‘Sve je prisutniji trend povratka u Hrvatsku’

Mnogobrojni uzvanici i ugledni predstavnici akademske zajednice Grada Zagreba pratili su sa zanimanjem svečano otvorenje izložbe “Svjetovima hrvatskih povratnika” autorice dr. sc. Jasne Čapo, ugledne etnologinje iz Instituta za etnologiju i folkloristiku i redovite članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Multimedijskom izložbom znanstvenica dr. sc. Čapo pruža jedinstven uvid u iskustva hrvatskih iseljenika i njihovih […]

Ovogodišnje prvo izdanje održat će se od 25. do 31. svibnja 2026. u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Cilj i značaj

Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske uspostavljen je kao trajni nacionalni okvir s ciljem povećanja vidljivosti Hrvata izvan Republike Hrvatske u hrvatskoj javnosti, osvještavanja njihova doprinosa stvaranju i razvoju Republike Hrvatske te jačanja međusobne povezanosti i hrvatskog zajedništva.

Kako je istaknuto prilikom predstavljanja, riječ je o inicijativi koja obuhvaća Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsku nacionalnu manjinu, hrvatsko iseljeništvo, njihove potomke, kao i povratnike i useljenike u Republiku Hrvatsku.

Državni tajnik Zvonko Milas naglasio je kako je Tjedan pokrenut s ciljem da se sustavno, sadržajno i simbolički stavi u fokus hrvatski narod u cjelini: „Hrvatski narod je jedan, ali živi u različitim državama i okolnostima – ovim Tjednom želimo dodatno ojačati njegovu povezanost i zajedništvo.“

Nakon 260 dana pakla i dalje vjeruje u ljubav: Trebamo raditi na sebi, a ne samo suditi

U nedjelju je prvi put izvan Hrvatske prikazan igrani film “260 dana”, redatelja Jakova Sedlara. Projekcije su održane u Münchenu, u dvorani Bürgerhaus Karlsfeld. Svi koji nisu mogli pogledati film imali su prigodu susresti se s autorom istoimene knjige Marijanom Gubinom, koji je tijekom Domovinskog rata kao zatočenik srbijanskog logora 260 dana proživio pakao. Predavanje […]

Program aktivnosti

Program Tjedna obuhvaća niz događanja u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, uključujući: kulturne i znanstvene programe, okrugle stolove i javne rasprave, sjednicu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH, Šetnicu kulture Hrvata izvan Republike Hrvatske te svečana i simbolična okupljanja.

Očekuje se sudjelovanje velikog broja predstavnika hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta, čime će se dodatno potvrditi globalna dimenzija hrvatskog identiteta i zajedništva.

Povezanost s Danom državnosti

Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske održava se u razdoblju obilježavanja Dana državnosti, kao i drugih važnih datuma suvremene hrvatske povijesti, čime dobiva dodatnu simboličku i integrativnu dimenziju.

Radionice hrvatskog jezika i kulture održane u Bostonu, Clevelandu i Chicagu

Nakon prošlogodišnjeg uspješno održanoga programa seminara i radionica hrvatskoga jezika i kulture za učenike i učitelje hrvatskih škola u Kanadi, ove je godine njegova provedba nastavljena u Sjedinjenim Američkim Državama, i to u Bostonu, Clevelandu i Chicagu. Program je trajao od 24. travnja do 6. svibnja. Nositelj programa je Središnji državni ured za Hrvate izvan […]

Poruka zajedništva

Uspostavom Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske dodatno se potvrđuje trajna opredijeljenost Republike Hrvatske za jačanje odnosa s Hrvatima izvan domovine te promicanje zajedništva hrvatskoga naroda u globalnom kontekstu.

Ovaj mjesec bit će objavljen Javni natječaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u travnju planira objavu Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama zbog ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Javni natječaj će, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, biti dostupan na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda i nadležnih veleposlanstava Republike Hrvatske. I ove godine […]

Riječ je o pilot-projektu čiji je cilj olakšati administrativnu i profesionalnu integraciju osoba koje su visokoškolsko obrazovanje stekle u inozemstvu i izravno doprinosi poticanju povratka i useljavanja visokoobrazovanih osoba.

Poziv je otvoren od 3. travnja do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnom iznosu od 25 tisuća eura. Po pojedinoj prijavi moguće je ostvariti financiranje do 100 posto prihvatljivih troškova.

Prihvatljivi prijavitelji su hrvatski iseljenici, njihovi potomci i članovi obitelji s hrvatskim državljanstvom, kao i osobe bez državljanstva kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu useljavanja i povratka, uz uvjet da su završili visokoškolsko obrazovanje u inozemstvu.

Predstavljena službena zastava 1. Iseljeničkih igara zajedništva

Američko-hrvatski kongres uz gotovo 70 partnerskih organizacija iz Hrvatske i svijeta predstavio je službenu zastavu 1. Iseljeničkih igara zajedništva koje će se od 16. do 20. srpnja ove godine održati u Splitu i Braču. Službena zastava u Sjevernoj Americi predstavljena je pred prepunom dvoranom na svečanom poslovnom događanju Dalmatinsko-američkog kluba u San Pedru na poluotoku […]

Prijave se podnose elektroničkom poštom najkasnije do 30. studenoga 2026. godine. Više informacija potražite na ovoj poveznici…

Predstavljena službena zastava 1. Iseljeničkih igara zajedništva

Američko-hrvatski kongres uz gotovo 70 partnerskih organizacija iz Hrvatske i svijeta predstavio je službenu zastavu 1. Iseljeničkih igara zajedništva koje će se od 16. do 20. srpnja ove godine održati u Splitu i Braču. Službena zastava u Sjevernoj Americi predstavljena je pred prepunom dvoranom na svečanom poslovnom događanju Dalmatinsko-američkog kluba u San Pedru na poluotoku […]

Javni natječaj će, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, biti dostupan na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda i nadležnih veleposlanstava Republike Hrvatske.

