Koje su prednosti Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice?

Hrvatska matica iseljenika jučer je svečano predstavila novo izdanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu. Novi svezak Matičina ljetopisa uz pozdravni govor prof. Mije Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, predstavili su dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. María Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje […]

Zbirka odabranih eseja, članaka, studija i prigodnih zapisa o hrvatskoj manjini iz europskog nam susjedstva – proizišla iz autorovih neposrednih uvida u društvene, političke i kulturne prilike 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe – predstavlja zanimljiv pokušaj njezina konceptualnog određenja u razdoblju nakon demokratskih preobrazbi u Europi (1989.), koje su uvelike otvorile potpuno nove perspektive za sve nacije toga dijela Staroga kontinenta.

Kako ne postoji općeprihvaćena definicija nacionalnih manjina u Europskoj uniji pa tako ni u okolnim nam zemljama gdje višestoljetno zatječemo hrvatsku manjinu, autor ove zbirke 8 članaka Milan Bošnjak nastoji skicirati postignuća prekogranične kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje Hrvatske s ljudima naših korijena u tome geografskom prostoru, pretežno uz programe Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatske matice iseljenika, koji su namijenjeni očuvanju identiteta, materinskoga jezika, povijesti i kulture u konkretnoj manjinskoj zajednici.

Autor je posebno usredotočen na strateške projekte Vlade Republike Hrvatske koje provodi SDU među našijencima u inozemstvu. Potonji projekti proteklog su desetljeća, na koje je autor Bošnjak prema području svoga profesionalnog djelovanja i osobno zainteresiran, stvorili izrazito pozitivno ozračje za provedbu svekolike suradnje u tom vrlo šarolikom jezičnom i kulturnom arealu i nadasve raznolikom okviru političko-pravne manjinske zaštite, čija se fleksibilnost u odnosu na potpisane međunarodne konvencije Vijeća Europe razlikuje od države do države. Hrvatska manjina, podsjetimo, živi u sljedećim zemljama: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija.

Pažljivi čitatelj doznat će ponešto o prednostima i nedostacima izdvojenih modela manjinske regulative, kako u 12 europskih zemalja gdje živi hrvatska manjinska zajednica tako i o specifičnostima modela manjinske zastupljenosti koji primjenjuje Republika Hrvatska za predstavnike 22 manjine koje žive na njezinu državnome teritoriju.

Ni 30 godina nakon osamostaljenja Hrvatske nema otkupa knjiga autora iz dijaspore

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu održana je 12. svibnja polemička tribina Bez cenzure propitujući temu „Kako se brinemo za hrvatske pisce u iseljeništvu?“, koju pronicljivo moderira književnica Lada Žigo Španić, a u raspravi su sudjelovali hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić, književni povjesničar Đuro Vidmarović i publicistkinja migrantske literature Vesna Kukavica. U raspravu su se […]

Institucionalna izgradnja skrbi o manjini

Sažeto, ova zbirka od osam članaka Milana Bošnjaka usmjerena je ponajprije na tri ključna zadatka. Prvo, ukratko nastoji prikazati institucionalnu izgradnju cjelokupne skrbi moderne hrvatske države RH prema vlastitoj nacionalnoj manjini u europskom okruženju, koja je ojačala posljednjih desetak godina (2014. – 2024.).

Drugo, na vremenskoj okomici od pola tisućljeća želi skicirati složenost i društveno-povijesnu uvjetovanost etnokulturnih zajednica naše korjenike označenih pojmom nacionalne manjine te izostanak njezine šire prihvaćene manjinske zbilje u društvenoj praksi domicilnih sredina srednje i jugoistočne Europe (primjerice u Sloveniji).

Treće, želi istaknuti vrlo korisno djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalne manjine/nacionalnih manjina, izdvojivši uzorne prakse i to između Hrvatske i Mađarske, ali i fascinantno manjinsko zakonodavstvo koje se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Sva tri zadatka, po riječima nakladnika Mije Marića, trebala bi poslužiti oblikovanju višedimenzionalnoga kulturnog i društvenog okvira za kritičko propitivanje zastupljenosti nacionalnih manjina s obje strane granice na parlamentarnoj razini u europskom susjedstvu, kao što je to riješeno u Republici Hrvatskoj, uz temeljnu svrhu (bez reciprociteta) što uspješnije integracije u dvojezične/višejezične sredine našijenaca uz poticajne uvjete za očuvanje jezičnog i kulturnog identiteta hrvatske nacionalne manjine.

