Novo izdanje Hrvatskog rimskog adresara posvećeno stotoj obljetnici dolaska i djelovanja sestara milosrdnica

Prema tradiciji, na kraju misnoga slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u nedjelju je predstavljen Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2024./2025. Ovo je 52. izdanje adresara. Prvo izdanje napravljeno je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledalo je svjetlo dana 28. travnja […]

Adresar je predstavio Mario Karadakić, svećenik Zadarske nadbiskupije. U pripremi izdanja, uz rektora i vicerektora Zavoda, sudjelovali su svećenici studenti: Marko Domiter, Mario Karadakić i Mate Žilić. Adresar je grafički uredio Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije.

Na ovogodišnjoj naslovnoj stranici adresara nalaze se fotografije Hrvatske crkve sv. Jeronima i Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima. Razlog tomu je što je ove godine Zavod ušao u 125. godinu svoga postojanja i djelovanja. Sukladno tome, i uvodna riječ u adresar koju je napisao Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, posvećena je nekim važnijim događajima u 125-godišnjoj povijesti Zavoda. Rektor Đurin je nastojao ukratko prikazati sam osnutak Zavoda koji se dogodio 1901. godine i događaje koji su mu prethodili, zatim njegove teške početke, nekoliko važnijih događaja poput izgradnje današnje zgrade 1938. – 1939., djelovanje Zavoda sredinom prošlog stoljeća i tijekom 2. vatikanskog koncila, veze Zavoda i Karola Wojtyle – pape Ivana Pavla II. te povratak hrvatskog imena Zavodu 1971. godine.

Adresar, kao i obično, donosi podatke o hrvatskim studentima svećenicima redovnicima, redovnicama i laicima, sveučilištima na kojima studiraju, te materijama koje specijaliziraju zatim cijeli niz podataka o Diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i pri Republici Italiji, Apostolske nuncijature u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, biskupske konferencije i sve nadbiskupije i biskupije.

Objavljen adresar s ciljem povezivanja Hrvata u Italiji

Na kraju misnoga slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je predstavljen Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2022./2023. Riječ je o jubilarnom 50. izdanju. Prvi adresar napravljen je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledao je svjetlo dana 28. travnja 1974. […]

Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt podacima Hrvatskih ustanova i udruga u Italiji te s korisnim telefonskim brojevima i e-mail adresama koje mogu poslužiti i olakšati komunikaciju za vrijeme boravka u Rimu.

Hrvat u Italiji bio je liječnik ispred svoga vremena

Đuro Baglivi bio je izvrstan praktični liječnik budući da je držao odvojenima praksu od teorije te je odbio i osudio apstraktno filozofiranje i prazno umovanje liječnika tog razdoblja. Dao je novu, veliku važnost starome hipokratskom empirizmu, osnovanom na iskustvu i rasuđivanju. Đuro Baglivi rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku, otac Vlaho podrijetlom je iz […]

Uz autoricu Račić, knjigu su predstavile: u ime nakladnika O MH profesorica kroatistike Silvija Brkić Midžić; te talijanistica mr. sc. Francesca Sammartino s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i načelnica Sektora za hrvatsku manjinu Dubravka Severinski iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je potpomogao izlazak ove jedinstvene monografije. Potporu tiskanju knjige pružilo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih RH.

Monografija se sastoji od 16 tematski povezanih poglavlja, opremljenih pouzdanim znanstvenim aparatom, nakon kojih slijedi zaključak i sažetak na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku te odabrana literatura koja obuhvaća 70 ključnih naslova iz Hrvatske i Italije usredotočenih na tu hrvatsku manjinu od znamenitoga filologa eruditske naobrazbe Milana Rešetara do Antonia Sammartina i suvremenih živućih pisaca.

Knjiga je nastala kao rezultat doktorske disertacije u kojoj je autorica Marta Račić propitivala dodire dviju kultura – talijanske i hrvatske – nastojeći na terenu pouzdano zabilježiti spoznaje o procesima revitalizacije identiteta manjinske zajednice moliških Hrvata u Italiji i to kroz aktivnosti usmjerene na očuvanje jezika u suvremenim kulturnim praksama od 60-ih godina 20. stoljeća do danas, uključujući postojeće obrasce tradicijske kulture.

Autorici Račić su kao polazišta poslužili brojni dosadašnji filološki, etnološki i historiografski radovi koji su se bavili podrijetlom, jezikom i običajima moliških Hrvata. Na toj interdisciplinarnoj potki, a uz pomoć recentnih metoda i teorijskih pristupa proučavanju preobrazbi identiteta, izgrađen je inovativan kulturnoantropološki prikaz procesa revitalizacije, stanja i statusa ove hrvatske dijasporske zajednice u Italiji.