I ove godine nastavlja se obveza elektroničkog podnošenja prijava putem aplikativnog sustava Ureda…

“Napominjemo kako je uz elektroničko podnošenje prijave potrebno poslati preporučeno poštom izvornike ili ovjerene kopije sljedećih dokumenata: ‘Izjava prijavitelja – organizacije o točnosti podataka’ i ‘uvjerenje nadležnog suda, ne starije od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije, i/ili potvrdu da osoba ovlaštena za zastupanje organizacije nije pravomoćno osuđena za počinjenje kaznenog djela'”, javili su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Pokreće se prvi Sportski kamp namijenjen hrvatskom iseljeništvu. Evo svih detalja…

Hrvatska matica iseljenika pokreće novi program usmjeren na povezivanje mladih iz hrvatskog iseljeništva s domovinom. Sportski kamp održat će se od 11. do 19. srpnja 2026. u Prelogu. Riječ je o prvom izdanju programa koji kroz sport, edukaciju i zajedničko iskustvo boravka u Hrvatskoj potiče razvoj vještina, međusobno povezivanje i jačanje osjećaja pripadnosti hrvatskom identitetu. […]

Svi zainteresirani obavještavaju se kako će, kao i prethodnih godina, biti osigurani neslužbeni prijevodi teksta Javnog natječaja i Uputa za prijavitelje na engleski i španjolski jezik.

Za hrvatske nacionalne manjine 2,2 milijuna eura

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2026. godinu. Na Javni natječaj mogu se javiti organizacije hrvatske nacionalne manjine (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije hrvatske nacionalne manjine) u 12 europskih zemalja koje obavljaju djelatnosti […]

Ideja Igara rodila se tijekom ljeta na sportskim terenima u Hrvatskoj, gdje je kroz spontana druženja iseljenika i domaćih sportaša prepoznata potreba za događanjem trajnog, nacionalnog i međunarodnog karaktera. Igre su zamišljene kao manifestacija koja će se svake godine održavati u drugoj hrvatskoj regiji. Nakon Splita i Brača ove godine, domaćin 2027. godine bit će Osijek i Slavonija.

Svečano otvorenje Igara održat će se 16. srpnja 2026. godine u 19.30 sati u Galeriji Meštrović, uz snažan spoj kulture i sporta kroz projekt “Kravata istaknutih Hrvatica i Hrvata iseljeništva”.

U sklopu programa bit će otvorena izložba i predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige Hrvati ujedinjeni kravatom, autorice Branke Bezić Filipović.

Sudionici i posebni gosti

Na Igrama se očekuje sudjelovanje hrvatskih iseljenika sa svih kontinenata, rekreativnih sportaša, paraolimpijaca, prijatelja drugih nacionalnosti iz zemalja u kojima živi hrvatsko iseljeništvo, predstavnika Crkve te hrvatskih branitelja.

Istodobno, Nada Pritisanac Matulich radi na bratimljenju Osječko-baranjske županije s Los Angeles County, čime se dodatno osnažuje međunarodna suradnja i razvojna perspektiva Slavonije, dok Grad Osijek i Županija Osječko-Baranjska već sada daju snažnu podršku iseljeničkim idejama i projektu Iseljeničkih igara zajedništva u domovini.

Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije!

Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika održat će se u četvrtak u sklopu Svečane akademije povodom 75. obljetnice utemeljenje Hrvatske matice iseljenika. Uz mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i dr. sc. Ivana Tepeša, o građi novog sveska Matičina ljetopisa govorit će dr. sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i […]

Program Igara

16. srpnja 2026., 19.30 sati
    Svečano otvaranje prvih Iseljeničkih igara zajedništva u Galeriji Meštrović
17. srpnja 2026. – Milna, otok Brač
    Tenis, stolni tenis, pickleball, odbojka na pijesku, boćanje, mali nogomet, košarka…
18. srpnja 2026. – Split
    Golf, veslanje na dasci i ragbi
19. srpnja 2026. – Dan kulture i sporta
    Posjet Muzeju sporta Split, obilazak gradskih znamenitosti te revijalna utakmica veterana HNK Hajduk Split i hrvatskih iseljenika
20. srpnja 2026. – Završna svečanost
    Na Veleučilištu Aspira bit će upriličena izložba Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Hrvatska iseljenička lirika New York predstavit će svoju 25. zbirku pjesama, objavljenu u povodom 25. obljetnice djelovanja. Program će završiti svečanom dodjelom medalja, priznanja i zahvalnica sudionicima i domaćinima

Vizija i trajna vrijednost projekta

Iseljeničke igre zajedništva predstavljaju jedinstveni projekt hrvatskog iseljeništva koji kroz sport, kulturu i međunarodnu suradnju jača identitet, povezanost i budućnost hrvatskoga naroda u domovini i svijetu. Ove Igre nisu tek događaj jednog ljeta, nego trajna platforma zajedništva – most koji povezuje kontinente, naraštaje i iskustva, na dobrobit cijele Hrvatske.

Organizacija i međunarodna potpora Inicijator i glavni organizator projekta je American Croatian Congress, uz potporu i sudjelovanje niza istaknutih partnerskih organizacija iz domovine i iseljeništva, među kojima su Croatian Club for International Cooperation UN NY, Association of Croatian American Professionals (ACAP), CroDiaspora, Družba “Braća Hrvatskog Zmaja”, Hrvatska bratska zajednica, Canadian-Croatian Chamber of Commerce, National Federation of Croatian American Cultural Foundation, Rotary Club Split Plus, Majestic Film, ICAN – International Croatian Artists Association, Arts Association Australia inc., Billich Museum and Gallery, Arts Villa, Billich Gallery, G2 Meeting, Lira d.o.o., Rudan, Veleučilište Aspira, Muzej sporta Split, Općina Milna – Brač, MAG Production Hrvatska, Luke Jurcevic & Australia C.C. KUDŽ Filip Dević Centro agrotécnico regional de Venado Tuerto, Argentina.

Trajno mjesto susreta, suradnje i zajedništva

Hrvatska matica iseljenika svečano je jučer obilježila 75 godina djelovanja, potvrdivši svoju ulogu jedne od ključnih institucija u očuvanju hrvatskog identiteta i jačanju veza između domovine i Hrvata diljem svijeta. Svečana akademija održana je u dvorani Matis u Zagrebu, uz prisutnost više od 250 uzvanika iz političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života. Događaj je okupio […]

Projekt će pratiti dva radija iz Melbournea: Hrvatski Radio Ponos i Hrvatski Radio Program 97.1 FM te Zvuci Hrvatske Radio program Calgary, kao i Bar Croata podcast iz Argentine. Domaćin Igara je Veleučilište Aspira.

