udruga učitelja hrvatskoga jezika, na primjer u Victoriji organizira razna natjecanja, kao na primjer Natjecanje u recitiranju hrvatske dječje poezije i slično. U svim tim školama naša djeca stječu prijateljstva i ljubav prema Hrvatskoj koja će ih pratiti cijeloga života.

No, valja spomenuti i odrasle i tu treba reći da ni odrasli nisu zanemareni kada je riječ o učenju hrvatskoga jezika i druženju s našim ljudima. U svakom gradu Australije, na primjer postoje hrvatski klubovi u kojima se svakoga tjedna najmanje jednom nešto događa, gdje se naši ljudi mogu družiti, uživati u domaćoj hrani, glazbi i slično. U Melbourneu postoji pet hrvatskih klubova diljem grada u kojimaa se okuplja popriličan broj naših ljudi na različitim druženjima. Nema potrebe, dakle da se u „tuđini“ zaboravi naša riječ i naši običaji.

Australski Hrvat kao Slumdog Millionaire! Sve je iznenadio njegov odgovor na posljednje pitanje

Rijetki su primjeri iz povijesti kada su se veleposlanstva otvarala godinama prije osnivanja država ili nacija koje bi predstavljala. No, upravo to se dogodilo za vrijeme bivše Jugoslavije u glavnom gradu Australije. Naime, na sam nekadašnji Dan Republike, 29. studenoga 1977., naši ljudi u Canberri utemeljili su hrvatsko veleposlanstvo s Marijom Dešpojom kao otpravnikom poslova […]

Uz to postoje razni tečajevi hrvatskoga jezika za odrasle, tečajevi za računala i mobilne telefone za naše umirovljenike na hrvatskome jeziku, a postoji u Melbourneu i hrvatska socijalna služba Australian Croatian Community Services, koja se bavi pretežito našim umirovljenicima kojima je lakše komunicirati na hrvatskom jeziku, tako da svi koji to žele mogu održavati veze s našim ljudima. Ako ne znaju, mogu učiti naš jezik, a također u mnogim našim folklornim društvima učiti narodne plesove i običaje svoje stare domovine. Uz svu ljubav prema našoj novoj domovini, ni ljubav prema staroj domovini nikada se ne gasi. Pa čak ako se i zaboravi hrvatski, ljubav prema Hrvatskoj ostaje.

Poslušajte kako zvuči mješoviti zbor koji čine Hrvati iz Karlsruhea, Bruchsala i Pforzheima

Veliki mješoviti zbor Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, sastavljen od pjevača iz zajednica Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim, pod ravnanjem past. suradnika Darka Rubčića, u nedjelju je nastupio pod misnim slavljem u crkvi St. Paul u Bruchsalu. Riječ je o drugom od tri predviđena nastupa ovoga zbora u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim. Na repertoaru su se […]

Nastava za predškolce i učenike od 5 do 18 godina u Bruchsalu se održava jednom tjedno od 15 do 16.30 ili od 16.30 do 18 sati u Justus Knecht Gymnasium (Campus 6, Bruchsal).

“Apeliramo na sve roditelje osnovnoškolaca da upišu svoju djecu u Hrvatsku dopunsku školu”, objavili su iz ove hrvatske katoličke misije u Njemačkoj.

Majčin dan u Baden-Badenu, Karlsruheu i Bruchsalu

Druge nedjelje u svibnju diljem svijeta obilježen je Majčin dan. Taj važni događaj proslavljen je i u nekim zajednicama Hrvatske katoličke misije Mittelbaden. U subotu, pod večernjom misom u crkvi St. Josef u Baden-Badenu, ministrantica Lucija Ćorić uz gitarsku pratnju oca Marina otpjevala je pjesmu posvećenu svojoj majci Ivani, ali i svim majkama svijeta. Sljedeći […]

Za upis i dodatne informacije možete se javiti učiteljici Silvani Perić na broj mobitela: 0162 962 10 26 ili putem e-mail adrese: peric.silvana.89@gmail.com.

Vlada RH dodijelila značajna sredstva za projekte Hrvata iz Južne Amerike i BiH

Na 15. sjednici održanoj 25. srpnja 2024. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je niz odluka koje doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine, jačanju povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom te koje unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata u Bosni i Hercegovini. Donesena je Odluka o nastavku potpore […]

Prijedlog bodovne liste utvrđen je sukladno uvjetima propisanim točkom 3. Javnog poziva i kriterijima propisanim točkom 4. Javnog poziva, odnosno temeljem ukupnog broja ostvarenih bodova.