Prema mišljenju promotorice Francesce Sammartino predsjednice Zaklade „Agostina Piccoli“, autorica je vješto opisala dvostruku ukorijenjenost i pripadnost pojedinog manjinca, izdvojivši vidljive pokazatelje identiteta unutar moliškohrvatske zajednice u raznim manjinskim udrugama i priredbama te literarnim susretima, kao i pokazatelje kojima našu manjinsku zajednicu označavaju nehrvatski pripadnici tamošnje lokalne zajednice.

Čestitavši autorici na izvrsno napisanoj knjizi, promotorica Dubravka Severinski je naglasila kako se „knjigom nastoji utvrditi koliko je suvremeni trenutak u kojem se revitalizirao moliškohrvatski identitet u skladu s manjinskim politikama Europske unije, politikom Italije prema manjinama i politikom Republike Hrvatske prema dijaspori“, dodavši kako u tom pravnom okviru ima još prostora za napredak kad je u pitanju naša manjina u Italiji.

Terensko istraživanje u tri moliškohrvatska naselja

Autorica Račić je u svome obraćanju, uz zahvale svima koji su poduprli njezina istraživanja, podsjetila kako je monografija oblikovana nakon dva terenska istraživanja u pokrajini Molise na području triju moliškohrvatskih sela: Mundimitar (tal. Montemitro), Kruč (tal. Acquaviva Collecroce) i Filič (tal. San Felice del Molise). Prvo je provedeno u ljeto 2016., a drugo 2024. godine.

Vjernici Šibenske biskupije na hodočašću u Italiji

Petog dana hodočašća vjernika Šibenske biskupije u Italiju, a prigodom proslave 725. obljetnice osnutka biskupije, hodočasnici su u četvrtak slavili misu u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Prije slavlja, 15-ero svećenika koji žive u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima bilo je na raspolaganju vjernicima za ispovijed. Sve hodočasnike pozdravio je rektor zavoda vlč. Marko Đurin. Upoznao […]

Rezultati istraživanja Marte Račić pokazali su da se moliškohrvatska zajednica višestoljetnim povijesnim trajanjem na prostoru južne Italije potpuno integrirala u društvo, ali se u isto vrijeme jezikom, kao najvažnijim identitetskim obilježjem, uspjela oduprijeti potpunoj asimilaciji…

„Ako uzmemo u obzir da ova manjina kroz povijest nije sačuvala svoje ime, niti ime jezika kojim je govorila, nego je tijekom procesa revitalizacije stekla svijest o imenu i podrijetlu, onda se može zaključiti da je proces revitalizacije kroz više desetljeća za ovu zajednicu rezultirao značajnim promjenama u poimanju vlastitoga identiteta“, zaključila je autorica Marta Račić.

Ova agilna etnologinja i talijanistica Marta Račić rođena je 1960. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Školovala se u rodnoj sredini i Zagrebu. Diplomirala je jednopredmetni studij pedagogije (1986.), a zatim i dvopredmetni studij talijanskoga jezika i književnosti te etnologije (1989.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je Fakultetu obranila doktorsku disertaciju (2018.) s temom „Revitalizacija moliškohrvatskoga identiteta“. Autorica je više zapaženih znanstvenih radova kulturološke tematike.

Sažeto, monografija „Identitet moliških Hrvata”, po načinu njegova konceptualiziranja i in continuo metodološkoj provedbi, sasvim je originalno i jedinstveno znanstveno štivo od nacionalnog i internacionalnog značaja. Pristup tematici i predmetu istraživanja ove inovativne monografije, ne samo da je poticajan, već premašuje dosadašnje deskriptivne, pozitivističke i uobičajene pristupe manjinskim zajednicama, pa tako i one u relevantnoj literaturi o moliškim Hrvatima, složili su se promotori knjige, čije je predstavljanje pratila velika grupa studenata s Fakulteta hrvatskih studija. Iz Hrvatske matice iseljenika promociju su pratile Snježana Radoš, Lada Kanajet Šimić, Sara Marđetko i Vesna Kukavica, koje su surađivale na nizu moliškohrvatskih projekata.

Knjiga autorice Račić obogaćena je nizom fotografija, uz karte i faksimile ključnih dokumenata. Naslovnicu krasi mjesna maslina koju je fotografirao Moližanin Gabriele Romagnoli.