U odselidbi iz Hrvatske još uvijek su u daleko većem broju naši sunarodnjaci, a u doselidbi – stranci

U krugu znanstvenika koji se bave istraživanjem hrvatskog iseljeništva, temom koja je sve popularnija posljednjih 20-30 godina, često se ističe potreba da se na državnoj razini bez odlaganja pokrenu ozbiljne inicijative za povratak Hrvata iz dijaspore. To osobito dolazi do izražaja u aktualnoj situaciji, jer je Hrvatska preko noći postala zemlja useljavanja, a njezin geografski […]

Dovoljno je zamisliti kako se u prošlosti mogla osjećati mlada odrasla osoba koja se zaputila miljama daleko u nepoznati svijet bez poznavanja jezika domaćina i kulturnih navika i običaja, tehničkog razvitka i političkog ustrojstva novoga društva. Iseljenik je ostavio za sobom poznato okruženje, obitelj, prijatelje i susjede te je nastojao pronaći novo sidrište, a to je zahtijevalo i propitivanje vlastitog identiteta i potragu za sebi sličnim sudbinama. Bilo je to iskustvo nalik iskustvu inicijacije, uvođenja u novi život, susret s vlastitom ʼdrugošćuʼ, sa strancem – u sebi i oko sebe. Prošavši kroz taj „vatreni obruč“ inicijacije stekao je iseljenik kakvu-takvu sigurnost da započne graditi svijet iz početka. To je osjećaj u kojemu subjekt prepoznaje svoje stanje iz-bivanja ili pozicije „biti izvan sebe“, stanje u kojemu se osjeća u procijepu pri pokušaju interpretacije vlastitog ontološkog položaja. I to je stanje traume koja neminovno vodi u preobrazbu osobnosti – bolno sazrijevanje ličnosti. Osjećaj sputanosti, nesigurnosti i straha od neuspjeha i kritike nove sredine potiče unutarnji konflikt bića iz čega će „proizići uspjeh ili neuspjeh svake egzistencije“ (Carmelo Dotolo, 2016).

O takvim iskustvima iseljenika uglavnom se ne piše i ne govori. Iseljeničke biografije pune su lijepih priča. U Hrvatskoj ih dočekuju s oduševljenjem i poštovanjem, uglednici se s njima rado fotografiraju, ali na tome sve ostaje. Oni drugi zastrti su velima zaborava, a takvih je većina. Rijetki se istraživači bave problematikom duševne boli i traume osoba koje su, bilo zbog političkih bilo zbog ekonomskih razloga, napustile svoj dom. Mnogo je pojedinačnih drama o kojima znaju samo liječnici i svećenici koji su se susretali s osobama pogođenima psihičkom patnjom, nesposobnima da riješe svoj unutarnji konflikt i srede svoj život u novim socijalnim uvjetima.

O tome je svojevremeno pisao pokojni liječnik Tomislav Gavranić, rođen u obitelji hrvatskih iseljenika u Australiji. Kao liječnik praktičar susretao se s pacijentima emigrantima od kojih su mnogi bili Hrvati, a među njima značajan broj ovisnih o alkoholu i izloženih depresiji te je kroz to iskustvo shvatio koliko je ozbiljan problem pitanje gubitka domovine i intimna borba osobe za uspostavu novih granica identiteta. Zaključio je da se kod tih ljudi radi o „dijasporskoj svijesti“ ili rascjepu svijesti te da takva svijest zahtjeva što prije je moguće novi oslonac kako bi nastavila živjeti u suglasju sa sobom i svijetom oko sebe.

Može li se ponovno probuditi hrvatski zanos iz devedesetih godina?

Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i njezina međunarodnog priznanja, konačno možemo govoriti o jednoj globalnoj hrvatskoj dijaspori, ali nikako ne i o „globalnoj Hrvatskoj“. „Globalna Hrvatska“ kao Geo-politički subjekt, koji bi obuhvaćao sve Hrvate diljem svijeta, jednostavno ne postoji. Već sama činjenica da većina Hrvata koji žive izvan domovine ne mogu ostvariti pravo glasa, dakle, […]

Za taj novi oslonac nije dovoljan materijalni uspjeh i visok životni standard već prijateljski društveni okoliš, susjedstvo, bliskost s drugim bićem, osjećaj prihvaćenosti i poštovanja ʼdrugostiʼ otuđenog čovjeka. Ako to ne može ostvariti, nutarnja ravnoteža iseljenika nikada neće biti uspostavljena. Preživjeti traumu, naći to sidrište, obnoviti svoj identitet u konačnici znači biti integriran u novo društvo. Identitet s kojim je iseljenik pristigao u novu sredinu polako će blijediti, osobito ako je otvoren novome (iako nikada ne će potpuno iščeznuti). S vremenom će ga u većoj mjeri zamijeniti identitet nove kulture, prigrlit će ga tako da će osjećaj za prošlost biti tek nježni uvojak nostalgije s kojom će moći nastaviti živjeti. Otvorenost zemlje domaćina, s jedne strane, te spremnost njegove etnonacionalne zajednice da mu u tom prelaznom periodu budu od pomoći, značajno će olakšati tranzicijski period prilagodbe novom okruženju.

Što iseljeniku vrijedi svakoga dana pratiti vijesti iz Hrvatske ako nema snage da u njoj živi? Ta privezanost njegove bolne duše za zemlju svojih korijena nije drugo do čaše meda i pelina. Oni koje je ostavio u domovini i sami pate zbog toga gubitka, ali ni o tome nitko ne govori niti je ta njihova bol izlječiva.

Pripadnici stare dijaspore nastojali su stvoriti uvjete da pridošlice što bezbolnije podnesu traume i brige koje ih čekaju. Organizirali bi društava prijema, vjerske centre i društvene institucije, poticali lančanu selidbu cijelih obitelji, susjeda i prijatelja iz zajedničkog zavičaja i podržavali veliku priču o mogućnosti povratka. Ta je priča odigrala presudnu ulogu u službi njihove tranzicije u društvo domaćina, ali se zato prilika za povratak većini iseljenika nikada nije ostvarila.