Protiv Prijedloga bodovne liste Ministarstvu demografije i useljeništva kandidat može podnijeti pisani prigovor elektroničkom poštom na adresu: stipendije@mdu.hr u roku od osam dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva demografije i useljeništva zaključno s danom 16. kolovoza 2024 godine.

Odluka o dodjeli stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj čiji dio je konačna bodovna lista objavit će se po okončanju postupka po zaprimljenim prigovorima, a kandidati koji ostvare pravo na stipendiju bit će obaviješteni o datumu i načinu zaključivanja ugovora o stipendiranju.

Zagrepčaninu nagrada slavnog hrvatskog fizičara s bostonskom adresom

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja dodijeljene su nagrade najboljim maturantima. Glavne nagrade za izniman uspjeh na državnoj maturi ovoga ljeta dobili su učenici: Petar Jukić iz XV. gimnazije u Zagrebu, Vid Šarić iz Gimnazije Pula, Bartul Zavorović iz III. gimnazije Split te Lara Usmiani iz Srednje škole dr. Antuna Barca iz Crikvenice. Dvoje maturanata dobilo […]

Prijedlog bodovne liste nalazi na ovoj poveznici…

Brojni Hrvati iz Njemačke i Švicarske ispunili Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu

Postalo je uobičajeno da svake srijede hodočasnici ispune Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu te sudjeluju u pobožnosti i misnom slavlju. Tako je i ove srijede vlč. Josip Vnučec, umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije, predvodio misno slavlje, a koncelebrirao je mons. Antun Sente, ml., dok su pjevanje animirali članovi župnog zbora “Sveti Josip” pod ravnanjem s. […]

Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Sveučilište u Zagrebu), Filozofskom fakultetu u Splitu (Sveučilište u Splitu), Filozofskom fakultetu u Rijeci (Sveučilište u Rijeci), Filozofskom fakultetu u Osijeku (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), Sveučilištu u Zadru, Sveučilištu u Dubrovniku i Filozofskom fakultetu u Puli (Sveučilište u Puli).

O potpisivanju Ugovora o stipendiranju kao i o drugim pojedinostima vezanim uz odobrenu stipendiju kandidati izabrani temeljem ove Odluke bit će obaviješteni putem elektroničke pošte.

Hrvatske misionarke u Haitiju javile o napretku radova na Kući Maloga Isusa

Provincija Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije izvijestila je da je na spomendan sv. Joakima i Ane izlivena krovna ploča na Kući Maloga Isusa u Haitiju gdje kao misionarke djeluju hrvatske sestre služavke Malog Isusa. Iz Haitija su se javile s. Liberija Filipović i s. Ana Uložnik… „Srce nam je ispunjeno neizmjernom radošću jer naš dugogodišnji […]

Odluka o dodjeli stipendija nalazi se na ovoj poveznici…

Pogledajte bodovnu listu kandidata za dodjelu stipendije za učenje hrvatskog jezika

Temeljem provedenog Javnog poziva za dodjelu stipendije za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2023./24., Povjerenstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavilo je Prijedlog bodovne liste kandidata. Na Javni poziv, koji je bio otvoren od 18. svibnja do 19. lipnja 2023., u propisanom je roku zaprimljeno 563 prijava uredno […]

U radu škole sudjelovalo je 28-ero polaznika iz 12 europskih i prekomorskih zemalja (Švicarske, Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Francuske, Švedske, Bjelorusije, Mađarske, Austrije, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Brazila i Japana).

Kao i prethodnih godina, školu su polazili i stipendisti s partnerskih sveučilišta i ustanova: Sveučilišta u Glasgowu, Sveučilišta u Mainzu, Sveučilišta u Pečuhu, Instituta Filip Kaušić, Sveučilišta u Sao Paulu (Brazil) te AAC mreže.

Sveučilišna škola namijenjena je mladima hrvatskoga podrijetla i svima onima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Akademski jezični program obuhvaća 120 školskih sati nastave, 105 sati obavezne nastave i mogućih 15 sati dodatne nastave (jedan školski sat traje 45 minuta), uključujući i terensku nastavu.