U odnosu na širinu znanstvenog zahvaćanja tematike fenomena identitetskog pamćenja moliških Hrvata, ovo je jedno od rijetkih djela koje ima snagu internacionaliziranja važnosti tematike stoljetnih migracija, transgeneracijskog pamćenja i manjinske kulturalne samoodrživosti zajednica kroz revitalizaciju identiteta, složili su se promotori knjige. Kako knjiga ulazi u red edukativnog, kao i bazično znanstvenog štiva, važnog u nacionalnom i internacionalnom kontekstu, vrijedno je daljnjih prijevoda na talijanski jezik, preporučili su promotori.

Samopouzdanje i samopoštovanje, kao što su i rezultati terenskoga istraživanja potvrdili, važni su faktori za očuvanje identiteta zajednice i za njezin kontinuitet. Jezik je dobio na važnosti i postao sve snažniji integrativni faktor iznutra. Svijest o nazivu zajednice u talijanskom obliku Croati molisani (moliški Hrvati), a jezika croato-molisano (moliškohrvatski), rezultat je također dugogodišnjeg procesa koji je započeo ulaskom pojedinca, Agostine Piccoli u nove prostore znanja, istaknuto je na promociji.

Autorica Marta Račić također zaključuje da su se nakon Agostininih filoloških inicijativa i oblikovale spoznaje o vlastitome podrijetlu, koje su uvijek bile utemeljene na znanstvenoistraživačkom pristupu više različitih disciplina, a kao najvažnije navodi filološku, povijesnu i kulturnoantropološku dimenziju.

Ishod koji pobuđuje nadu

Važan je ishod ove Martine knjige i njezina istraživanja činjenica da je izgrađivanje svijesti o vlastitom imenu i podrijetlu uvjetovalo i promjenu prema „van“, prema „drugima“ u okruženju, tako da i ti „drugi“ mijenjaju danas percepciju prema moliškohrvatskoj zajednici koja je osviještena i zna odgovor na pitanja tko smo i odakle smo? S tim ishodom se službeni naziv za zajednicu i u talijanskoj javnosti iz okruženja mijenja iz Slavi u Croati molisani. Proces je to koji je trajao i sazrijevao, a autorica Račić ga smatra izravnim rezultatom revitalizacije moliškohrvatske zajednice u kojoj je obrazovan i osviješten pojedinac odigrao ključnu ulogu.

Objavljen adresar s ciljem povezivanja Hrvata u Italiji

Na kraju misnoga slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je predstavljen Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2022./2023. Riječ je o jubilarnom 50. izdanju. Prvi adresar napravljen je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledao je svjetlo dana 28. travnja 1974. […]

Autorica Račić na kraju knjige donosi zapažanja o revitalizaciji običaja i kršćanskih tradicija u tri najveća moliška naselja Hrvata (Mundimitar, Kruč i Filič), raspravljajući zanimljivo o jezično-govornoj situaciji te važnosti obrazovanoga i osviještenog pojedinca za oživljavanje manjinskoga identiteta, odnosno stvaranje modela za revitalizaciju ugrožene manjinske zajednice – na čemu joj svi od srca čestitamo i želimo da proširi svoj istraživački interes.

Sve više gubimo sposobnost biti prisutni

U Lukinu evanđelju čitamo: Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. I reče im: “Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.”(Lk 22, 14-15) Način na koji Gospodin Isus izriče svoju želju za blagovanjem s učenicima govori da se radi o nečemu posebnom. Inače nam evanđeoska izvješća […]

Prvi hrvatski blaženik svoje korijene vuče iz plemićke obitelji Kažotića koji dolaze iz hrvatskoga grada Trogira. Vrlo mlad stupio je u Red Propovjednika, javnosti poznati kao red sv. Dominika – Dominikanci. Rodio se u drugoj polovici 13. stoljeća. Teološko-filozofske nauke završio je u Parizu, na Sorboni. Za svećenika je zaređen u Splitu.

Poznati suvremenici Augustinovog vremena svjedoče o njemu kao vrsnom propovjedniku i liječniku, mužu vrlo uobraženom i dobrom, vrlom i rječitom učenjaku koji se isticao milosrđem, svetošću i svim ostalim krepostima. Osobito je naglašena bila njegova briga za siromašne, potlačene i obespravljene. Te vrline, kako neki svjedoče, primio je od svoje majke Radoslave.

Kako je jednostavni sin prosječnog talijanskog trgovca uspio obnoviti cijelu Crkvu?