Hrvatske dijasporske zajednice možemo podijeliti na tri velike formacije: I to su dvi moje šizofrenije. To su dvi osobe

Kad putuješ u ZelanduI u druge svijeta strane,Svuda kaži da si Hrvat,Moj mileni, slatki brajane! Pučki list, Novi Zeland 1903. U prethodnom prilogu pokušala sam približiti čitateljima značenje pojma dijaspora koji je u suvremenoj znanstvenoj literaturi postao nezaobilazan fenomen izučavanja. Još 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća teoretičari društva navodili su da u svijetu postoji […]

Mit o povratku bio je vezivno tkivo institucija dijaspore koja je stvarala imaginarnu sliku napuštene domovine, a istovremeno i način ublažavanja osjećaja udaljenosti. Društvu države primitka bila je ta slika pokazatelj postojanja autentične etnonacionalne zajednice na njezinu tlu. Mit o povratku predstavljao je metaforu povratka k sebi, svome izgubljenom identitetu. To je Bogdan Radica ovako izrazio: “Koliko krvi sve to stoji! Koliko će krvi još to stajati? A što se može: Lako je iščupati Hrvata iz Hrvatske… ali nije lako iščupati Hrvatsku iz srca Hrvata.” (Tarle, 2024)

Za mnoge je domovina ostala trajno emocionalno uporište, vrlo često idealizirano, dok je svakodnevni život u zemlji iseljenja s vremenom postao stvarnost s kojom se trebalo pomiriti. Svi problemi iseljenika nisu nestali prilagodbom na novo društvo. Ako i jesu oslabjeli osjećaji i nostalgija za povratkom, iz prikrajka je čekala starost ‒ samoća i izolacija od društva često se nisu mogli izbjeći. Tu je i opet mnoge vrebala nostalgija, ne samo za fizičkim prostorom domovine nego i za prošlošću, ljudima i jezikom koje su s odlaskom izgubili. Brojni iseljenici u starijoj dobi žrtve su usamljenosti, osobito kada ih nadvlada osjećaj da nisu ni potpuno prihvaćeni u zemlji useljenja, niti više pripadaju Hrvatskoj. Taj osjećaj često je misaono i emocionalno stegnut u doživljaj gubitka vlastitoga bića. Artur Hribar je zapisao: „U domovinu se vraćam u potragu za prošlošću, s njom me vežu duboke sentimentalne veze, ali onda brzo osjetim da me nešto vuče kući u Australiju. Ja sam Vam čovjek rastrgan između dviju nostalgija, a moja prošlost je most koji ih spaja“ (Tarle, 2013).

Za razliku od svojih roditelja ili baka i djedova, mladi Hrvati rođeni u inozemstvu često razvijaju kompleksan osjećaj pripadnosti. Iako su odrasli u kulturnom okruženju zemlje u kojoj su rođeni, u mnogim slučajevima pokazuju snažnu emocionalnu povezanost s Hrvatskom, osobito ako su ih obitelj i zajednica od malih nogu usmjeravali prema očuvanju materinskog jezika, običaja, povijesti i katoličke vjere. Ta povezanost ne temelji se na svakodnevnom životnom iskustvu u Hrvatskoj, već na iskustvu pripovijedanja, na obiteljskim pričama, posjetima domovini, kulturnim manifestacijama, folkloru i crkvenim aktivnostima u dijaspori. Osobito je zanimljiv fenomen mladih koji prvi put posjete Hrvatsku i dožive snažan emocionalni šok – osjećaj „povratka“ na mjesto koje nikad fizički nisu napustili jer ondje nikad nisu ni živjeli. Njihov osjećaj dvostruke pripadnosti nedvojbeno je pravo bogatstvo. S tim bogatstvom oni se u velikome svijetu osjećaju kao kod kuće. To je nemjerljiva prednost u odnosu na starije generacije iseljenika koji su živjeli na vjetrometini osobnih povijesti ne pripadajući ni tamo ni amo.

Potomci ranijih iseljeničkih naraštaja nemaju većih problema s prilagodbom novoj sredini. Oni puno lakše prihvaćaju identitet zemlje svoga rođenja, a veze sa zavičajem svojih roditelja omogućuju im povoljne, jednostavne i stalne komunikacijske mreže. Ipak, u nekim slučajevima, dvostruki identitet može biti izvor egzistencijalne neizvjesnosti pa i teret pri donošenju životnih odluka, ali ni izdaleka tako težak kao što je bio teret njihovim precima. Emotivne krize starije iseljeničke populacije i identitetske dileme mlađih naraštaja dvije su strane istog fenomena – dugotrajne odijeljenosti od domovine i neusidrenosti roditelja. Dok stariji traže smiraj između nostalgije i prihvaćanja stvarnosti, mlađi tragaju za vlastitim mjestom unutar dviju ili više kultura. Oni su zadnji izdanci globalne hrvatske dijaspore ‒ sinovi, unuci i praunuci onih koji su prošli svoju kalvariju i zauvijek ostali izvan domovine. Ti novi naraštaji koje s poštovanjem čuvaju uspomenu roditelja i njihova sjećanja na izgubljeni raj, i diljem svijeta promoviraju Hrvatsku, najljepše je na što u ovom času kao zemlja možemo računati.

Detaljna analiza Tuge Tarle: Što je dijaspora i koga možemo smatrati pripadnikom hrvatske dijaspore?

Gotovo je nemoguće sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi izvan granica Lijepe Naše. Mnogi će sve njih zvati jednostavno imenom dijaspora, hrvatska dijaspora. Tako u Školskom rječniku hrvatskog jezika (Mrežnik) piše: „Dijaspora je ukupno stanovništvo koje se iselilo iz domovine“. To nije točno. Zato je potrebno pomnije objasniti taj […]

Novi val hrvatskih iseljenika koji su napustili domovinu tijekom posljednjih 30 godina vjerojatno više neće stvarati dijasporu niti će se sklanjati u preostala dijasporska okupljališta u većem broju. Globalizacijski procesi, suvremeni ekonomski nomadizam, mješavina kulturnih matrica i svjetonazora kao i galopirajuća tehnološka revolucija mnogima su posve umanjili osjećaj gubitka korijena, omogućili mnogostruke transnacionalne kontakte, otvorili im mreže fizičkih i virtualnih putovanja i omogućili komunikaciju koja emotivne krize i nedostatak domovine zamagljuje raznobojnim ‘igračkama’ u okviru ‘vrlog novog svijetaʼ. I dok oni zaziru od velikih nacionalnih narativa i vezanih identitet, djeca stare dijaspore sve češće se upuštaju u avanturu traženja korijena da bi nekako usidrili vlastiti identitet na vjetrometini svijeta.