Tri desetljeća Male škole hrvatskoga jezika i kulture

U Novom Vinodolskom, primorskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti, u ponedjeljak je započela jubilarna 30. Mala škola hrvatskoga jezika i kulture. Radi se jedinstvenome programu u Republici Hrvatskoj koji se održava u kontinuitetu od 1993. te je do danas okupio 1711-ero djece iz 41 zemlje svijeta te 106-ero voditelja različitih radionica. Ovogodišnji projekt okupio je 90-ero […]

Osim jezične nastave studentima je bio organiziran bogat program kulture. Polaznici koji su položili ispite dobili su diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o 8 ECTS bodova za akademski jezični dio te 1 ECTS bod iz hrvatske kulture.

Životna priča čovjeka koji je zbog domoljublja i istinoljublja desetljećima bio zabranjen

Mali je broj Hrvata u svijetu koji su iz čiste ljubavi za svoju domovinu cijeli život posvetili pronalaženju bogate hrvatske književne i jezične baštine zakopane duboko u europskim knjižnicama. Jedan od tih rijetkih bio je dr. Franolić. Put u svijet Branko Franolić rođen je 2. srpnja 1925. u Rijeci. Otac mu je bio iz Punta, […]

Božidar (Teoktist) Vidov rapskih je korijena, a rođen je u Novalji na Pagu 21. siječnja 1913. Nakon Drugoga svjetskoga rata, tražeći slobodu, dospio je u Italiju i 1949. pridružio se ukrajinskim grkokatoličkim redovnicima sv. Teodora Studita. U Rimu je studirao filozofiju, teologiju, staroslavenski jezik i povijest na Papinskom sveučilištu Gregoriana, pobliže na Institutu za orijentalistiku. Za svećenika ga je zaredio ukrajinski biskup 1954. u kolegiju sv. Jozafata u Rimu.

Iz Italije se preselio u Kanadu 1960. U početku se nastanio u Halifaxu, Nova Škotska, a zatim je otišao u Woodstock, Ontario, u tamošnji ukrajinski samostan. Od 1962. do 1965. bio je pomoćnik don Juri Vrdoljaku na novoosnovanoj župi Naša Gospa kraljica Hrvata u Torontu, a brinuo se i za župljane slovačke župu u Sudburyju.

Vratio se u Rim 1965. i živio u studitskom samostanu u Castel Gandolfu. Tu je ostao pet godina i zatim ponovno otišao u Kanadu. Tijekom 1980-ih djelovao je u ukrajinskoj katoličkoj župi Presvete Euharistije u Torontu. Od 1996. do kraja ovozemaljskoga života, 28. lipnja 2000., živio je u Scarboroughu, kraj Toronta. Njegovi zemni ostaci preneseni su u Hrvatsku i pokopani uz njegove roditelje na groblju u Rabu, otok Rab.

Trajna ljubav za moliške Hrvate

Nakon povratka iz Kanade u Italiju (1965.), Božidar Vidov je prigodom uskrsnih blagdana godine 1967. posjetio sela moliških Hrvata i tada uspostavio s tamošnjim žiteljima trajnu duhovnu i kulturnu vezu. U provinciji Molise, koja se nalazi sjeveroistočno od Napulja i dopire do obala Jadrana, žive potomci Hrvata koji su bježeći pred turskom okupacijom stigli u Italiju početkom 16. stoljeća i do danas su barem neki od njih uspjeli sačuvati (sada arhaičan) materinski jezik i (neke) narodne običaje.

Uz suradnju i pomoć maloga broja tamošnjih školovanih pojedinaca i hrvatski crkvenih dostojanstvenika u Rimu, Vidov se zdušno dao na prikupljanje i proučavanje hrvatskoga moliškoga jezičnoga i kulturnoga blaga. Već tijekom te godine u Rimu je objavljen časopis Naša rič. Nakon prvoga broja ime glasila promijenjeno je u Naš jezik/La nostra lingua.