Kada sam dobio molbu od urednika ovoga lista da napišem članak o pitanju „kada je sv. Franjo bio najviše svoj?“, odmah sam rekao da želim pisati o događaju na brdu La Verni. Više sam puta rekao i danas držim da volim sve svece, ali da je, pored naše Blažene Majke, sveti Franjo najveći među njima. […]

Budući da se isticao svim kvalitetama kao čovjek te učen i odgojen svećenik, papa Benedikt XI. imenovao ga je 3. prosinca 1303. zagrebačkim biskupom. Odani hrvatski sin odmah se dao na vjerski i svaki drugi odgoj hrvatskoga klera i puka. Za kler osnovao je i utemeljio katedralnu školu, prvo visoko školstvo u Hrvatskoj, po uzoru na francusko sveučilište. Proveo je reformu bogoslužja u katedrali i obnovu liturgijskoga pjevanja. Kao pravi pastir povjerenoga mu stada, održao je mnoge pastoralne sinode sa svojim klerom, ali i narodom i tako u zajedništvu s njima rješavao probleme koji su se nazirali u svekolikoj duhovnoj, gospodarskoj, materijalnoj i svakoj drugoj obnovi hrvatskoga naroda toga vremena. Bio je vizionar svog vremena ispunjen Božjim Duhom koji ga je vodio kroz vrijeme cijeloga njegova života.

Budući da je u određenom trenutku bio politički nepodoban vlastima svog vremena, papa Ivan XXII. razriješio ga je službe zagrebačkoga biskupa i poslao u južnu Italiju, grad Luceru gdje je postao biskupom lokalne biskupije u kojoj se zadržao do svoje smrti. Preminuo je već sljedeće 1323. godine, ali u to kratko vrijeme, u nepunu godinu dana, ostavio je duboki trag na lokalno stanovništvo.

Nedugo nakon smrti započeo je kult štovanja, kako u lokalnoj pokrajini Apuliji tako i u Hrvatskoj, s naglaskom u Zagrebu i u njegovom rodnom Trogiru.

Kako se prenosila malarija? Talijanski redovnik putovao Dalmacijom u 18. stoljeću pa objavio jedan zanimljiv razgovor

Malarija je zarazna bolest koju uzrokuje parazit Plasmodium, a na čovjeka se prenosi ubodom ženke komarca. Parazit se nastanjuje u jetri i crijevima čovjeka te uzrokuje mnoge bolesti koje, nažalost, i danas mogu dovesti do smrti. Malarija je s područja Republike Hrvatske iskorijenjena šezdesetih godina prošloga stoljeća, ali i danas se ponekad pojavi jer se […]

Svako vrijeme daje svoje svjedoke pa tako sa sigurnošću možemo reći da je blaženi Augustin Kažotić, biskup zagrebački i lucerski, bio Božji svjedok svog vremena. Vrijeme prolazi, ali plodovi njegova života ostaju. Otkrijmo ponovno ovog prvog hrvatskog blaženika i utječimo mu se za zagovor. Da jednog dana imamo dva zagrebačka biskupa uzdignuta na čast oltara. bl. Augustina Kažotića i bl. Alojzija Stepinca. Dao Bog da tako bude!

Objavljeno 51. izdanje Hrvatskog rimskog adresara

Na kraju misnog slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je predstavljen Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2023./2024. Adresar, točnije 51. izdanje, predstavio je Marin Mlađenović, svećenik Sisačke biskupije. U pripremi je najvećim dijelom sudjelovala Anamarija Došlić, tajnica Zavoda. Adresar […]

Ovo je 52. izdanje adresara. Prvo izdanje napravljeno je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledalo je svjetlo dana 28. travnja 1974.

Adresar je grafički uredio Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a u pripremi su, uz rektora i vicerektora Zavoda, sudjelovali svećenici studenti Marko Domiter i Mario Karadakić.

Ovogodišnji adresar posvećen je stotoj obljetnici dolaska i djelovanja sestara milosrdnica u Rimu i u Zavodu sv. Jeronima. Stoga se na naslovnoj stranici nalazi fotografija dugogodišnjeg rektora Zavoda mons. Jurja Magjerca sa sestrama milosrdnicama, dok je na poleđini fotografija rektora Đure Kokše sa sestrama milosrdnicama.

Hrvatska zajednica u Rimu proslavila misu na spomendan smrti kraljice Katarine

U bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu u petak je slavljena sveta misa povodom spomendana smrti posljednje bosanske kraljice blažene Katarine Kotromanić Kosača, koja je u toj bazilici pokopana 1478. godine kao franjevačka trećoredica. Misno slavlje predvodio je fra Miljenko Šteko, rektor međunarodnog Zavoda “Antonianum” u koncelebraciji vlč. Marka Đurina, rektora Papinskog hrvatskog zavoda […]

Uvodno slovo napisala je s. Blaga Bunčuga i u njemu donosi kratki presjek djelovanja sestara milosrdnica u Zavodu sv. Jeronima tijekom proteklih sto godina, počevši od pripreme i samog dolaska sestara u Rim 10. listopada 1924. godine.