Četvrt milijuna dvojezičnih manjinaca i više od 220 hrvatskih udruga u 12 zemalja

Ova naša promatrana skupina, teritorijalno raspršena u 12 zemalja, trenutačno ima ukupno četvrt milijuna pripadnika unatoč višestoljetnim integracijskim i asimilacijskim procesima. Razvojne perspektive kulturnog i društvenog stvaralaštva u tome hrvatskome manjinskom perimetru neupitno podupire 15 diplomatsko-konzularnih predstavništava naše države: 12 veleposlanstava u glavnim gradovima okolnih država te diplomatsko osoblje naših generalnih konzulata u Pečuhu, Subotici i Kotoru. Sretna okolnost je da su sve zemlje u kojima živi hrvatska manjina članice Vijeća Europe, poput Lijepe Naše.

Zaključno, uvršteni radovi Milana Bošnjaka služe sistematizaciji dosadašnjih temeljnih programskih i analitičkih postupaka usustavljenih posljednjih deset godina kroz djelovanje Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH (SDU) i starije Hrvatske matice iseljenika (utemeljene daleke 1951.) pa nedvojbeno mogu biti korisni čitateljima, osobito budućim kreatorima međudržavne kulturne, znanstvene i obrazovne suradnje/razmjene, čije polje interesa obuhvaća stvaralaštvo i općenito život Hrvata izvan Republike Hrvatske – od različitih instituta do fakulteta, kulturnih, sportskih i gospodarskih ustanova pa sve do raznih organizacija civilnog društva s obje strane granice. Mjestimičan izlazak iz ovih tematskih okvira autor Milan Bošnjak opisuje kao dopunu navedenim vlastitim radnim zadacima, a ne kao otvaranje novih pitanja o kojima bi trebalo razmišljati, i to ne samo zbog ograničenoga opsega knjige, nego i zbog tematike jasno određene u naslovu ove zbirke radova o statusu i perspektivama četvrt milijuna Hrvata koji stoljećima žive izvan matične zemlje u višejezičnom europskom susjedstvu. Kako se u tome geografskom prostoru uz hrvatski jezik govori talijanski, slovenski, njemački, mađarski, češki, slovački, srpski, albanski, rumunjski, bugarski, crnogorski i makedonski jezik, logično se poželjelo sadržaj ove jedinstvene monografije tiskati uz posvetu aktualnome Međunarodnom desetljeću autohtonih jezika (2022. – 2032.), čijim je nedavnim proglašenjem UNESCO odlučio ojačati prava pripadnika manjinskih jezičnih zajednica. Stručnjacima se preporučuje poticanje obrazovnih i kulturnih programa koji podržavaju dvojezično obrazovanje i potiču ovladavanje i autohtonim manjinskim jezikom, čemu se pridružuje i nakladnik ove knjige fokusirane na hrvatsku autohtonu manjinu u okolnim zemljama, gdje trenutačno – prema autorovim uvidima i uvidima Hrvatske matice iseljenika – djeluje više od 220 hrvatskih udruga.

Knjigu je uredila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo. Recenzenti knjige su dr. sc. Željko Holjevac i dr. sc. Marina Perić Kaselj. Knjiga je opremljena odabranom fotografskom građom i pouzdanim znanstvenim aparatom koji sadrži izabranu literaturu te predmetne međunarodne dokumente s manjinskom tematikom i ostala usporedbena internetska vrela, uz neizostavan Popis institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država.