Budući da je Vidov bio politički emigrant i, među ostalim, jedan od 143 hrvatska katolička svećenika i redovnika u iseljeništvu koji su potpisali Memorandum (predan u Bijeloj kući predsjedniku Eisenhoweru 15. lipnja 1954.) u kojem su prikazane teške prilike u tadašnjoj državi i zašto Hrvati traže svoju slobodu i nezavisnost, morao je zbog poboljšanja vatikansko-beogradskih odnosa 1970. prekinuti s dušobrižničkim radom među moliškim Hrvatima i pošao je ponovno u Kanadu. Ali, premda iz velike daljine, nastavio je proučavati i pridonositi čuvanju njihova lokalnoga dijalekta i kulturnoga nasljeđa koje su im preci tako davno donijeli s hrvatske strane Jadrana.

Život dostojan filma! Na susretu s nekoliko tisuća Hrvata iz Amerike i Kanade njegovo srce nije moglo izdržati ushićenje i radost

U hrvatskoj političkoj emigraciji bilo je mnogo visokoškolovanih koji su u srcu bili domoljubi, ponekad bi se pojavili među narodom, poneki su znali i domoljubno pisati, posebice kritizirati, ali nisu se upuštali u konkretan rad „na terenu”, s narodom. Znali smo reći da su to „trebalo bi” domoljubi! Stanko Vujica ne samo što je pisao […]

Na temu moliških Hrvata pripremio je i objelodanio nekoliko naslova, od kojih donosimo:

Narodne pjesme molizanskih Hrvata u srednjoj Italiji. Grottaferrata, 1968.

Talijansko-hrvatski i hrvatsko-talijanski rječnik ikavsko-štokavskog govora molisanskih Hrvata u srednjoj Italiji: Mundimitar, Sti Filić, Kruč. Toronto, 1972.

Kalendar na ikavsko-štokavskom govoru stanovnika hrvatskog podrijetla Mundimitra-Sti Filića-Kruča u pokrajini Molise, Italija. Toronto, 1973 – 1975.

Gramatika ikavsko-štokavskog govora stanovnika hrvatskog podrijetla: Mundimitra, Sti Filića, Kruča u pokrajini Molise. Toronto, 1974.

Narodne pjesme: na ikavsko-štokavskom govoru stanovnika hrvatskog podrijetla Mundimitra, Sti Filića, Kruča u pokrajini Molise-Srednja Italija. Toronto, 1977.

Priredio je i tiskao (1981.) zbirku pjesma Poezija na našu, koje su bile objavljene u časopisu Naš jezik od 1967. do 1970.

Hrvatske škole i udžbenici

Oni koji proučavaju hrvatsko iseljeništvo u Americi zasigurno su zamijetili da su djeca naših iseljenika s početka 20. stoljeća govorila (većinom) bolje hrvatski nego djeca onih koji su došli nakon Drugoga svjetskoga rata. Jedan od razloga bio je i taj što su u „ona stara vremena” Hrvati (i druge etničke skupine) uobičajeno živjeli u „svojim” gradskim naseobinama. Središte društvenoga i kulturnoga života bile su župe i domovi. I mladi i stari danomice su se tamo okupljali. Govorilo se hrvatski u kući i na ulicama. K tomu, u hrvatskim župnim školama učili su hrvatski jezik, uključujući i katoličke molitve na hrvatskom. U poratna vremena etnička naselja polako su nestajala, mlađi naraštaji selili su se u predgrađa, društveni se život mijenjao, a materinski se jezik koliko-toliko održavao jedino u obiteljima.

Božidar Vidov osjetio je potrebu otvaranja hrvatskih subotnjih jezičnih škola za djecu novopridošlih emigranata i iseljenika. Kada je postao pomoćnik u hrvatskoj župi u Torontu, uz ostale djelatnosti, uz pomoć domoljuba utemeljio je i hrvatsku školu u kojoj se učio ne samo hrvatski jezik nego i povijest, te kulturna baština općenito. Ali osim osnutka škole, Vidov je pripremao i knjige iz koji su mladi mogli učiti jezik i povijest. Nadalje, on je već tada imao viziju o suradnji hrvatskih škola u Kanadi i Americi i širio je savez hrvatski jezičnih škola.

Njegove knjige bile su prva pomagala u hrvatskim školama u Kanadi i SAD-u, a neke su u Australiji preuređenje za tamošnje potrebe. Ovdje slijede naslovi jednoga broja njegovih knjiga i knjižica:

Hrvatska čitanka za prvi razred pučkih škola. Toronto: Mala knjižnica Hrvata izbjeglica, 1963.