Adresar, kao i obično, donosi podatke o hrvatskim studentima svećenicima redovnicima, redovnicama i laicima, sveučilištima na kojima studiraju, te materijama koje specijaliziraju zatim cijeli niz podataka o Diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i pri Republici Italiji, Apostolske nuncijature u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, biskupske konferencije i sve nadbiskupije i biskupije s njihovim biskupima, pomoćnim biskupima i onima u miru.

Rim: proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića, održan jesenski susret studenata i predstavljen novi adresar

U organizaciji Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je svečano proslavljen blagdan svetog Nikole Tavelića mučenika, te upriličen jesenski susret hrvatskih rimskih studenata, javlja IKA. Svečano koncelebrirano misno slavlje u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima predslavio je Ivan Kunčević, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, doktorand moralne teologije na Alfonzijanskoj akademiji u Rimu, uz koncelebraciju rektora […]

Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt podacima Hrvatskih ustanova i udruga u Italiji, također i s korisnim telefonskim brojevima i e-mail adresama koje mogu poslužiti i olakšati komunikaciju za vrijeme boravka u Rimu.

Ministar Grlić Radman u Argentini: Hrvati predstavljaju veliki potencijal za povratak ili useljenje

“Hrvati u Argentini predstavljaju veliki potencijal za povratak ili useljenje u Hrvatsku”, rekao je u utorak u Buenos Airesu ministar Gordan Grlić Radman. Grlić Radman sastao se s Dianom Mondino, ministricom vanjskih poslova, međunarodne trgovine i bogoštovlja Argentine, a razgovarali su o tome kako sklopiti neki sporazum vezan uz tržište rada. Ministar je istaknuo i […]

Istaknuta je kontinuirana podrška Vlade Republike Hrvatske hrvatskoj zajednici u Talijanskoj Republici, s posebnim naglaskom na Furlaniju-Julijsku krajinu.

U razgovoru s predsjednikom regije Fedrigom ponovljena je važnost formalnog priznanja povijesne i višestoljetne prisutnosti hrvatske manjine na tom području, kao i važnost nastavka njezinog redovitog regionalnog financiranja, te su pozdravljeni najavljeni koraci u tom smjeru.

Ministar Grlić Radman: Napori Hrvata koji su doselili u Kanadu bili su dio izgradnje ove zemlje

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u srijedu u Torontu s ministricom vanjskih poslova Kanade Mélanie Joly. Ministri su razgovarali o obilježavanju trideset godina uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Kanade te su istaknuli kako su se odnosi dviju država razvili u pouzdano i snažno bilateralno i multilateralno partnerstvo, izgrađeno na zajedničkim […]

Hrvatska s regijom Furlanijom-Julijskom krajinom ima brojne poveznice i zajedničke projekte, od kojih se ističe Dolina vodika sjeverni Jadran, zajedno sa susjednom Slovenijom.

Hrvatice iz Rima izabrale svoje dvije najistaknutije članice. Evo tko su one

Kulturna udruga “Hrvatsko-talijanski mozaik” iz Rima, koja svojim mnogobrojnim aktivnostima okuplja najveći broj Hrvata i nudi razne aktivnosti u ovom gradu, svake godine dodjeljuje priznanje ženama koje su svojim djelovanjem najviše pridonijele širenju hrvatske tradicije i kulture te općenito promociji Lijepe Naše u Italiji. Tako su priznanje za “Ženu godine 2024.” dobile Alma Kumbarić i […]

Autor mons. dr. Juraj Batelja, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, nastoji u knjižici odgonetnuti pitanje porijekla Gospine slike u Svetištu Montevergine, najpoznatijem marijanskom svetištu talijanske pokrajine Kampanije. Riječ je o crkvi koja je dio benediktinske opatije osnovane 1119. godine i u kojoj se nalazi velika oltarna Gospina slika (ikona) iz 14. stoljeća poznata pod nazivom Madonna di Montevergine ili Mamma Schiavona.

Batelja nastoji u knjizi razložiti kako se u Italiji pod imenom Schiavoni misli na Hrvate koji su napuštali svoju domovinu bježeći pred otomanskim osvajanjima, i koji su se naselili po raznim mjestima današnje Italije, tako da i danas u mnogim talijanskim mjestima i dalje postoje toponimi s nazivom Schiavoni.

Na početku samog predstavljanja sve je prisutne pozdravio rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima Marko Đurin koji je izrazio svoju radost da se javnosti predstavlja ovo djelo koje želi doprinijeti boljem poznavanju samog svetišta Montevergine i na poseban način razjasniti porijeklo Gospine slike.