Predstavljena knjiga o životu Hrvata iz Zapadne Australije od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća

U Zagrebu je jučer predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije od 1976. do 2022.“ i prijevod na engleski jezik njegova prvog djela „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije (1976 – 2016)“. Dvostruko izdanje predstavili su dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, autor Stjepan Asić iz Australije i […]

Bilješka o autoru

Autor Milan Bošnjak (Gospić, 1974.) doktorirao je kroatistiku s temom Njemačke Croatice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prethodno diplomiravši studij filozofije i komparativne književnosti. Niz godina radio je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na stručnim i rukovodećim poslovima u području hrvatske nastave u inozemstvu i međunarodne suradnje, a od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu. Od ak. god. 2021./2022. održava predavanja na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008. do 2013. bio je član, a od 2014. do danas zamjenik je supredsjedatelja međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska ima s Crnom Gorom, Mađarskom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Srbijom. Autor je desetak stručnih knjiga, uz više pjesničkih zbirki. Objavljuje kontinuirano u domaćoj i inozemnoj periodici članke, eseje i studije fokusirane na kulturno stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Knjiga se može naručiti u HMI, cijena knjige je 18 eura.

U Moliseu će se održati 5. Forum mladih hrvatskih manjina: Poseban problem predstavlja sve slabije znanje jezika zajednica

U organizaciji Zaklade „Agostina Piccoli“ i Hrvatske matice iseljenika, u Mundimitru (Molise, Italija) održat će se peti „Forum mladih hrvatskih manjina“. Razdoblje od 9. do 11. rujna 2022. mladi pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica posvetit će temi „Jezik kao identitetsko i kulturno sredstvo“. Ovaj forum hrvatskih manjina oblik je druženja mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica tijekom […]

Ove godine bio je posvećen velikoj obljetnici – 150 godina od smrti triju velikih preporoditelja: Ljudevita Gaja, Petra Preradovića i Dimitrija Demetera te Hrvatskom narodnom preporodu, s kojim započinje standardizacija hrvatskoga jezika.

Na svečanom otvaranju događaja sudionicima su se obratili: Tomislav Paljak, mag. prim. educ., državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je otvorila stručni skup.

Podjelom diploma završila Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture

U petak je završila Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture koju već godinama zajednički organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu. U radu škole sudjelovalo je 29-ero polaznika iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije, Engleske, Škotske, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Južnoafričke Republike, Čilea, Španjolske i Hong Konga. Kao i prethodnih godina, školu su polazili […]

Od 2006. godine organizator stručnog skupa je Agencija za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a namijenjen je učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika koji rade s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu u sustavu obveznog osnovnog i srednjeg obrazovanja. U radu stručnog skupa ove godine sudjelovali su odgojitelji, učitelji i nastavnici iz Austrije, Kanade, Mađarske, Srbije i Rumunjske.

Nositelji programa skupa bili su stručnjaci iz akademske zajednice: dr. sc. Dubravka Brezak Stamać (Književni i jezikoslovni rad preporoditelja Ljudevita Gaja), izv. prof. dr. sc. Katja Bakija (Preporodne ideje i Dubrovnik), doc. dr. sc. Iva Hraste Sočo (Glazba i ilirski pokret), izv. prof. dr. sc. Mario Bara (Preporodna djelatnost biskupa Ivana Antunovića: početak kulture pamćenja), Ivan Viđen (Umjetnost u Hrvatskoj u doba preporoda) te izv. prof. dr. sc. Ana Munk (Vlaho Bukovac i hrvatski narodni preporod).

Prijedlog bodovne liste kandidata za internetsko učenje hrvatskog jezika

Povjerenstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavilo je Prijedlog bodovne liste kandidata za dodjelu stipendije za internetsko učenje hrvatskoga jezika u akademskoj godini 2022./23. Stipendija uključuje trošak internetskog tečaja hrvatskoga jezika – Hrvatski internetski tečaj HiT-1 te se isplaćuje organizatoru Tečaja. Protiv ovog Prijedloga bodovne liste kandidat može Središnjem državnom uredu za […]

Sudionici skupa sudjelovali su u radionicama hrvatskoga jezika koje su održale Barbara Beronja, viša savjetnica za hrvatski jezik (Hrvatski pravopis i hrvatski narodni preporod), Anđela Džamarija, nastavnica hrvatskoga jezika (Hrvatski narodni preporod – jezično i kulturno ujedinjenje domovine) te u radionici povijesti Nacionalni simboli u povijesnom kontekstu koju je održala Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest. U okviru stručnog skupa, uz stručno vođenje, za sudionike je organiziran posjet Domu Marina Držića u Dubrovniku i Kući Vlahe Bukovca u Cavtatu.