Hrvatska početnica za 1. razred pučke škole. Toronto: Mala knjižnica Hrvata izbjeglica, 1964.

Druga hrvatska čitanka. Toronto: Mala knjižnica Hrvata izbjeglica, 1965.

Moj svijet – mala čitanka s poukom o jeziku za djecu hrvatskih iseljenika: za III. razred pučkih škola. Toronto: Savez hrvatskih pučkih škola u iseljeništvu, 1967.

Hrvatska početnica: manuscript. Toronto: Savez hrvatskih pučkih škola u iseljeništvu, 1972.

Hrvatska slovnica za više razrede pučkih škola u iseljeništvu. Toronto, 1975.

Božidar je napisao ili priredio nekoliko knjige iz hrvatske povijesti:

Povijest Hrvata. Grottaferrata, 1969.

Katarina Zrinska: tristogodišnjica smrti: 16. XI. 1673. – 16. XI. 1973. Toronto, 1973.

Povijest Hrvata. Toronto, 1975.

Siksto V. Papa: 1585.-1590. hrvatskog porijekla. Toronto, 1979.

Herceg Stjepan Vukčić-Kosača i naziv Hercegovina: Stjepan II. Tomašević i Mara posljednji hrvatski kralj i kraljica Druge narodne dinastije. Toronto, 1980.

Hrvatska Poljička republika. Toronto: 1982.

Povijesni pregled Raba u srednjem vijeku. Toronto, 1982.

Ban Pavao I. Šubić bribirski. Toronto, ?

Biskup Grgur Ninski: borba za prvenstvo „Hrvatskog biskupa“ u Kraljevini Hrvatskoj. Toronto, 1983.

Osim jezičnih i povijesnih knjiga i priručnika, pisao je i priređivao knjižice iz područja vjere, duhovnosti i glazbe.

Ni u domovini ni u emigraciji nije bio opterećen politikom i ideologijama: Ako nema istine, postoji samo laž

Hrvatska katolička i domoljubna inteligencija između dva svjetska rata bila je brojna, duboko misaona, duhovno jaka, dinamična i stvaralačka. Nakon iskustva s velikosrpskom tiranijom hrvatsku državu dočekali su s radošću, kao i većina hrvatskoga naroda. U njoj su na razne načine nastojali koliko je god u to vrijeme bilo moguće čuvati i širiti katoličke vrjednote […]

Uz crkvenu službu i doprinos duhovnom životu vjernika, vlč. Božidar Vidov bio je neumoran radnik na kulturnom polju među Hrvatima u svijetu. Nije bio profesionalni jezikoslovac ni povjesničar, ali je umnogome pridonio čuvanju hrvatskoga jezika i kulturne baštine u Italiji i Sjevernoj Americi. Narod bi rekao: „Bio je radin kao crv”, uvijek tih i strpljiv. Ne bi ga se smjelo zaboraviti ni u svijetu ni u domovini.

dr. Ante Čuvalo

Hrvati iz Paragvaja, Argentine i Čilea dobili stipendije za učenje hrvatskog jezika

S ciljem učenja hrvatskog jezika, upoznavanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te jačeg povezivanja i suradnje s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2022./23. dodijelio je ukupno deset stipendija za internetsko učenje hrvatskog jezika. Stipendija se odnosi na Hrvatski internetski tečaj HiT-1 koji organiziraju: Sveučilište […]

Polaznici osnovne škole mogu odabrati jedan jezik petkom ili jedan subotom, ili se čak registirati za dva jezika (jedan u petak i jedan u subotu).

Mogu se registrirati svi članovi HCDSB-a, ali i oni koji nisu članovi HCDSB-a iz Haltona i drugih mjesta. Međunarodni studenti i posjetitelji ne mogu se registrirati za ILLE program.

Nakon registracije potrebno je odabrati opciju na kojoj piše “International Languages Croatian Georgetown”.

Dodijeljena 441 stipendija za učenje hrvatskog jezika

S ciljem učenja hrvatskoga jezika, upoznavanja i njegovanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te jačeg povezivanja i suradnje s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je za akademsku godinu 2022./23. ukupno 441 stipendiju za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu […]

Na ovoj poveznici možete naći vodič koji će vas voditi korak po korak kroz registracijski postupak. Roditelji mogu ispuniti samo jednu registraciju za svako dijete. Predavanja se mogu pratiti uživo ili online.