Knjigu su predstavili Anamarija Runtić, povjesničarka umjetnosti, Luciana Mirri, teolog i patrolog, nekoć profesorica na Teološkom fakultetu Emilia-Romagna te sam autor.

Anamarija Runtić govorila je o samoj ikoni Bogorodice i o njezinuporijeklu. Iz analize same Gospine slike proizlazi da je njezin najstariji, originalni dio, koji se odnosi na Gospinu glavu vrlo vjerojatno nastao na području današnje Hrvatske, dok je ostatak slike, koji obuhvaća Gospino tijelo, lik Djeteta Isusa te anđele, kasnije dodan.

Rim: Hrvatska zajednica proslavila Stepinčevo

U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, hrvatska rimska zajednica u subotu je proslavila blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. Na svečanom euharistijskom slavlju koje je predslavio kard. Luis Antonio Gokim Tagle, pro-prefekt Dikasterija za evangelizaciju, koncelebrirali su mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj te mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup. Također koncelebriralo […]

Luciana Mirri, kao vrsna poznavateljica sv. Jeronima te povijesnih okolnosti hrvatskog naroda, istaknula je kako je kultura most koji ujedinjuje hrvatski i talijanski narod, a povezanost tih dvaju naroda očita je upravo u svetištu Montevergine. Uspoređujući svetište Montevergine s hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke koje je imala priliku posjetiti, istaknula je kako se upravo isti duh hrvatske kulture i duhovnosti, primjerice kroz marijanske pjesme ili naslove koji se pridaju Majci Božjoj, može iskusiti i u svetištu Montevergine.

Mons. Batelja je u svom izlaganju govorio ponajviše o povezanosti opata Giuseppea Ramira Marconea (1882. – 1952.), opata benediktinske Monteverginske kongregacije, i njegova tajnika o. Giuseppea Masuccija (1906. – 1963.), također monaha spomenute Kongregacije, sa zagrebačkim nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem.

Opata Marconea je u kolovozu 1941., za Drugoga svjetskog rata, papa Pio XII. poslao kao svojega izaslanika pri Hrvatskom episkopatu u NDH, ne htijući − zbog diplomatske prakse Svete Stolice − tu državu u ratnim okolnostima priznati de jure.

Batelja je istaknuo, kako je upravo zahvaljujući svom traganju za glasom svetosti bl. Alojzija Stepinca u spisima i svjedočanstvima opata Marconea i njegovog tajnika Masuccija i sam postao zahvalan hodočasnik i štovatelj Majke Božje Monteverginske, zvane “Mamma Schiavona iliti Majka Božja Hrvatska”.

U hrvatskoj crkvi u Rimu održan zanimljiv korizmeni koncert

U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u subotu je održan korizmeni koncert pod nazivom „Križu Svetom“ Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin iz istoimenog mjesta. Koncert je osmislio i njime dirigirao 27-godišnji Dominik Padarić, voditelj zbora i predsjednik Udruge, inače student Kraljevne glazbene akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ulogu moderatora preuzela je Anđelka Klemenčić. Idejno, […]

Predstavljanju su, između ostalih, prisustvovali i Tea Zupičić, otpravnica poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Igor Surdich iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Italiji te mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog Tajništva Svete Stolice.

U hrvatskoj crkvi u Rimu održan zanimljiv korizmeni koncert

U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u subotu je održan korizmeni koncert pod nazivom „Križu Svetom“ Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin iz istoimenog mjesta. Koncert je osmislio i njime dirigirao 27-godišnji Dominik Padarić, voditelj zbora i predsjednik Udruge, inače student Kraljevne glazbene akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ulogu moderatora preuzela je Anđelka Klemenčić. Idejno, […]

Mons. Petar Antun Rajič rođen je hrvatskoj obitelji u Torontu 1959. godine, od oca Liberana i Dominike rođ. Mustapić. Za prezbitera je zaređen na svetkovinu sv. Petra i Pavla 1987. godine, na naslov Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Nakon što je dvije godine (1987. – 1989.) djelovao kao župni vikar u Torontu, otišao je u Rim gdje je (1989. – 1991.) boravio u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. U Rimu je pohađao Papinsku akademiju za spremanje diplomata. Na Papinskom lateranskom sveučilištu stekao je doktorat iz područja kanonskog prava 1993. godine. Iste godine stupio je u diplomatsku službu Svete Stolice.

Osim engleskoga i hrvatskoga mons. Rajič govori francuski, talijanski, španjolski jezik.