Markić: Hrvatski narod ponovno je pokazao da diše s dva podjednako velika plućna krila

Međunarodna konferencija „Iseljeništvo i domovina“ otvorena je u četvrtak u Hotelu Kaj u Mariji Bistrici. Skup je organiziran kao nastavak 4. Hrvatskog iseljeničkog kongresa čiji program, zbog pandemije koronavirusa, nije u potpunosti realiziran u studenome 2020. godine u Zagrebu, piše IKA. Konferenciju su organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, a obuhvaća 16 paralelnih programa. „Danas […]

Što to u praksi znači, kakvim problemima svjedoči u svojim posjetama hrvatskim misijama u svijetu, ali što mu i daje najveću snagu, vlč. dr. Markić ispričao je u intervjuu za portal Dijaspora.hr.

Dr. sc. Markić u službi svećenika je od 1995., kada je bio zaređen unutar Zagrebačke nadbiskupije. Svoje obrazovanje stekao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Beču, a u sklopu Zagrebačke nadbiskupije djelovao je sve do 2014., kada je bio prvi puta odabran za Ravnatelja.

Kako se Ravnateljstvo mijenjalo od početka Vašeg mandata 2014. pa do danas? Koje su neke glavne promjene koje vidite, s obzirom i na to da se Hrvatska mijenjala u tih 11 godina?

Ponajprije valja istaknuti kako je Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu zajednički ured Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, odnosno za koordinaciju pastorala naših iseljenika, koji se trenutačno okupljaju u 181 hrvatskoj katoličkoj župi, misiji, centru ili zajednici po cijelome svijetu. Sljedeće će godine biti 60 godina kako je Sveta Stolica uspostavila ovaj ured imenovanjem prvoga nacionalnog ravnatelja vlč. Vladimira Vincea. Službu nacionalnoga ravnatelja preuzeo sam u rujnu 2014. i od toga vremena dosta se toga promijenilo u našemu radu, poglavito s obzirom na veliki val iseljavanja iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji je novim zamahom započeo ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u srpnju 2013. godine. Dok je u tom odljevu, napose mlađih obitelji, Hrvatska, pa i Bosna i Hercegovina, izgubila mnogo od svojega potencijala koji sada ublažava dovođenjem radne snage iz dalekih zemalja, istovremeno su naši iseljenici koji su pretežito iselili u europske zemlje, najviše u Njemačku, obogatili i pomladili naše misije, koje su pomalo već starile i smanjivale se zbog integracije i asimilacije novih naraštaja. Stoga je, iako dolazi do opadanja broja vjernika u mjesnim crkvama zapadnoeuropskih zemalja, došlo do povećanja broja vjernika hrvatskoga podrijetla i jezika, što je opet rezultiralo i personalnim pomlađivanjem i osnaživanjem mnogih naših europskih misija, a pokazala se i velika potreba osnivanja nove misije u Dublinu u Irskoj, koja djeluje od 2016. godine. Naravno, suvremene migracije razlikuju se od prijašnjih te i tu postoji razlika u percepciji misija. Suvremeni iseljenici ne odlaze nužno zbog materijalne nužde ili političkih razloga kao što je to bilo ranije, nego poglavito zbog pruženih prilika i mogućnosti, koju su mnogi poželjeli iskoristiti. Odlaze dobro obrazovani mladi ljudi s cijelim obiteljima, koji se brže integriraju i pronalaze posao, bolje znaju jezike i dostupnije su im mnoge mogućnosti, koje ranijim iseljenicima nisu stajale na raspolaganju, kao što su bolja prometna povezanost, internet, moderna sredstva komunikacije i slično.

Kako Vas je promijenila ova uloga u Ravnateljstvu?

Od početka sam zavolio ovu službu s obzirom na dinamičnost, brojna putovanja i upoznavanja novih sredina i ljudi. Nakon 11 godina službe mogu reći da su me najviše promijenile godine, koje pomalo osjećam i koje sa zdravljem utječu na mogućnost putovanja. No, promijenilo me i bogato iskustvo, koje mi je pružilo koordinate i smjernice za djelovanje i razlikovanje prioriteta kao i realnih mogućnosti pastorala naših iseljenika. Ono što me s vremenom promijenilo jest i iskustvo nemogućnosti osobnog popunjavanja svih naših pastoralnih prisutnosti po svijetu pa sve češće dijelim bol i žalost članova onih misija, za koje nažalost, zbog sve manjeg broja svećenika u domovini, više ne možemo pronaći prikladnoga voditelja.

Vaši zadaci podrazumijevaju koordinaciju župa po cijelom svijetu. Koji su Vam najveći izazovi?

Najveći i najteži izazov sastoji se u pronalaženju dovoljnoga broja svećenika za naše misije u inozemstvu. Ranije je to bilo lakše, jer je bilo više svećenika, a sada se dogodilo da se broj iseljenika relativno naglo povećao, a s time i njihove pastoralne potrebe u iseljeništvu, a mi kao Crkva to ne možemo uvijek pratiti i na njih adekvatno odgovoriti. Sve se češće događa da biskupije ili provincije koje su do sada davale svećenika za određenu misiju više ne mogu dati nasljednika pa se poneka misija, ostavši bez svećenika, ş vremenom ugasi. No, postoje i primjeri posebne izdržljivosti i upornosti u strpljivom traženju svećenika, vjerujem i uz puno molitve na tu nakanu. Ističem tu primjer Hrvatske katoličke misije u Aucklandu koja je, nakon što je gotovo 15 godina bila bez svećenika, u kolovozu prošle godine dočekala svoga novog dušobrižnika vlč. Danka Bizjaka, svećenika Sisačke biskupije, s kojim je početkom prosinca 2024. proslavila 120 godina djelovanja. Idealan bi slučaj bio da naše misije, posebno one starije, same dadnu nekoliko duhovnih zvanja mjesnoj Crkvi u kojoj djeluju pa da se među njima pronađu i novi voditelji. Imamo dosta primjera duhovnih zvanja iz dijaspore, kao što je to Hrvatska katolička župa Hrvatskih mučenika u Mississaugi, u kojoj su prošle godine braća Krešimir i Marko Bušić zajedno proslavili mladu misu, a jedan je zaređen za Zagrebačku, dok drugi za Torontsku nadbiskupiju. S druge strane, mjesne crkve postavljaju sve zahtjevnije uvjete za vođenje naših misija, osobito glede poznavanja jezika, ali i prethodnoga iskustva, pa je i zbog toga sve teže pronaći prikladne kandidate za pastoralno djelovanje u hrvatskoj inozemnoj pastvi.