Tri desetljeća Hrvatske nastave u Baden-Württembergu

Hrvatska nastava u Baden-Württembergu ove školske godine proslavlja 30. obljetnicu svoga osnutka. Njezini učitelji ustrajno su radili na očuvanju hrvatskoga jezika, kulture i identiteta kod najmlađeg naraštaja Hrvata. Uz pismo zahvale, učitelji su voditeljima hrvatskih katoličkih zajednica, svećenicima i pastoralnim suradnicima u Baden-Württembergu poslali dvije knjige: 350. obljetnicu pogibije hrvatskih velikana Zrinskih i Frankopana te […]

Suradnja je ključna

“Proteklih je 30 godina hrvatska nastava bila jedan od stupova očuvanja hrvatskog jezika i identiteta najmlađeg naraštaja Hrvata koji žive u Baden-Württembergu. Iz godine u godinu to postaje sve teži i teži zadatak, i to najviše znaju naši učitelji koji se na terenu susreću s brojnim problemima. Brojke pokazuju da je nastava materinjeg jezika, ne samo hrvatskog nego i drugih manjina u Njemačkoj, u krizi zbog brojnih čimbenika. Da bi se izazovi prevladali, potreban je stalni rad na unapređenju sustava, na prilagođavanju potrebama vremena, na uvažavanju iskustva i znanja kompetentnih osoba koje su radile u sustavu i na buđenju pomalo izgubljene svijesti očuvanja kulturnog identiteta u obitelji, od koje sve polazi, ali i svijesti o važnosti davanja sebe zajednici, o nesebičnom i požrtvovnom djelovanju u zajednici u koju smo poslani”, rekla je mag. Ivana Nosić, koordinatorica Koordinacije Stuttgart i voditeljica Centra hrvatske nastave u Baden-Württembergu.

“Materinski jezik, kao i njegove gramatičke konstrukcije, usvajamo rođenjem, on je esencijalan za oblikovanje identiteta, koji kasnije razvijaju učitelji i pedagozi. Zato roditelji imaju važnu ulogu da s njima u hrvatskoj školi grade jezik naše djece”, dodao je dr. sc. Alen Saček, predsjednik Glavnoga školskog odbora, koji se na kulturnu povezanost njemačke i hrvatske kulture osvrnuo edukativnom i zanimljivom pričom o cijenjenoj vinskoj sorti u Njemačkoj i inozemstvu, poznatoj po nazivima Zinfandel i Primitivo, dok je manje poznato da je to zapravo Tribidrag odnosno Crljenjak, autohtono vino iz Kaštela, koje je svojim okusom osvojilo nepca ljubitelja vina.

Sretna lica – najveća nagrada

Dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu, istaknuo je da su za tijelo koje on predstavlja, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, programi usmjereni na djecu i mlade…

Slavonsko jutro: Mladi Hrvati učili pripremati langošice, kušali kulen, kifle, pogačice sa čvarcima…

U Centru hrvatske nastave u subotu je održano prvo Slavonsko jutro za učenike hrvatske nastave, na kojemu su sudjelovala djeca svih uzrasta iz brojnih nastavnih mjesta diljem Baden-Württemberga. Učenici iz Pforzheima predstavili su Slavoniju i njezine znamenitosti i posebnosti te izveli kratak umjetnički program u tradicionalnim nošnjama. Nakon toga posjetitelji su sudjelovali u gastroradionici te […]

“Pri tome je učenje hrvatskoga jezika i kulture, usvajanje baštine, umjetnosti, vjere i kulture od iznimne važnosti. Proteklih desetljeća likovni, literarni i drugi kreativni radovi naših učenika osvajali su brojne nagrade, a vidjeti sretna lica učenika za nas koji smo bili uključeni u njihov rast i razvoj za nas je najveća nagrada”, napomenuo je Bošnjak, zahvalivši njemačkim školama zato što su jako dobri domaćini budući da se hrvatska nastava održava u njemačkim školama.