Rim: Hrvatska zajednica proslavila Stepinčevo

U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, hrvatska rimska zajednica u subotu je proslavila blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. Na svečanom euharistijskom slavlju koje je predslavio kard. Luis Antonio Gokim Tagle, pro-prefekt Dikasterija za evangelizaciju, koncelebrirali su mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj te mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup. Također koncelebriralo […]

Obnašao je službu tajnika u papinskim predstavništvima u Iranu (1993. – 1996.) te Litvi, Estoniji i Latviji (1996. – 1998.). Također je bio tajnik zamjenika Državnoga tajnika Svete Stolice mons. Giovannija Battiste Rea. Od 2003. je kao komornik ili dvorski prelat u Prefekturi Papinskoga doma sudjelovao u organizaciji općih i privatnih audijencija Svetog Oca.

Papa Benedikt XVI. ga je 2. prosinca 2009. imenovao naslovnim nadbiskupom Sarsenteruma i apostolskim nuncijem u Državi Kuvajtu, Kraljevini Bahreinu i Državi Kataru te istodobno apostolskim predstavnikom na Arapskom poluotoku.

Za biskupa ga je 23. siječnja 2010. u mostarskoj katedrali Majke Crkve i Kraljice svijeta zaredio tadašnji državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone.

Duhovne vježbe svećenika Zavoda sv. Jeronima

Od 22. do 25. veljače 2024. svećenici Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, zajedno s rektorom Markom Đurinom i vicerektorom Markom Škrabom te mons. Hrvojem Škrlecom iz Državnog Tajništva Svete Stolice, sudjelovali su na godišnjim duhovnim vježbama u svetištu sv. Gabrijela od Gospe Žalosne kod redovnika pasionista u mjestu Isola del Gran Sasso. Ovogodišnje duhovne vježbe […]

Papa Franjo ga je 27. ožujka 2010. imenovao apostolskim nuncijem u Republici Jemenu te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dana 15. lipnja 2015. imenovao ga je apostolskim nuncijem u Republici Angoli i Demokratskoj Republici Svetom Tomi i Prinsipeu. Do imenovanja nuncijem u Italiji i San Marinu je od 15. lipnja 2019. bio apostolski nuncij u Republici Litvi, a 6. kolovoza i nuncijem u Republici Estoniji i Republici Latviji.

Proslava sv. Nikole Tavelića u Rimu

Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima organizirao je u nedjelju tradicionalnu proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića, franjevca i mučenika – koja je ujedno jesenski susret hrvatskih rimskih studenata. Svečano euharistijsko slavlje u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima slavio je fra Marko Gulin, član Međunarodnog zavoda Antonianum u Rimu i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te […]

Adresar, točnije 51. izdanje, predstavio je Marin Mlađenović, svećenik Sisačke biskupije. U pripremi je najvećim dijelom sudjelovala Anamarija Došlić, tajnica Zavoda. Adresar je grafički uredio Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a svojim prilogom u troškovima tiskanja i ove godine sudjelovala je obitelj Mršić-Mazzetta.

Na ovogodišnjoj naslovnoj stranici adresara nalaze se likovi dvojice velikana koji su velik dio svoga života proveli u Rimu kao kanonici kaptola sv. Jeronima, a obojica su rođeni na otoku Krku. To su Dragutin Antun Parčić (1832. – 1902.) i Ivan Črnčić (1830. – 1897.).

Objavljen adresar s ciljem povezivanja Hrvata u Italiji

Na kraju misnoga slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je predstavljen Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2022./2023. Riječ je o jubilarnom 50. izdanju. Prvi adresar napravljen je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledao je svjetlo dana 28. travnja 1974. […]

Uvodna riječ u adresaru koju je napisao rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu vlč. Marko Đurin, posvećena je većim dijelom Dragutinu Antunu Parčiću te manjim dijelom Ivanu Črnčiću.

Adresar, kao i obično, donosi podatke o hrvatskim studentima svećenicima redovnicima, redovnicama i laicima, sveučilištima na kojima studiraju, te materijama koje specijaliziraju. Tu je i cijeli niz podataka o Diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i pri Republici Italiji, Apostolske nuncijature u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, biskupske konferencije i sve nadbiskupije i biskupije s njihovim biskupima, pomoćnim biskupima i onima u miru.

Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt podacima Hrvatskih ustanova i udruga u Italiji, s korisnim telefonskim brojevima i e-mail adresama koje mogu poslužiti i olakšati komunikaciju tijekom u Rimu.