Hrvati iz Ljubljane trenutačno imaju samo jednu želju

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić susreo se u ponedjeljak s predstavnicima Hrvatske katoličke misije u Ljubljani. Vlč. Markić razgovarao je s Josipom Skokićem, Tunjom Matijaševićem, Blažom Jurićem te Nikicom i Krunoslavom Perkovićem. Na sastanku je bilo riječi o budućnosti njihove misije i želji za novim voditeljem koji bi naslijedio fra […]

Kako se iz Vaše perspektive razlikuju župe po kontinentima? Kako utječu tamošnje kulture na hrvatsku kulturu u inozemstvu?

Glavnina razlike uzrokovana je te se očituje u „starosti“ misije. Prekooceanske misije uglavnom pogađa starenje jer iz prethodno rečenih razloga, odlaskom prvih naraštaja iseljenika, smanjenim uključenjem drugog i trećeg naraštaja, zajednice se osipaju budući da većih valova iseljavanja u te zemlje nije bilo od 1970-ih. Kod njih se i najviše očituje zamjena jezika, hrvatski jezik na kojemu su se prvotno odvijali liturgija i svi sakramenti i obredi, zamjenjuje se sada novim materinskim jezikom mlađih, engleskim u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji, a španjolskim u Južnoj Americi. Europske zemlje, zbog Europske unije u kojoj se nalazimo i omogućene veće mobilnosti i novoga vala iseljavanja, imaju novu perspektivu, iako ih sve pogađa inkulturacija i asimilacija naših ljudi u društvo u kojemu se nalaze, posebice mlađih. Sve to dovodi do nekada plodnijega, a nekada manje plodnoga prožimanja i međusobnoga obogaćivanja različitih kultura, tradicija i običaja. Naši se iseljenici s tim izazovom često nose pokušavajući i u okviru misije zadržati i naglasiti učenje hrvatskoga jezika, njegovanje tradicije, kulture i baštine kroz pjesmu i ples, praćenje i uključivanje u sportske događaje i slično.

Puno vremena provodite na poslovnim putovanjima. Koji posjeti Vas najviše vesele?

U ulozi nacionalnog ravnatelja pozivan sam i – kad god mogu – odazivam se na događanja poput obilježavanja značajnijih obljetnica osnutaka misija, godišnjih susreta naših pastoralnih djelatnika pojedinih pastoralnih područja i kontinenata, duhovnih vježbi s našim misionarima i u mnogim drugim prigodama. Tako sam do sada imao prilike obići sve kontinente na kojima žive značajnije zajednice naših iseljenika, osim Južne Amerike. Posvuda je lijepo, a moje je iskustvo da ljepotu ne čine samo gradovi i mjesta koja obilazim, nego ponajprije ljudi koje susrećem i upoznajem. Njihovim sam prijateljstvom i blizinom posebno obogaćen.

Što smatrate najvećim problemima s kojim se susreću župe u inozemstvu?

Najveća poteškoća i izazov pred kojim se nalaze naše župe i misije u inozemstvu sastoji se u prenošenju poklada vjere. Prijenos vjere, osobito mlađim naraštajima, sve je zahtjevniji. Mlađi naraštaji žive u drugačijem svijetu, s jedne, virtualne strane su više, a s druge, stvarne manje međusobno povezani, naglašeno individualizirani jer napredne komunikacijske mogućnosti istovremeno zarobljavaju pa i zatvaraju pojedince u svijet koji je odvojen od zajednice. Međutim, to pruža i nove mogućnosti naviještanja putem digitalnih medija i društvenih mreža. S tim se izazovom uspješnije nose mlađi svećenici, jer su i sami dijelom stasali u takvome svijetu. Uz to, župe u inozemstvu više su izložene inkulturaciji, integraciji, asimilaciji gledajući društvene odnose. S crkvene pak strane, promjene u mjesnim Crkvama pretaču se i na misije, a to često znači reorganizaciju i mogući gubitak određene samostalnosti, uvođenje novih odnosa u pastoralu, donošenju odluka i slično.

Iz iskustva i razgovora sa župnicima i svećenicima u inozemstvu – što njima donosi najveću motivaciju za rad?

Motivacija naših svećenika u inozemstvu leži u njihovom svećeničkom pozivu, koji u misijama ostvaruju na specifičan način. Vjerujem kako im je najveća motivacija pružiti našim ljudima u iseljeništvu osjećaj blizine ponajprije s Bogom, a onda i međusobno pa slijedom toga i s domovinom. Osobita im je radost, kako čujem, kada se mladi ljudi, rođeni u iseljeništvu, odlučuju doseliti u zemlju svojih predaka. To nije laka odluka, ali ako u tome uspiju i ostvare se u domovini, to svima daje nadu da je tako što moguće. Stoga, koliko mi je poznato, sve pastoralne djelatnike raduju upravo takvi događaji, makar im tako bude i smanjen broj vjernika u zajednici.

Koliko je važno promicati hrvatsku kulturu unutar Crkve u inozemstvu?

Kultura je dio identiteta i zbog toga pri našim misijama, župama i centrima postoje toliki klubovi, folklorna, sportska i druga društva. Jer iseljenom čovjeku srce je podijeljeno, na ono koje pripada novoj sredini, i ono koje pripada domovini. Stoga je taj dio kulturne povezanosti među našim ljudima odraz čežnje za materinskim jezikom, krajem, običajima, jednom riječju: domom, a s godinama se ta čežnja zna pojačavati. Mlađi pak tu nalaze svoje društvo, prepoznaju se po svojim korijenima, nerijetko osnivaju nove obitelji. Ovo se posebno osjeća u danima kada na važnim međunarodnim natjecanjima igra Hrvatska nogometna reprezentacija pa cijela župa ili misija diše zajedno i zdušno bodri naše vatrene. Sve to govori o važnosti i značenju promicanja hrvatske kulture u inozemstvu.

Hrvatska katolička misija u Aucklandu proslavila svoj 120. rođendan

Gotovo 300 hrvatskih katolika iz Aucklanda i drugih dijelova Novoga Zelanda sudjelovalo je u nedjelju u crkvi sv. Mihaela na proslavi 120. obljetnice djelovanja Hrvatske katoličke misije u Aucklandu. Euharistijsko slavlje predvodio je aucklandski biskup mons. Stephen Lowe, a uz voditelja misije vlč. Danka Bizjaka, svećenika Sisačke biskupije, koncelebrirali su i vlč. Tomislav Markić, nacionalni […]

Koji su planovi i projekti Ravnateljstva u idućem razdoblju?