Pomažu od srca

Osim hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja, veliku potporu hrvatskoj nastavi u Baden-Württembergu pruža i pokrajinsko Ministarstvo za kulturu, mlade i sport, čiji se predstavnik Matthias Wolf, voditelj Ministarskoga savjeta za europska i međunarodna pitanja, također obratio okupljenima naglasivši da je hrvatska nacionalna manjina po brojnosti četvrta nacionalna manjina u Baden-Württembergu. Istaknuo je da je počašćen što ima priliku sudjelovati u ovoj proslavi i da mu je drago što Baden-Württemberg financijski potpomaže rad hrvatske nastave, svjestan da to možda nisu velika sredstva, ali su dodijeljena od srca…

Goste je na kraju pozdravio dipl. ing. Ivan Sablić, generalni konzul Republike Hrvatske u Stuttgartu, koji se osvrnuo na važnost dijaloga i prenošenja priča s naraštaja na naraštaj u očuvanju jezika i kulture. Dodao je da je jezik i političko pitanje, budući da je pravo i sloboda da se narod služi vlastitim jezikom usko povezan i s borbom za slobodu naroda i samostalnost države.

U glazbeno-scenskom programu, koji je vodio Matko Đevoić, mag., koordinator hrvatske nastave u Ulmu, nastupili su učenici hrvatske nastave s točkom pod nazivom Hrvatski kolaž, koju su potpomogli i učenici članovi folklorne skupine Tančec iz Ehingena pod vodstvom Caroline i Marije Magdalene Dusper te tamburaška skupina Primaši iz Ehingena pod vodstvom Maksimilijana Duspera; dramski umjetnik Antonio Šunjić interpretativno je izveo ulomak iz romana Prosjaci i sinovi Ivana Raosa; pijanistica Ivana Štimac Agius izvela je skladbe Dubrovačka contradanza (Boris Papandopulo), Međimurski drmeš (Josip Štolcer Slavenski) i Hrvatska rapsodija (Tonči Huljić); mezzosopranistica Melis Vlahović otpjevala je uz pratnju pijanistice skladbe Serenada (Josip Hatze) i Oda zemlji (Jakov Gotovac), a na samom kraju obje su umjetnice izvele skladbu Jalta, Jalta (Alfi Kabiljo), na kojoj su im se pridružili svi učenici i učitelji te zajedno zapjevali.

Ustroj hrvatske nastave u Baden-Württembergu

Potrebno je istaknuti kako hrvatsku nastavu u inozemstvu organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH u 20 zemalja diljem svijeta. Nastava je namijenjena djeci i mladima koji privremeno ili stalno žive u inozemstvu, ali i svima onima koji žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu. U njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg hrvatska je nastava podijeljena na tri koordinacije – Ulm (koordinator Matko Đevoić, mag.), Stuttgart (koordinatorica Ivana Nosić, mag.) i Mannheim (koordinatorica Antonija Pavlović, mag.) te je od 1991. godine u nadležnosti hrvatskoga Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Proslavu pod pokroviteljstvom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske organizirale su Koordinacije Stuttgart, Mannheim i Ulm s Glavnim školskim odborom Koordinacije Stuttgart i Hrvatskim prosvjetnim društvom.

Slavonsko jutro: Mladi Hrvati učili pripremati langošice, kušali kulen, kifle, pogačice sa čvarcima…

U Centru hrvatske nastave u subotu je održano prvo Slavonsko jutro za učenike hrvatske nastave, na kojemu su sudjelovala djeca svih uzrasta iz brojnih nastavnih mjesta diljem Baden-Württemberga. Učenici iz Pforzheima predstavili su Slavoniju i njezine znamenitosti i posebnosti te izveli kratak umjetnički program u tradicionalnim nošnjama. Nakon toga posjetitelji su sudjelovali u gastroradionici te […]

Među mnogobrojnim sudionicima proslave bili su učitelji, roditelji učenika, učenici, bivši učitelji i koordinatori te visoki predstavnici hrvatskih i njemačkih kulturnih i obrazovnih institucija.