U Rimu doktorirao vlč. Martin Krizmanić

Vlč. Martin Krizmanić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, obranio je na Papinskom visokom institutu za moralnu teologiju Alfonzijanskoj Akademiji u Rimu doktorsku tezu pod naslovom “Paradigma idiotizma u kršćanina. Antropološke i moralno teološke implikacije u svjetlu književnosti F. M. Dostojevskog”. Doktorska disertacija podijeljena je u pet poglavlja. Na početku opravdava korištenje književnosti kao legitimnog alata za bavljenje […]

Prvo izdanje adresara napravljeno je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledalo je svjetlo dana 28. travnja 1974. godine.

U Rimu održan koncert Zagrebačkog kvarteta

Povodom proslave 10. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju i Dana Hrvatskog Sabora, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu održan je koncert Zagrebačkog kvarteta. Na početku nedjeljnog programa sve okupljene pozdravio je vlč. Marko Đurin, rektor Zavoda i crkve sv. Jeronima, istaknuvši svoju radost da se upravo u toj crkvi održava ovaj koncert, […]

Prije slavlja, 15-ero svećenika koji žive u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima bilo je na raspolaganju vjernicima za ispovijed. Sve hodočasnike pozdravio je rektor zavoda vlč. Marko Đurin. Upoznao ih je s prošlošću zavoda i crkve sv. Jeronima, kao i s trenutačnim stanjem.

Misu je predslavio šibenski biskup Tomislav Rogić. Propovijed je izrekao don Šime Pleadin, upravitelj župe Ljubitovica i župni vikar u katedralnoj župi sv. Jakova.

“Pozvani smo, zagledani u Krista i imajući Jeronima za primjer, dopustiti Bogu da nas uzvisi po križu koji zadaje muku, poniženje i na koncu smrt”, rekao je propovjednik, naglasivši kako istinskog katoličkog života nema bez odnosa sa živim Bogom.

Hrvatska rimska zajednica proslavila blagdan svoga zaštitnika

Hrvatska rimska zajednica proslavila je u subotu 30. rujna svetkovinu sv. Jeronima – prezbitera i crkvenog naučitelja te zaštitnika Papinskoga hrvatskog zavoda i Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu. Proslava je započela svečanim euharistijskim slavljem na hrvatskom jeziku koju je predslavio pater Željko Paša, DI – dekan Fakulteta istočnih crkvenih znanosti na Papinskom orijentalnom institutu […]

Vjernici Šibenske biskupije, njih oko 450-ero, bili su na hodočašću u Italiji od 8. do 14. listopada. Predvođeni šibenskim biskupom, hodočastili su „Tragom apostolskih prvaka u Rim“. Osim Rima, posjetili su Asiz, Orvieto i Padovu. Na hodočašću su bila u devetorica svećenika, raspoređena po autobusima kako bi hodočasnici imali duhovno vodstvo na putu.

Dovršena obnova zgrade sjedišta Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu

Početkom ožujka 2023. godine završeni su radovi obnove pročelja, vanjskih i unutrašnjih fasada te terasa zgrade sjedišta Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima koja se nalazi u ulici Tomacelli u Rimu. Isti su započeli u lipnju 2020. godine. Vanjske i unutarnje fasade Zavoda, od njegove izgradnje 1939. godine do danas, nisu nikada bile u potpunosti čišćene […]

Uz stručno vodstvo imali su prilike doživjeti najznačajnija mjesta inače kolijevke talijanske renesanse, čiji je povijesni centar zbog svoje izrazite kulturno-umjetničke vrijednosti uvršten na popis svjetske baštine.

Započevši razgled od mjesta panoramskog pogleda na grad Firencu, Forte Belvedere, te prolazeći uz tok rijeke Arno, članovi Zavoda cijeli dan proveli su obilazeći najznačajnija mjesta povijesne jezgre Firence. Pritom je osobita pažnja posvećena Katedrali Santa Maria del Fiore kao stolnoj bazilici Firentinske nadbiskupije; katedralnoj Krstionici San Giovanni s „Rajskim vratima“; Bazilici S. Lorenzo; dominikanskoj Bazilici S. Maria Novella te franjevačkoj Bazilici Santa Croce.

Rim: Dugogodišnji djelatnik Zavoda sv. Jeronima odlazi u mirovinu

Zajednica svećenika studenata Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Uprava Zavoda u utorak su se oprostili od svog dugogodišnjeg djelatnika Mate Vrbića koji od petka odlazi u mirovinu. U ime Uprave Zavoda pozdravio ga je i zahvalio mu na dugogodišnjem radu rektor Marko Đurin koji mu je uručio i prigodni dar te mu […]

Osim navedenih mjesta članovi Zavoda zastali su na još mnogim znamenitostima samog središta koje potvrđuju neiscrpnost kulturno-umjetničkog bogatstva grada Firence te pozivaju na ponovni posjet.