Nastavljamo sa svime što i inače radimo u skladu s poslanjem, a u svemu tome uvijek postoje novi izazovi i nove okolnosti. Konkretno, predstoji nam suorganizacija komemoracije u Bleiburgu koju svake godine suorganiziramo u svibnju, a ove godine je to o 80. obljetnici Blajburške tragedije koja će se u samom Bleiburgu održati u petak, 16. svibnja svetom misom u župnoj crkvi s početkom u 18 sati. Predstoje nam i uobičajene ljetne osobne promjene, kojih će ove godine biti možda i više zbog najavljenih kapitula u provincijama koje imaju veći broj svećenika u hrvatskoj inozemnoj pastvi. Očekuje nas i pojačano zauzimanje u traženju voditelja upražnjenih misija, kojih nažalost ima nekoliko. Stoga pozivam sve čitatelje na molitvu za nova duhovna zvanja, kako bismo ovu poteškoću ublažili ili pak, uz Božju pomoć, posve otklonili.

urednik projekta: Ivan Ril

Hrvatsko društvo Luksemburg na Festivalu migracija, kultura i građanstva

Hrvatsko društvo Luksemburg i ove je godine predstavilo Hrvatsku u najljepšem svjetlu na 41. Festivalu migracija, kultura i građanstva održanom proteklog vikenda. Oko 30 tisuća posjetitelja pratilo je dvodnevni glazbeno-plesni program na festivalskoj pozornici te obišlo više od 400 izložbenih prostora udruga i samostalnih umjetnika sa svih strana svijeta, kao i brojnih društvenih i političkih […]

Fuzhou glavni je i najveći grad kineske pokrajine Fujian, smješten na jugoistočnoj obali Kine, osmi po gospodarskoj razvijenosti i četvrti po BDP-u. Ovaj dinamični grad s više od osam milijuna stanovnika prostire se na estuariju rijeke Min, najveće rijeke u pokrajini. Nasuprot Fuzhoua, preko Tajvanskog tjesnaca, nalazi se otok i država Tajvan. Glavni jezik kojim se govori u Fuzhouu je takozvani Istočni Fujian dijalekt.

Prošli tjedan Fuzhou je bio domaćin Međunarodnog festivala kulturnog turizma Pomorskog puta svile, na kojem je sudjelovalo osam delegacija iz gradova prijatelja. Među gostima su bili predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Novog Zelanda, Laosa, Kambodže, Nepala, Maldiva, Brazila te Splita, kao devetog, koji je sudjelovao u svojstvu “prijatelja od prijatelja”. Svaka delegacija predstavila se na dostojanstven i kreativan način, dodatno učvršćujući veze među narodima.

Središnji događaj održan je u impresivnoj multifunkcionalnoj dvorani Međunarodnog konferencijskog centra. Tom je prigodom predstavljen kulturni razvoj Fuzhoua, s posebnim naglaskom na podvodnu arheologiju i opernu tradiciju staru 400 godina. Događaj je obilježen i svečanim potpisivanjem povelja o prijateljstvu s nekoliko gradova.

Grad Split predstavljali su Nikola Aleksić, viši savjetnik za međunarodnu suradnju Grada Splita, te Branka Bezić Filipović, suradnica za međunarodne odnose na Veleučilištu Aspira, koja je dogovorila predstavljanje Hrvatske i Splita na ovom jedinstvenom festivalu.

Poznati glazbeni festival u Češkoj u znaku moravskih Hrvata i Dore Pejačević

Skladbe Dore Pejačević predstavljene su reprezentativnim opusom proteklog vikenda na Glazbenom festivalu Lednice-Valtice u Južnoj Moravskoj. Događaj je svečano otvoren u subotu u prostorijama dvorca Valtice nedaleko od Břeclava. Klasična glazba udahnut će novi život kulturno-povijesnim područjima Lednice-Valtice tijekom festivala i približiti stihove cijeloj Češkoj. Nadahnut lovnom sezonom obitelji Lihtenstein koja je vladala više od […]

Aleksić je sudjelovao na panelu posvećenom kulturnom turizmu, gdje je predstavio Split, privukavši pritom pozornost medija. Program festivala pratilo je čak 18 televizijskih kuća. Osim toga, Aleksić je priredio izbor fotografija koje su poslužile kao temelj za izložbu na kojoj su se predstavile sve zemlje sudionice.

Branka Bezić Filipović promovirala je svoju knjigu “Hrvati ujedinjeni kravatom”, predstavivši globalni iseljenički projekt “Kravata istaknutih Hrvatica i Hrvata iseljeništva i povratnika”, inicijative pokrenute u Los Angelesu od strane hrvatske iseljenice Nade Pritisanac Matulich, civilne predstavnice pri Ujedinjenim Narodima u New Yorku.

Prezentacija je naglasila kravatu kao simbol hrvatskog identiteta i povezanosti s ostatkom svijeta. Projekt podržavaju mnogi istaknuti pojedinci iz svijeta i udruge partneri poput Američko-hrvatskog kongresa (ACC), CroDiaspore, Udruženja hrvatsko američkih stručnjaka (ACAP) i Hrvatskog kluba za međunarodnu suradnju pri UN-u (CCIC).

Treći međunarodni CRoETnO festival pokazao ponos hrvatske tradicije i običaja

U središtu Rima, u Kazalištu Garbatella, ovih dana održan je treći međunarodni CRoETnO festival. Osnovni cilj ovog projekta, čiju organizaciju potpisuju udruge „Hrvatsko-talijanski mozaik“ iz Rima i „Jedna Musica“ iz Kruča, bio je pokazivanje tradicije i običaja te očuvanje i promoviranje hrvatske kulturne baštine, posebno među mladima. Na trećem CroEtno festivalu sudjelovale su folklorne skupine […]

Domaćini su se iznimno potrudili predstaviti Fuzhou u najboljem svjetlu, organizirajući bogat i sadržajan program za sve goste. Ova međunarodna razmjena kulture i ideja dodatno je osnažila prijateljske odnose između gradova i država, potvrđujući važnost ovakvih manifestacija za razvoj globalne suradnje i razumijevanja.