Hrvati u Vojvodini u problemima sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini primio je informacije od poljoprivrednika koji se suočavaju s nizom problema u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta u katastarskim općinama u kojima žive i bave se poljoprivredom. “Primjećuje se da u dražbama državnog zemljišta, koje se izdaje u zakup, sudjeluju pojedinci koji velikim ponudama zakupljuju velike površine, a ne bave se […]

Program su otvorili ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Ivica Šušak, savjetnik s posebnim položajem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dr. sc. Milan Bošnjak, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i savjetnica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević.

Ravnateljica Dubravka Brezak Stamać istaknula je kako su sudionici skupa najbolji hrvatski ambasadori koji prenose spoznaje o vlastitoj domovini, jeziku, kulturi i povijesti…

“Oni su kroz rad s učenicima prenositelji znanja i jezika te najbolje su što tim učenicima možemo ponuditi“, rekla je Brezak Stamać, dok je dr. sc. Milan Bošnjak poručio: “S druge strane, u Bugarskoj i Sloveniji, Hrvatima još uvijek nije formalno priznat status nacionalne manjine, dok u Srbiji imaju priznat status, ali imaju poteškoće u ostvarivanju svojih manjinskih prava. Često su izloženi govoru mržnje za koju nažalost nema adekvatne osude. Međutim, i tu Hrvatska nastoji najviše moguće zaštititi naše sunarodnjake, što ćemo činiti i dalje“.

Na skupu u Dubrovniku sudjelovalo je ukupno 15 odgojitelja, učitelja i nastavnika iz vrtića, osnovnih i srednjih škola iz Subotice, Tavankuta, Đurđina, Berega i Monoštora u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, a zajedno sa Mađarskom i Rumunjskom na skupu je bilo ukupno 26 sudionika. Približno jednak broj sudionika pratio je stručni skup i online, putem zoom platforme.

Završen program profesionalne orijentacije za mlade Hrvate u Srbiji

Ove godine u nešto novom ruhu od 16. do 21. kolovoza proveden je program profesionalne orijentacije namijenjen budućim malim i velikim maturantima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku ili hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Sudionici su nakon testiranja profesionalnim testovima sposobnosti, interesa i osobnosti prošli niz radionica u kojima su mogli bolje upoznati sebe […]

Sudionici su se tijekom četiri dana upoznali s poviješću i funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika, migracijskim tokovima u hrvatskom narodu kao i s poviješću Grada Dubrovnika, pjesnicima renesansnog Dubrovnika, diplomacijom Dubrovačke Republike, pravnim poretkom i državnim institucijama te florističkim i vegetacijskim značajkama Dubrovnika i okolice. Svakoga dana izvodile su se tri paralelne radionice kroz koje su sudionici prolazili, a one su bile edukativnog i praktičnog karaktera na temu “Glagoljica i njezini baštinici”, “Povijest i legende puka hrvatskoga”, “Dubrovački govor u Držića i danas”.

“Predavanja su bila raznolika i zanimljiva, većinu toga smo se podsjetili obzirom na to da smo o samom hrvatskom jeziku učili na lektoratu. Na radionicama smo mnogo toga korisnog naučili, ali također imali priliku vidjeti na koji način neke od metoda primijeniti konkretno u nastavi”, naglasila je Tamara Lerić, nastavnica izbornog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u OŠ “Moša Pijade” Bereg.

Posljednjeg dana skupa nakon predavanja, predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske uputili su riječi potpore kao i otvorenosti da hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske pomognu u vidu digitalnih materijala, udžbenika i lektira.

“Zahvaljujemo se na divnoj organizaciji još jednog stručnog skupa. Pored svih potreba koje smo iskazali i za koje će Hrvatsko nacionalno vijeće uputiti zamolbu, upravo ovakav vid edukacije potreban je hrvatskoj zajednici kao poticaj za dalji rad, napredovanje i djelovanje kako u radu s učenicima tako i u našoj zajednici”, zaključila je Nataša Stipančević, asistentica u obrazovanju pri HNV-u.

Digitalizirana djela najčitanijeg pisca u Vojvodini na hrvatskom jeziku

Povodom 75. obljetnice rođenja istaknutog hrvatskog književnika i publicista Vojislava Sekelja (Subotica, 20. travnja 1946. – 4. svibnja 2017.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je njegove knjige poezije, proze i kritike. Desetak djela sada je dostupno široj čitateljskoj publici, a novi naraštaji čitatelja uvjerit će se u ocjenu koja je pratila Sekelja kao najčitanijeg […]

Organizaciju skupa potpisuju: Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, javlja HNV.

Prva misa na hrvatskom jeziku u New Yorku proslavljena 1913.

Hrvatska katolička misija bl. Ivana Merza proslavila je u nedjelju 2. svibnja 50. obljetnicu organiziranog okupljanja pri župi Predragocjene Krvi u Astoriji u New Yorku, javlja IKA. Misno slavlje predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak u koncelebraciji s biskupom biskupije Brooklyn-Queens mons. Nicholasom DiMarziom, voditeljem misije vlč. Vedranom Kirinčićem, pastoralnim suradnikom vlč. Sašom Ilijićem te […]

Milas je tom prilikom istaknuo kako je vrlo znakovit tako veliki broj važnih institucija koje zajedno rade na realizaciji ovog vrijednog projekta…

“Jasno poručuju koliko su Hrvati u Boki kotorskoj važni, a jednako je važna i poruka koja se šalje. Na ovome skupu, možda i najjasnije do sada, govorit će se o tome koliko je potrebno u nacionalne kurikulume u Hrvatskoj uključiti i ključne teme Hrvata izvan Hrvatske. Bitno je znati da je Bokeljska mornarica tradicijska kulturna praksa i blago ponajprije Hrvata u Boki kotorskoj, zatim u Crnoj Gori, ali i u Republici Hrvatskoj”, naglasio je državni tajnik Milas.

Izlaganje pod nazivom „Sustavna komunikacija i suradnja institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Boki kotorskoj“ održao je i dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.

Riječka umjetnica oslikala mural u Bruxellesu

Svestrana umjetnica Jadranka Lacković oslikala je svojim upečatljivim muralima veliki dio Rijeke. Njezina djela s potpisom ojoMAGico možemo naći i diljem Hrvatske, a sada je oslikala i fasadu jedne zgrade u glavnom belgijskom gradu. Upečatljiv mural s njezinim prepoznatljivim ribicama odsada uljepšava ulice Bruxellesa. Do suradnje je došlo posve neočekivano i ona se zamalo nije […]

Organizatori skupa su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, dok su pokrovitelji Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo kulture i medija.

Nova knjiga o hrvatskoj političkoj emigraciji

“Hrvatska politička emigracija – HSS” prva je knjiga autora Ivana Tepeša koja je nastala kao završetak njegovog višegodišnjeg rada, i kao proširenje obranjene doktorske disertacije. Temeljem dostupnih izvora, znanstvene literature i publicistike, ovo djeluje prikazuje i analizira slabo istraženo područje političkog djelovanja Hrvatske seljačke stranke u iseljeništvu u razdoblju od završetka Drugoga svjetskog rata 1945. […]

Bošnjak obrađuje hrvatske pisce svrstavajući ih u tri glavne skupine. U prvoj su oni koji su se u Njemačkoj našli kao politički emigranti, drugoj pripadaju hrvatski službenici – diplomati, učitelji, svećenici kojima je primarna profesionalna zadaća djelovati u odgojno-obrazovnom, političkom i/ili vjerskom smislu u hrvatskim zajednicama, a u treću skupinu, koja je najheterogenija, Bošnjak svrstava ekonomske migrante i djecu ekonomskih migranata.

Od političkih migranata analizira stvaralaštvo Malkice Dugeč, Vjenceslava Čižeka, Ivana Otta, Gojka Borića, Joze Mršića i Hrvoja Lorkovića.

Od autora koji su hrvatski službenici uključeni su Jozo Župić, Adolf Polegubić, Acija Alfirević, Luka Marković, Miroslav Lovčanin i Mladen Lucić.