Branka Bezić Filipović

Kako je hrvatska dijaspora slala oružje za obranu domovine: Skrivali smo ga u vuni za pletenje…

Ika Perica Renom Marcel istaknuta je hrvatska aktivistica koja je tijekom Domovinskoga rata bila vrlo aktivna u raznim hrvatskim udrugama u Francuskoj. Rođena je 1954. u selu Nečvenu, u šibenskom zaleđu, na području poznatom i kao Promina. Odrasla je u velikoj obitelji – otac Paško i majka Marija imali su čak 12-ero djece. “Živjeli smo […]

Izbori na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održat će se u srijedu 17. travnja 2024. godine, dok će se izbori na biračkim mjestima u inozemstvu (diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske) održati u utorak 16. travnja i u srijedu 17. travnja 2024. godine.

Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati u inozemstvu, moraju se prethodno registrirati za državu odnosno konzularno područje gdje će se zateći na dan održavanja izbora u inozemstvu.

Ministar poziva Hrvate iz Argentine na povratak: Možete pridonijeti jačanju demografske slike u RH!

“Hrvati iz Argentine mogu pridonijeti jačanju demografske slike Hrvatske te predstavljaju veliki potencijal u pogledu određenih profila zanimanja koji su potrebni hrvatskom gospodarstvu”, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u srijedu u Buenos Airesu. Ministar se tog dana susreo s predstavnicima Argentinsko-hrvatske gospodarske komore (CACIC), a istaknuo je kako „iskustvo […]

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, kako bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj moraju podnijeti zahtjev za AKTIVNU REGISTRACIJU.

Mladi framaši Hrvatske katoličke misije Köln plijenili pažnju kolom i pjesmom

Međunarodni susret katoličke mladeži Kölnske nadbiskupije, na kojem su sudjelovali i mladi framaši Hrvatske katoličke misije Köln, održan je u subotu u Altenbergu (Odenthal). Okupljanje je počelo u poslijepodnevnim satima, a najvažniji čin bila je sveta misa koju je predvodio Tobias Schwaderlapp, voditelj mladih Nadbiskupije, uz koncelebraciju sa svećenicima stranih misija, među kojima su bili […]

Na početku svete mise u ime roditelja prvopričesnika sve prisutne je pozdravio otac jedne prvopričesnice koji je svoj djeci zaželio ustrajnost na Božjem putu te pozvao roditelje da ih svesrdno pomažu u tome.

Tijekom svete mise djeca su čitala, pjevala, recitirala i prinosila darove na oltar za što ih je sve pripremila s. Renata.

“Ovo je prvi naraštaj prvopričesnika koji su se intezivno pripremali za spomenuti događaj pune dvije godine jer je u našoj misiji obvezna dvogodišnja priprema za sakramente pričesti i prizme, a vjeronauk za njih održavao se u Kölnu, Bonnu i Leverkusenu”, ističu iz HKM-a Köln.

Pjevanje tijekom mise predvodio je Zbor mladih uz pratnju klavijatura, flaute i violine.

Dijaspora udružena u potpori Hrvatima u BiH

Hrvatske organizacije iz iseljeništva, njih ukupno 21 iz Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Europe i Australije, povezane s inicijativom “Jedna Hrvatska”, poslale su poruku Hrvatima u Bosni i Hercegovini koju prenosimo u cijelosti… “Srdačno vas pozdravljamo u želji da s vama podijelimo nade i težnje za ostvarenjem bolje budućnosti u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se u […]

Na konvenciji je virtualno i fizički sudjelovalo pedesetak članova s pravom glasa, a Sabljo je kao jedini kandidat za predsjednika dobio mandat na četiri godine.

“Hvala svima na ukazanom povjerenju, a ovim putem želim naglasiti da planiram odraditi samo dio mandata, tako da Izvršni odbor već sada mora povesti računa o mom nasljedniku”, rekao je Sabljo.

Članovi Izvršnog odbora od 2022. do 2026.

Predsjednik, Vinko Sabljo (Švicarska)
Glavni tajnik, Igor Lacković (Austrija)
Glasnogovornik, fra Miljenko Stojić Mića (BiH)
Rizničarka, Katarina Markota (Hrvatska)
Dopredsjednica za Europu, Diana Vukušić (Švedska)
Dopredsjednik za Južnu Ameriku, Mirko Luka Lissa Vodanović (Peru)
Dopredsjednica za Sjevernu Ameriku, Caroline Spivak (Kanada)
Dopredsjednik za Australiju, Ante Radić (Australija)
Voditelj ureda u Zagrebu, Josip Marić
Voditelj ureda u Mostaru, dr. Željko Raguž
Voditeljica Središta za posljedice istraživanja totalitarnih režima, Anita Martinac (BiH)
Tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, Božo Ljubić (BiH)
Ravnatelj HSI, Filip Vidović (Hrvatska)
Pomoćna tajnica, Anamarija Manestar (Austrija)
Tajnik za nacionalne manjine, Giureci-Slobodan Ghera (Rumunjska)

Časni sud

Predsjednik, Davor Domijan (Hrvatska-Francuska)
Niko Ereš (Njemačka)
Dubravka Frković (Argentina)
Franko Cetinich (Velika Britanija)
Slavica Puco (Francuska)

Nadzorni odbor

Predsjednik, Zlatko Šešet (Hrvatska)
Ivan Curman (Kanada)
Marin Skenderović (Mađarska)

Voditelji radnih odbora

Gospodarstvo, Filip Vidović (Hrvatska)
Školstvo-Kultura-društvenopolitička pitanja, Franjo Pavić (Njemačka)
Mladež, Mate Lončar (BiH)
Humanitarna i financijska pitanja, Nicholas Frankopan (Velika Britanija)

Dodijeljeno 3,5 milijuna kuna za programe i projekte hrvatskog iseljeništva

Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama zbog ostvarenja financijske potpore za 2021., donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava. “Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu provodi se s ciljem očuvanja i poticanja kulturne, znanstvene, gospodarske, sportske i druge suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan RH. […]

Članovi radnog odbora

Glavni koordinator, Filip Vidović (Hrvatska)
Koordinator za izvandomovinstvo, Igor Lacković (Austrija)
Koordinator Sjeverna Amerika, Carolina Spivak
Koordinator Australija, Šime Skazlić
Koordinator Južna Amerika, Jelena Nadinić
Koordinator BiH, Tea Ružić
Logistika Hrvatska, Josip Marić