Od ekonomskih migranata obuhvatio je, između ostaloga, stvaralaštvo Irene Vrkljan, Dragutina Trumbetaša, a od mlađeg naraštaja Maricu Bodrožić, Natašu Dragnić, Jagodu Marinić i Marijanu Dokozu. Njihovu književnu građu Bošnjak obrađuje kroz imagološku prizmu, s posebnom usmjerenošću na mjesta i uloge slikâ Hrvatske, Jugoslavije i Njemačke u djelima autora svih triju skupina.

Nova knjiga Katarine Čeliković o Hrvatima u Vojvodini

Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine tiskana je, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjiga Književnost u zrcalima – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini autorice Katarine Čeliković. Autorica u predgovoru navodi kako se „Zavičajna (se) književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i određivanje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, […]

Milan Bošnjak rođen je 1974. u Gospiću. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti te poslijediplomski doktorski studij kroatistike. Zaposlen je u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Objavio je, uz ino, i knjige “Hrvatska nastava u inozemstvu” i monografiju “Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske” te zbirke pjesama “Neuki letači” i “Zelenoplavo”.

Milas u BiH: Ovo je pokazatelj da smo jedan narod kao i prije 30 godina

Državni tajnici Zvonko Milas i Nikola Mažar održali su u četvrtak radni sastanak u Mostaru s dr. Draganom Čovićem, dopredsjednikom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednikom HDZ-a BiH te s predstavnicima Hrvata u izvršnoj vlasti na lokalnoj i županijskoj razini. Tema radnog sastanka bila je organiziranje i pronalaženje modela infrastrukturne, humanitarne i svake druge […]

Milas je u pratnji savjetnika dr. sc. Milana Bošnjaka sudjelovao na sastanku u Skopju s veleposlanicom Nives Tiganj i suradnicima, a zatim se susreo s Fatmire Isaki, zamjenicom ministra vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije i supredsjedateljicom Međuvladinog mješovitog odbora za za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Sastao se i s predsjednicom Zajednice Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji Nevenkom Kostovskom, članom Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH Nenadom Živkovićem, mons. dr. sc. Kirom Stojanovim i biskupom Skopske biskupije u Biskupskoj rezidenciji. Na kraju boravka u Skopju održao je sastanak s hrvatskim udrugama, gdje je pozvao naše sunarodnjake na suradnju i zajedništvo.

“Pozivam ih isto tako da budu aktivan dio makedonskoga društva, jer je iznimno važno i jedno i drugo – živjeti punim plućima u svojoj životnoj sredini i biti svjestan svojih korijena, a u brojnim projektima koje provode s tim ciljem, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i druge hrvatske institucije i ubuduće će im davati snažnu potporu”, rekao je Milas, prenosi HRT.

Delegacija predvođena državnim tajnikom boravila je i na Kosovu, u mjestu Letnica gdje se susresla s hrvatskom veleposlanicom Danijelom Barišić.

“Obećavam da ćemo ponovno doći ovdje, i u Janjevo i u Letnicu, i da ćemo učiniti sve kako bi tim ljudima olakšali njihovu svakodnevicu. Cilj je okrenuti se mladima koji su ostali ovdje i za njih pokušati pronaći najbolja moguća rješenja”, zaključio je Milas za HRT.

‘Roditeljima je sve teže prenositi hrvatsku tradiciju i kulturu na svoju djecu’

Nakon izvanrednih Krunica Hrvata svega svijeta koje su bile posvećene stanovnicima s potresom pogođenih područja na Banovini, u subotu je održana redovna 26. Krunica s Hrvatima izvan domovine. Uz voditelja patera Iku Mandurića, pozivu su se odazvali otac Branko Kornfeind (Trajštof), don Matej Palić (Janjevo), Petar Hacegan (Karaševo), velečasni Mirko Štefković (Tavankut) i i velečasni […]

Cilj posjeta je jačanje i unaprjeđenje izrazito dobre bilateralne suradnje te ulaganje dodatnih napora kako bi Republika Sjeverna Makedonija odredila status hrvatske nacionalne manjine, naglašavaju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.